20 GODINA RADIJA 1: Jednom u uhu, zauvijek u srcu

U godini u kojoj čakovečki Radio 1 obilježava vrijedan jubilej - 20 godina rada, ovih dana na adresu slavljenika stiglo je prestižno priznanje krovne Hrvatske udruge radija i novina (Hurin). Odlukom ocjenjivačkog suda Hrvatske udruge radija i novina, Radio 1 dobitnik je nagrade Zlatni miš za najbolji internetski portal, a projekt Radio gorice proglašen je Najboljom akcijom za 2012./13. godinu.
Kad se tome doda i prigodno priznanje koje je Radiju 1 dodijeljeno uz 20. obljetnicu rada, sportskim rječnikom rečeno, Radio 1 je apsolutni pobjednik ovogodišnjih Dana elektroničkih medija.
I nagrade i činjenica obljetnice rada popularne radijske postaje povod su da u razgovoru s direktorom i osnivačem Enverom Muminovićem i urednikom programa Miljenkom Ovčarom saznamo poneki detalj koji se “ne vidi” u eteru, s frekvencije 105,6 MHz. Za početak, prizivamo direktorova sjećanja na početke rada u Nedelišću.
- Ne kaže se bez razloga da je svaki početak težak. Počeli smo emitirati iz garaže u Nedelišću, međutim, i tada, baš kao što je to konstanta svih ovih 20 godina, svaki eventualni tehnički nedostatak nadoknađivali smo ogromnim entuzijazmom i silnom energijom i ljubavlju koju je cijela ekipa ulagala u posao. Možete imati najskuplju i najbolju opremu, ali ako nema onog fluida u eteru koji vas povezuje sa slušateljima, sva tehnika neće značiti puno. Pratili smo trendove kompjutorizacije i digitalizacije radija, no, naš je primarni cilj bio stvoriti ekipu uz koju će se naši slušatelji osjećati opušteno. Vjerujem da smo u tome gotovo u potpunosti uspjeli jer je radio praktički od samog početka široko prihvaćen, a dio ljudi koji danas, nažalost, više nije s nama, u međuvremenu je ostvario zavidne karijere u našoj branši ili nekom drugom poslu. Danas je na Radiju 1 desetak stalno zaposlenih. Većina ih je ovdje od prvih dana, a predanost poslu dovela nas je do razine na kojoj proizvodimo program za koji bismo, objektivno, trebali znatno više ljudi.
Možete li biti zadovoljni zakonskim postavkama i uvjetima koncesije?
- Zakonodavni okvir za elektroničke medije danas je puno zahtjevniji nego za tiskane, a kamoli internetske medije. S jedne se strane nastoji urediti način našeg djelovanja i uređivanja programa, a s druge se zaboravlja da smo mi u potpunosti ovisni o tržištu. Nemamo pretplatu, a sredstva koja dobivamo putem Fonda za pluralizam elektroničkih medija čine vrlo mali postotak naših ukupnih prihoda. Što se koncesije tiče, rado bismo je plaćali i više kad bismo signalom mogli kvalitetno pokriti cijeli prostor koji prirodno pokrivamo, osobito na potezu od Svetog Martina do Štrigove.
Globalni analitičari tvrde da će radijski program morati biti dostupan 24/7 putem pametnih telefona.
- Tehnologija se u našem poslu mijenja takvom brzinom da čovjek nikada ne može biti u potpunosti spreman na sve. Posebno ne na lokalnom radiju. No, mi ipak razmišljamo globalno, pa smo već koncem 90-ih počeli s live streamingom na našoj web stranici i na taj smo način dostupni 24 sata dnevno, na cijelom planetu. Kvaliteta naše online komunikacije nam je i donijela nagradu za najbolji portal, pri čemu treba naglasiti i aktivnu komunikacije putem facebooka. Rekao bih u šali da smo našim slušateljima neprestano pred očima i zbog toga što smo prije dvije godine počeli emitirati iz terenskog studija na Trgu Republike, gdje svi vide što rade naši voditelji i gosti. Imali smo i planova za televizijsko pokrivanje programa, no, to zasad nismo uspjeli realizirati, ali nismo odustali od toga.
Radio državi - da, država radiju - ne
Zakon o elektroničkim medijima nalaže tijelima državne uprave i tvrtkama u vlasništvu RH da 15 posto godišnjeg iznosa za promidžbu utroši na oglašavanje kod regionalnih i lokalnih nakladnika, televizija i radija. Reklamira li se kod vas, npr., Hrvatska lutrija?
- Mislim da smo tu u istoj situaciji kao i brojne međimurske udruge ili sportski klubovi. Često vidite da neka državna tvrtka sponzorira određeno događanje ili se njezino ime nalazi na dresovima i reklamnim panoima. Ali gotovo nikad to neće biti netko ili nešto u ili iz Međimurja iako svi mi pridonosimo prihodu te tvrtke. Možda nominalno ne najviše, ali da smo među najredovitijim platišama, to sigurno. Bilo bi korektno kada bi se to poštivalo i na jednak način financijski pratilo, kako se to čini u ostatku zemlje. Tim više što je riječ o zakonskoj obvezi - koja se ne poštuje. Istodobno, naše jedinice lokalne samouprave u teškoj su situaciji i manje se troši u medijima. Što se nas tiče, mi pomažemo reklamiranjem neprofitnih događaja. Da vam ne govorim koliko smo besplatne reklame donirali udrugama, klubovima.
