Agromeđimurje zasijalo 22 hektara industrijske konoplje

Iako u međimurskim poljima još uvijek dominiraju tradicionalne poljoprivredne kulture, sve je više u proizvođača koji „isprobavaju“ nešto novo, više dohodovno –-ne nužno količinski, već financijski.

Poznata čakovečka tvrtka Agromeđimurje ove je godine na 2 lokacije, kod Kotoribe i Savske Vesi na ukupno 22 hektara površine posijala industrijsku konoplju - sorti Felina 32 i Santhica 27.

- Uzgoj industrijske konoplje, naravno, pod nadzorom nadležnih službi, u našoj je zemlji reguliran Pravilnikom o uvjetima za uzgoj konoplje, načinu prijave uzgoja maka te uvjetima za posjedovanje opojnih droga u veterinarstvu koji je 2012. godine donijelo Ministarstvo poljoprivrede, kaže voditeljica proizvodnje u spomenutom poduzeću Irena Siladi.

Da bi konoplju mogli uzgajati legalno, u tvrtki su, nastavlja, morali ispuniti više uvjeta.

- Ministarstvu smo najprije uputili zahtjev za uzgoj s navođenjem parcela, površinom, sortom te datumom do kojeg se planira žetva. Nadalje, nužno je bilo podnošenje dokaza o upisu u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava, onog da će se zasijati najmanje 1 hektar te dokaza o nekažnjavanju za kazneno djelo zloupotrebe droga.

U čemu je razlika između industrijske i zabranjene indijske konoplje?

Sadržaj tetrahidrokanabinola, odnosno THC-a u suhoj tvari industrijske konoplje, za razliku od indijske, ne prelazi 0,2 posto. Premda pojedine biljke, kažu u Policijskoj upravi, teoretski mogu mutirati, pa postotak THC-a može „pobjeći“ preko dopuštene granice, to nije izgledno s obzirom da se radi o kontroliranom sjemenu. Prije nekoliko godina policija je zabilježila slučaj u Kotoribi u kojem je proizvođač industrijske konoplje nabavio sjeme sumnjivog porijekla, pa je sadržaj THC-a u pojedinih biljaka prešao i 3 posto.

- Agromeđimurje se odlučilo za uzgoj industrijske konoplje zbog njenog velikog potencijala u domeni prerade - zasad samo prerade sjemena. Prodavat ćemo sjeme, nešto kao gotov proizvod, a dio ćemo preraditi u ulje koje ima pozitivan učinak na ljudsko zdravlje. Korištenje čitave biljke zabranjeno je, odnosno, zahtijeva određene pomake u zakonskoj regulativi, kao i izgradnju pratećih prerađivačkih kapaciteta koji bi iskoristili stabljiku i na taj način pridonijeli našem gospodarskom prosperitetu. To je vani već uobičajena praksa. Dodatna korist industrijske konoplje je što ona čisti tlo od korova, pa je idealna za proizvodnju u ekološkim uvjetima.

Kad je riječ o financijama, inozemna iskustva pozitivna su. Konkretniju cijenu zasad je teško predvidjeti - ona se formira na tržištu i bit će poznata u jesen, poslije berbe, kažu u Agromeđimurju.

Uzalud vam trud pušači

Ponovimo na kraju da se  industrijska konoplja uzgaja pod strogim nadzorom policije i inspekcijskih službi te da je količina psihoaktivnog „stimulirajućeg“ THC-a u biljkama zanemariva. Stoga oni „dugih prstiju“ te oni koji ujedno vole pušiti neće imati nikakve koristi. Zasad niti nisu zabilježeni slučajevi krađa iz nasada u Kotoribi i Savskoj Vesi.

Velimir Kelkedi