50 godina Mikrobiološkog laboratorija

Čakovečki Zavod za javno zdravstvo obilježava 50-godišnjicu rada svog mikrobiološkog laboratorija kojem je 1963. godine temelje dao pokojni Franjo Hlebec, dr. med. Ravnateljica ZZJZ-a Marina Payerl-Pal, dr. med., ističe svog prethodnika kao uzor.
- Primarijus Hlebec postavio je temelje i razvijao laboratorij do svoje smrti 1991. godine, kada je uslijedio najteži period za našu mikrobiologiju. Nova era u toj djelatnosti krenula je 1993. godine, kad sam se vratila sa specijalizacije. Promijenili smo koncept i dobili priliku za svježu ekipu i lakše kretanje u nove postupke, metode, pristupe, ističe M. Payerl-Pal.
Interes za ovu struku uvijek je bio dosta slab, no, u čakovečkom mikrobiološkom laboratoriju danas mogu biti zadovoljni ekipiranošću i opremljenošću. To daje osnovu za dalji razvoj, uvođenje novih sustava kvalitete.
- Intenzivno radimo na sustavu kvalitete. Od 2010. do 2013. uspjeli smo provesti i uvesti sustav kvalitete prema normi 15189 i sada smo se akreditirali za dvije metode. Taj proces traje i s vremenom ćemo prijavljivati još metoda - najavljuje ravnateljica ZZJZ-a koju smo pitali o osnovnim značajkama rada mikrobiologa i povezanosti dijagnostike s drugim medicinskim djelatnostima.
Bakterije sve otpornije, uloga laboratorija sve veća
- Mikrobiolog danas nije dijagnostičar koji se ne miče iz laboratorija, već uz dijagnostiku komunicira s liječnicima, odlazi pacijentu, rješava se kvaliteta terapije. Medicina je danas timski rad u kojem mikrobiolog povezuje mikro- i makrosvijet, dajući uzročno-posljedična tumačenja o bakterijama koje proučavamo. Svijet bakterija danas je drugačiji. One su vješte, sposobne, razvile su mogućnost prijenosa informacija među sobom i mi uvijek malo kaskamo iza njih. To se osobito vidi na pitanjima otpornosti bakterija na antibiotike. Sada smo u statusu predantibiotske ere, prije penicilina, jer su se bakterije oboružale otpornošću i nekad, nažalost, za pacijenta nemamo lijek, objašnjava Marina Payerl-Pal, dodajući podatak o Europskom danu svjesnosti o antibioticima (EAD, 18. studenog) koji ukazuje na važnost osvješćivanja društva, i stručnjaka i laika, o važnosti pravilne upotrebe antibiotika.
Tim s misijom
Timski rad u laboratoriju odvija se među 17 zaposlenika: četiri liječnice, četiri inženjera i po dva tehničara na svaki tim. - Kvalitetom i timskim radom zadovoljna sam. Dobro smo opremljeni, a to je vrlo važno jer omogućuje da dijagnostika bude brza, točna i pouzdana. Automatizirali smo se, skratili vrijeme detektiranja, testovima već u uzorku otkrivamo uzročnika bolesti i za sat vremena imamo informacije za liječnika. Imamo i molekularnu dijagnostiku, dakle, proučavamo ne na nivou stanice, već na nivou gena. Željela bih istaknuti da doktorice Marijana Zadravec, Vesna Vršić Krištofić i Iva Toplek unutar laboratorija imaju različite djelokruge rada u jednom užem području, kako bismo bili što kompetentniji, zaključuje ravnateljica Zavoda za javno zdravstvo Payerl-Pal.
Uz 50. obljetnicu rada Mikrobiološkog laboratorija, u čakovečkom TIC-u održan je simpozij namijenjen liječnicima primarne i sekundarne zdravstvene zaštite, uz obilje tema.
A. Ličanin