Riječ urednika
Urednika programa Miljenka Ovčara pitamo o ekipiranosti na postaji i tome ima li prostora za nove ljude?
- Nismo zadovoljni, ali sumnjam da bilo tko u branši jest. Možda tek nekoliko najvećih postaja koje uzimaju svoj dio kolača na zagrebačkom tržištu, koje je jednostavno nemjerljivo prema svima ostalima zajedno. Naša je sreća što je ova ekipa na okupu godinama i razumije se - bez riječi. Kakav god bio program i koliko god ga trebalo realizirati, možete biti sigurni da će to biti učinjeno. Iako sada ne vidimo puno mogućnosti za novo zapošljavanje, voljeli bismo angažirati mlade ljude. Oni donose novu energiju, ideje, svježinu koja je nužna svakom radiju, kaže M. Ovčar.
Informativni program?
- Informativni program emitiramo dnevno od 7 do 21, osim što je vikendom nešto kraći, ali zato nedjeljom donosimo i tjedni pregled događanja u Pinklecu. Većinu vijesti realiziramo u suradnji s Media servisom, čija smo članica od prvog dana. Naša je informativna redakcija na plećima Kristine Štebih,kojoj pomažu vanjski suradnici Zinka Čižmešija i Stjepan Mesarić, prateći zbivanja u gornjem i donjem Međimurju. Mi ostali pomažemo koliko stignemo. Unatoč tome, rekao bih da gotovo nema važnijeg događaja u Međimurju koji ne dobije adekvatan prostor u našoj informativi.
Broj emisija u programu varira. Objasnite nam to iz perspektive urednika?
- Kako broj ljudi, tako varira i broj emisija, bez obzira na njihov karakter i formu. U svakom slučaju, vodimo računa da u programu budu zastupljeni svi segmenti zajednice kojoj se obraćamo. Bilo je tu puno projekata i programa koji su posebni i drugačiji, pa se i danas rado prisjećamo emisija Žiga žaga, Ples na žici, Šapat sudbine. Sigurno mnogi pamte jutra s Paolom Špicarom - Pavlom, a do danas su se održale emisije kao što su Radio parlament, Športofon, Kulturni mozaik te projekti koje, vjerujem, svi znaju Radio gorice i Plesnjak.
Kolege u zemlji ih vole
Dobro kotirate i među kolegama u zemlji?
- Mislim da spomenute nagrade to potvrđuju. No, važnije je to što smo oduvijek otvoreni, spremni pomoći, podijeliti iskustva. U eteru našeg radija pojavljivala su se neka zvučna voditeljska imena, a rado su dolazili upravo zbog te atmosfere.
Prisjetite se, tko je sve za vaš mikrofon sjedao kao gost.
- Teško je nabrajati, a da nekog ne zaboravite. Od političara, Mesić, Josipović, Sanader, Milanović, da spomenem samo najpoznatije. S estrade praktički svi. Baš nedavno su tu bili Severina, Zečić i Stavros, ranije Bodalec, Aki, Urban. Bez obzira koga slušate - zasigurno je bio naš gost.
Postoji li trenutak u radu koji ćete uvijek pamtiti?
- Kad ste tako puno s ljudima, takvih trenutaka bude nebrojeno puno. Međutim, mislim da će reakcija i bunt ljudi prilikom pokušaja zatvaranja radija 1995. godine biti trajno zabilježeni u našu povijest rada.
Primjećujete li promjene kod radijske publike? Ako da, kakve?
- Ono što nas veseli jest činjenica da u ukupnoj slušanosti imamo veliki postotak slušatelja koji isključivo ili najveći dio vremena slušaju nas. U konkurenciji kakva danas vlada u eteru, to je za nas najveće priznanje. Radio se kao medij mijenja, a mi nastojimo poštivati duh sredine u kojoj živimo, prilagoditi se ljudima koji nas slušaju, njihovim interesima i potrebama.
Ekipa s kojom dobivate
Može li se kratko govoriti o kolegama s kojima radite?
- To je nemoguće. Počeo sam s njima raditi 1997. godine, a većina njih je ovdje duže od mene. Svi zaslužuju da im se posveti mnogo više od nekoliko redaka, no, ono što moram naglasiti je - kad čovjek izabere ovaj posao, svjesno ili ne, izabere da mu posao postane život. I ljudi s kojima radi postanu mu druga obitelj. Bude tu i svađa i povišenih tonova, ali neusporedivo više poštovanja, podrške i prijateljstva. Iako kod nas nije uobičajeno da se nekog hvali za ono što napravi dobro, jer se to podrazumijeva, moram reći da svatko u ovoj ekipi zaslužuje da mu se oda veliko priznanje za predanost i trud.
Kad bih mogao još jednom iz početka, uvijek bih izabrao upravo te ljude. To su Velina Novak, Kristina Štebih, Nataša Baksa, Ružica Šestan, Mario Novak, Alan Mujezinović, Dragan Kovačić, Darko Kolarić i Boris Molnar, naši direktori Milena i Enver Muminović. Ništa manje važni nisu naši vanjski suradnici Zinka Čižmešija, Stjepan Mesarić, Vladimir Kalšan, Pavao Markač, Dean Panić, Aleksandra Ličanin, Zlatko Korbelj, Siniša Janušić, Damir Peršak i drugi.
zabilježila i snimila Aleksandra Ličanin

