7. međunarodni voćarski sajam u D. Kraljevcu

Na VII. međunarodnom voćarskom sajmu u Donjem Kraljevcu od 31. kolovoza do 2. rujna koji organizira Općina Donji Kraljevec, uz pomoć Poljoprivredne savjetodavne službe i Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, Međimurske županije i Hrvatske gospodarske komore, s nestrpljenjem se čekala najvažnija vijest za voćare: kolika će biti minimalna otkupna cijena za jabuku koja se od ove godine u otkup uzima kao konzumna jabuka (ranije prva i druga klasa) i kao industrijska jabuka (za preradu).
Nakon što su na svečanom otvorenju izlagače, goste i uzvanike, među kojima su bili svi međimurski saborski zastupnici, u ime domaćina pozdravili Kristijan Baranašić, zamjenik načelnika Općine Donji Kraljevec, i Matija Posavec, zamjenik međimurskog župana, tu je vijest, otvarajući donjokraljevečki sajam, objavio ministar poljoprivrede, agronom Tihomir Jakovina.
Nakon niza razgovora s udrugama voćara okupljenim pod krovom Hrvatske voćarske zajednice, procjene uroda i mogućnosti otkupa te nakon uspoređivanja cijena za urod jabuka 2012. u širem okruženju, resorno je Ministarstvo osiguralo sredstva za otkup najmanje 30.000 tona jabuke konzumne kvalitete za koju će otkupljivačima isplatiti kunu potpore po kilogramu, uz uvjet da su otkupljivači za tu jabuku voćarima već isplatili minimalno 3,5 kuna za kilogram. Za jabuku industrijske klase Ministarstvo je za otkup 15.000 tona osiguralo 55 lipa potpore po kilogramu, ali također putem sustava registriranih otkupljivača koji za tu jabuku voćarima moraju isplatiti najmanje 1,2 kune po kilogramu.
Takav sustav potpore proizvodnji koji su voćari organizirali i utvrdili s Ministarstvom u velikoj mjeri pridonosi suzbijanju crnog tržišta voća i tržišne manipulacije - rekao je ministar T. Jakovina – dodajući da se sličan sustav primjenjue i za otkup mandarina te, između ostalog, poljoprivrednicima iscrpljenim od borbe s posljedicama proljetnog mraza i ljetošnje suše najavio:
ZEMLJA SE NE PRODAJE
- Krećemo u zemljišnu reformu u kojoj se u funkciju mora staviti danas skoro milijun nesikorištenih hektara. To je naš ključni resurs, starim se zakonom o poljoprivrednom zemljištu putem otkupa i zakupa u funkciju stavilo tek 260.000 hektara, a osnovno je opredjeljenje sada – zemlja se ne prodaje! Obiteljskim će se gospodarstvima omogućiti koncesije na 50 godina, a zatim idemo sa zakonom o komasaciji radi okrupnjivanja zemljišta te s nužnim intervencijama u zakon o nasljeđivanju radi sprečavanja manipulacija s obradivom zemljom.
DO JEDAN KROZ JEDAN U ČISTO
- Čeka nas i sređivanje zemljišno-knjižnog sustava i dovođenje u čisto stanja u gruntovnici, katastru i na terenu jer inače se ne može konkurirati za sredstva iz EU fondova iz kojih nam već iduće godine za ruralni razvoj pripada 333 milijuna eura. Međutim, treba nam i promjena svijesti, prihvaćanje udruživanja poljoprivrednika u zadruge, klastere, racionalizacija troškova, zajednički nastup na tržištu...
NAVODNJAVANJE I OSIGURANJE
- Kratkoročno, nakon sezone u kojoj nas je pogodio katastrofalan mraz s proljeća, zatim i u 160 godina nezabilježena suša, nakon uvida u stanje po cijeloj Hrvatskoj, jasno je da kratkoročne mjere i proračunske intervencije ne mogu ništa riješiti. Ipak, ubrzana je isplata poticaja (ovih je dana poljoprivrednicima otišlo 310 milijuna kuna zaostataka), a do kraja listopada Agencija za plaćanja u poljoprivredi mora obraditi sve zahtjeve poljoprivrednika, kako bi im se već u siječnju isplatili poticaji i koliko-toliko olakšao ulazak u novu proizvodnu sezonu.
U proceduri je i donošenje odluke o oslobađanju poljoprivrednika od plaćanja zakupnina i koncesija, a Hrvatska banka za obnovu i razvoj nudi reprogram postojećih kredita, kao i zamjenu nepovoljnih kredita iz komercijalnih banaka za povoljnije u HBOR-u.
