Arhiva 25.11.2010. 00:00. Zadnja izmjena: 25.02.2016. 11:12.

ANĐELKO HORVAT: Nisam u sukobu interesa

Projekt navodnjavanja ukupno 2.500 hektara poljoprivrednog zemljišta na području Grada Preloga i općina Donji Kraljevec i Goričan, koji bi se trebao realizirati od 2011. do 2013. godine, Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva beneficira već u izradi projektne dokumentacije i provođenju postupka ishođenja svih potrebnih dozvola s čak 7,2 milijuna kuna, od ukupno 9,000.000 kuna, koliko ta faza projekta stoji. Međimurska županija, s druge strane, u tom iznosu mora svojim proračunom pokriti tek 1,8 mil. kuna, a ključni promotor novog projekta navodnjavanja, nakon što je onaj uz Kuršanec na 250 ha završen, je Anđelko Horvat, zamjenik župana, resorno zadužen za poljoprivredu, a u postizanju sporazuma s Ministarstvom regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva i neposredan operativac koji je morao obaviti sve predradnje potrebne da bi ministar mr. sc. Božidar Pankretić s međimurskim županom Ivicom Perhočem sporazum o sufinanciranju novog projekta navodnjavanja i potpisao. O kakvom je poslu riječ objašnjava u razgovoru za list Međimurje, no razjašnjava i neka postranična pitanja koja su se pojavila odmah nakon objave da je sporazum potpisan.
IMAM NAVODNJAVANJE
● Oko projekta navodnjavanja u donjem Međimurju čulo se nešto jeke u političkim kuloarima, a najglasnija je bila - zamjenik župana Anđelko Horvat je u sukobu interesa jer se navodnjavanjem ide prvo na njegovo gospodarstvo!
- Teško je odlučiti je li ta tvrdnja tragikomična ili tragično glupa. Kao javna osoba – moram izravno odgovoriti i na takva pitanja. Javno je poznato da ja na mjesto župana nisam došao kao bogec koji niti što ima, niti što radi, već sam privremeno napustio obiteljsko poduzeće Horvat d.o.o. koje ima stalno zaposlenih 15 radnika, od kojih je četvero s visokom stručnom spremom i sa svim je svojim podacima dostupno u javnim bazama podataka. Ali, evo: po ARKOD-u, Horvat d.o.o. ima 29,3 ha pod voćnjacima, plastenicima i oranicama. Moja supruga Vera u svom OPG-u ima još 9,02 ha i tih manje od četrdeset hektara ukupno zasigurno nije razlog zbog kojeg bih ja bio u nekakvom sukobu interesa, tim više što je 90% od tog zemljišta (kuruzu ne zalijevamo) već opremljeno sustavom navodnjavanja u koji je uložen vlastiti novac, bez posebnih pogodnosti. 80% voćnjaka financirali smo potpuno sami, poticaji su nam kao sustav došli prekasno. Ja bih stvarno trebao biti veliki moćnik da mogu zbog četrdesetak hektara zavrtjeti projekt težak milijune kuna, a meni osobno, mojoj obitelji, zapravo on ni nije potreban. Mislim da vidite o kakvoj se gluposti radi kad se priča o sukobu interesa.
IMAM I POTICAJE
● Prigovori idu dalje, državne poticaje navodno koristite za kulture koje i nemate - jagode, na primjer, a tu su i županijski poticaji...
- Teško je uopće komentirati takve tvrdnje ili pitanja, ni sam ne znam što su... Pretpostavljam odakle dolaze, pa želim jasno reći: pod poticajem koji se isplaćuje iz državne kase imam što po zakonu mogu imati, kao i svi drugi. Sve se to može vidjeti u javnim bazama podataka, pa i to da nisam imao jagode posljednje tri godine, osim ako se ne računa gredica jagoda koju imamo uz kuću... Zadnji županijski poticaj koji sam imao bio je pred dvije ili tri godine i, premda imam pravo i na županijske poticaje – sada uopće nisam podnosio zahtjeve – dakle, ni iz Horvat d.o.o.-a, niti je zahtjev prema Županiji upućen s OPG-a moje supruge. Koliko je poticaja pristiglo u apsolutnom iznosu, ne mogu reći jer ne znam: niti su svi isplaćeni, niti se zna u kojoj će mjeri biti isplaćeni. Poznato je kakvo je pravo na poticaj za koju kulturu. Tu je ARKOD, tu su javne evidencije – kome je do računanja, nek računa. Samo se pitam – tko je toliko lud da ne koristi pravo koje ima po zakonu, kakvo bi to herojstvo bilo odreći se onoga što svi u poljoprivredi imaju samo zato što je stupio na neku javnu dužnost.
GDJE SAM DOMA?
- Ta javna dužnost u mom slučaju podrazumijeva dnevno odlazak u Zagreb, sad u ovo, sad u ono ministarstvo. Nanašam to papirje iz Čakovca u Zagreb i obrnuto po pet, šest puta za jednu te istu stvar, sad iz ove općine sad iz onog grada. Ne žalim se, to je moj posao, ali onda, kad više ne znam jesam li doma u Čakovcu, Zagrebu ili tamo gdje sam doma – netko se sjeti da bih ja mogao biti u sukobu interesa?! Znate, i to bi bilo ponekad bolje nego biti u sukobu sa zdravom pameću u kakvom su oni koji mi pokušavaju podmetnuti sukob interesa.