Radio 1 portal
Internet portal Radija 1 započeo je s radom 1998. godine, kada je pokrenut i live streaming na adresi www.radio1.hr. U proteklih 15 godina, stranica je nekoliko puta mijenjala dizajn i sadržaje, a posljednji je put redizajnirana početkom 2013. Podijeljena je u nekoliko grupa sadržaja, pa tako donosi najaktualnije vijesti od lokalne, preko nacionalne, do međunarodne razine. Također donosi i najsvježije informacije iz svijeta estrade i najave svih aktualnih događanja. Omogućava uvid u neke od naših emisija te pruža mogućnost preslušavanja najbolje plasiranih pjesama s top-lista. Tu je i galerija fotografija, live audio streaming i live video streaming iz studija na Trgu Republike, u Čakovcu. (al)

Radio gorice
Akcija Radio gorice pokrenuta je 1998.godine i do danas je, bez prekida, realizirana 16 puta. Akcija je humanitarnog karaktera, pa je prve tri godine cjelokupan prihod doniran za potrebe Osnovne škole Štrigova, a od formiranja Međimurske zaklade solidarnosti Katruža 2001. godine, sva prikupljena sredstva uplaćuju se na njezin račun.
Osim humanitarne dimenzije projekta, njegova je izvorna želja bila promocija međimurskog vinogorja, vinogradara i vina, a po formiranju Katruže, i njezina popularizacija među žiteljima Međimurske županije. Akcija se provodi jednom godišnje, u vrijeme berbe grožđa. (al)

Dok se mi držimo zakona, drugi...
Enver Muminović: U današnjoj situaciji, kad se većina medija bori za goli život, zakonodavac bi trebao biti fleksibilniji i voditi računa o tome da programska i druga pravila koja postavlja pred nas budu prilagođena onome što kao proizvod možemo ponuditi tržištu. Još je veći problem u provedbi zakona. Mi koji ga se u potpunosti pridržavamo ponekad imamo osjećaj da služimo kao paravan onima koji nanose ogromnu štetu i svojim tvrtkama i svima nama. (al)

Nagrade gode
Miljenko Ovčar: Nagrade HURIN-a gode, posebno jer dolaze od struke, i to tri odjednom ako ubrojimo priznanje za 20. obljetnicu rada. Možda je ugoda tim veća stoga što smo ranijih godina bili malo zapostavljeni. Ali, od nagrada se ne živi, a nama je najveće zadovoljstvo to što su i akcija za koju smo nagrađeni i portal više od 15 godina uklopljeni u tkivo ovdašnje zajednice. Veseli nas što je veliki broj Međimuraca spoznao što Katruža zapravo radi upravo zahvaljujući Radio goricama, jer ovdje je riječ o primjeru ljudskosti i plemenitosti kakav se danas ne sreće često. Što se portala tiče, on je nekoliko puta redizajniran i želimo da bude mjesto na kojem svi mogu dobiti brzu i relevantnu informaciju. (al)