Na srednji i dugi rok – jasno je što nam je prioritet: moramo ići u razvijanje sustava navodnjavanja, a uz to, i u dobro razrađen sustav osiguranja svih poljoprivrednih proizvodnji...
KOREKTNA CIJENA
Sudeći po reakcijama okupljenih voćara, viješću o otkupnoj cijeni jabuke, ali i najavama poteza resornog Ministarstva i Vlade bili su zadovoljni.
Predsjednik Međimurske udruge za integriranu proizvodnju voća Tomislav Horvat, dipl. ing. agr., spomenutoj otkupnoj cijeni nimalo ne prigovara:
- Cijena od 3,5 kuna za konzumnu jabuku korektna je. Mi smo u MUIPV-u ocijenili i da je – u ovogodišnjim okolnostima proizvodnje – realna i za nas zapravo ciljana cijena prije nego se krenulo u razgovore i analitiku okruženja. Ove godine zapravo nema jabuke. U donjem dijelu Međimurja, po kilaži gledano, podbačaj proizvodnje je 50%, a u gornjem barem 30%, ali to ne znači da – s obzirom na kvalitetu uroda, šteta možda nije još i veća. To ćemo tek vidjeti kad se jabuka pobere.
NA 44 ŠTANDA 170 IZLAGAČA
Štandovi, kojih je ove godine na sajmu službeno bilo 44, zapravo su sa sto sedamdeset izlagača (mnogi su u kombiniranoj postavi izlagali zajedničku ponudu na jednom štandu) tek fasada voćarskog sajma, neizbježan zabavni i edukatvini dio za široku publiku, jer asortiman izložaka, kao i uvijek, bio je prepun: izlagalo se voćne sadnice, svježe i sušeno voće i voćne prerađevine, strojeve za preradu voća, sustave za navodnjavanje, obranu od tuče i od mraza, tehnologije skladištenja i čuvanja voća, zaštitna sredstva, specijalizirana gnojiva, ambalažu, mehanizaciju...
STRUKA JE VAŽNA
No, najvažnije je ono što se – po ocjeni samih voćara – zbiva u pozadini sajamske vreve. Stručnjaci iz Hrvatske i inozemstva čak su četrnaest puta s proizvođačima sjeli za okrugli stol, iza sajamskih kulisa zabilježena su iznimno kvalitena predavanja, stručna savjetovanja i edukacije voćara. Spisak stručnjaka koji su svoja znanja podijelili s voćarima podugačak je: prof. dr. Zlatko Čmelik, prof. dr. Božena Barić, mr. sc. Milorad Šubić, mr. sc. Tomislav Tomšić, Ivana Jurčec, mag. ing., Krunoslav Dugalić, dipl. ing. agr., dr. sc. Ivana Pajač Živković, dr. sc. Tatjana Masten Milek, Ivo Juras, dipl. ing. agr., dr. sc. Boris Puškar, prof. dr. Zoran Keserović, doc. dr. Nenad Magazina, Biserka Milić, dipl. ing., Marko Dorić, dipl. ing., dr. sc. Predrag Vujević, Jasmina Goger Perić, dipl. ing. agr., dr. Marko Injac, Elizabeta Matahlija, dipl. ing. agr., Tvrtko Jelačić, dipl. ing. agr...
Donjokraljevečki voćarski sajam nije velik sajam po gabaritima, prostoru, školska sportska dvorana i igrališta prostor su koji je manji od prosječne izložbene hale, primjerice, zagrebačkog Velesajma, međutim: kad se pogleda registracije automobila posjetitelja sajma, vidi se da je sajam zapravo vršna hrvatska voćarska manifestacija, mjesto susreta, razgovora i dogovora kakvih je malo po Hrvatskoj. Da ih je više, zar bi se samo voćari uspjeli (uz sve druge grane poljoprivrede) jedini dogovoriti oko otkupne cijene najzastupljenijeg voća (jabuke), kontrolirati tržište i aktivno određivati svoju poziciju na njemu. To ne uspijeva (još uvijek) ni stočarima, ni ratarima, ni povrćarima... Možda je u Donjem Kraljevcu u proteklih nekoliko godina izmišljen dobar recept. Prošao je test već tri vlade i četiri ministra, različitog političkog predznaka, a funkcionira. To je dobro, zar ne?
Marijan Belčić