61 MILIJUN REGIONALNO
● Koliko su uspješni ti odlasci u Zagreb, koliko se novca iz proračuna višeg reda može osigurati za projekte u Međimurju, evo barem iz dva ministarstva s kojima ste resorno vezani?
- Odlasci u Zagreb uspješni su koliko su uspješni naši projekti s kojima konkuriramo za novac, ali tko još ne zna da to (kvaliteta projekata) nije uvijek dovoljno. Prilikom dolaska na potpisivanje sporazma o sufinanciranju navodnjavanja, potpredsjednik Vlade Božidar Pankretić rekao je da je Vlada osigurala milijardu kuna jamstva Hrvatskim vodama koje će po županijama pokriti projekte vodoopskrbe, odvodnje i zaštite od štetnog djelovanja voda. U Međimurje se s te osnove slijeva 61 milijun kuna – u Mursko Središće 2,7 milijuna, u Kotoribu 2,1 miliijun, za Čakovec je dva puta po 2,1 milijun kuna, za Pribislavec ide 14,5 milijuna kuna, za pročistač u Donjem Kraljevcu ide 9,7 milijuna plus još pet za dovršenje odvodnje, tu su kao posebni projekti Novo Selo Rok i Krištanovec s još 4 milijuna kuna – dakle, za objekte odvodnje to je nekih 54,3 milijuna kuna, a onda još ostatak ide za crpne stanice Urban i Prelog, za vodoopskrbu u Pribislavcu, Čakovcu, Nedelišću, objekt na Mohokosu...
VIŠE OD PROSJEKA
- Kad se provjeri matematika u cijeloj Hrvatskoj, mi smo u Međimurju dobili natprosječnu potporu u odnosu na većinu županija. Sve što je trebalo ugovoriti, uravnotežiti, pripremiti za realizaciju s Ministarstvom ruralnog razvoja bio je baš isključivo moj posao. Nakon usvajanja državnog proračuna za 2011. godinu, očekujem da još krenu i projekti EIB-a, čekaju sportske dvorane u Belici i Lopatincu, u Kotoribi dva pozamašna projekta...
Ne treba, međutim, zaboraviti da se u ministarstvima, različitim natječajima, može osigurati novac za niz malih projekata i zahvata koji ovise o tome koliko su načelnici općina ili službe gradova spremni s dokumentacijom, koliko su se u stanju sami angažirati za dodatnu kunu iz državne kase.
MALIMA ZA PUNO
● Što je s drugim resorom, poljoprivrednim, zapravo i trećim, turističkim, koji su Vam također u opisu posla...
- Suradnja s Ministarstvom poljoprivrede unaprijed je određena pravilima koja u tom resoru postoje. Zna se sustav poticaja, zna se što ulazi u ruralni rauzvoj, ali isto tako se zna da poticaji poljoprivrednicima redovito kasne – a koja je onda tu uloga nas u županijama? Jedino što preostaje je dežuranje nad agencijom za plaćanja, tiskanje da se što prije isplate poticaji, ali kome još treba objašnjavati zašto poticaji kasne i kakva je tu situacija. S druge strane, suradnja s Ministarstvom poljoprivrede odlična je u provođenju programa raspolaganja državnim zemljištima. Do kraja ove godine, mislim da će se raspisati baš svi natječaji, a brojne su aktivnosti na planu legalizacije objekata koje imaju poljoprivrednici.
S Ministarstvom turizma također smo uspjeli osigurati 670.000 kuna za male obiteljske turističke projekte. Onima u kojima se s nekolikodesetak tisuća kuna po projektu znatno podiže ponuda gospodarstva može urediti kušaonica vina, pakirnica povrća, smještaj turista...
DIŽEMO KONKURENTNOST
● Krenuli smo od sustava navodnjavanja u donjem Međimurju, da s tim i završimo – čije su zemlje ušle u taj sustav?
- Za više od 1.500 hektara privatnog zemljišta u blic anketi provedenoj u samo tri dana dobili smo potpisana pisma namjere vlasnika zemljišta s jasno iskazanim interesom za sustav. Tu je i 760 hektara državnog zemljišta. Nije bilo teško doći do gromade velike 2.500 ha. Prelog je u strategiji razvoja i ROP-u srce sustava navodnjavanja u donjem Međimurju. Idući projekt u koji će se ići u suradnji s Mađarima i s konkuriranjem u EU fondovima za potporu je Kotoriba. Svi izračuni pokazuju da će kubik vode iz sustava stajati oko 60 lipa, što je upola jeftinije nego navodnjavanje pumpama i sustavima kakve sada brojni poljoprivrednici koriste, a ugrađeno u cijenu povrća ili voća ne ugrožava konkurentnost njihove proizvodnje. Naprotiv, diže ih u novu kategoriju konkurentnosti.
Marijan Belčić

Izvor: 2900