Arhiva 13.07.2010. 00:00. Zadnja izmjena: 25.02.2016. 10:40.

B. ZVOŠEC: Novi čelnici Kotoribe prvo su sebi podigli naknade!

Težeći da do Kotoripčana dopre i (glasniji) glas oporbe koja radi u njihovom općinskom vijeću, ponudili smo razgovor iskusnom lokalnom političaru i negdašnjem općinskom čelniku Zoranu Radmaniću (HDZ), ali ispričavajući se brojnim obvezama, Radmanić je ponuđen intervju - izbjegavao. No, bez dlake na jeziku i bez zazora od objelodanjivanja vlastitog stava je bivša načelnica Općine Kotoriba, sada županijska vijećnica i predsjednica kluba HSLS-a Blaženka Zvošec (42), učiteljica, političarka, supruga i majka troje djece. I nakon 12 godina u politici, Blaženka je jednako vezana uz misiju koja joj je u srcu - pridonošenja razvoju Kotoribe i rušenja zagrebačkih barijera zbog kojih je ova općina (još uvijek) slijepo crijevo Međimurja i države. Tri je godine obnašala funkciju načelnice Općine, a prije toga zamjenice načelnika te predsjednice Općinskog vijeća.
KAK SE PRUGA
SKRČILA?
Nedavno je kao županijska vijećnica aktualizirala pitanje prava naplate putnih troškova od HZZO-a (i) za Kotoripčane kojima je ono više godina uskraćivano jer je “netko u Zagrebu krivo izračunao kilometražu do Čakovca”.
- Nisam mogla prešutjeti tu administrativnu pogrešku koja je mnoge Kotoripčane jako oštetila. I to ljude u teškim situacijama, nerijetko starije životne dobi, usamljene i bolesne. Zbog toga što HZZO nije vraćao troškove za odlazak na terapije u Čakovec, mnogi su od propisanih terapija odustajali ili su odlazili u bližu Koprivnicu. A radilo se samo o tome da su u Zagrebu “izračunali” da je Kotoriba od Čakovca udaljena 30 km, odnosno manje, što nije točno. Kilometraža prelazi 30 kilometara. Pa kaj nam se pruga skrčila?! Drago mi je što je ovo moje pitanje naišlo na odjek kod župana Ivice Perhoča koji je ponudio i privremeno rješenje prema kojem će Županija tijekom 2010. godine ljudima snositi ove troškove. No, nećemo na tome stati, već ćemo se zalagati da se “administrativna greška” trajno ispravi - rekla nam je Blaženka Zvošec koja obnaša i funkciju predsjednice Županijskog odbora za prostorno planiranje i zaštitu okoliša. Bila je spremna pomoći novoj vladajućoj garnituri na čelu s načelnikom Ljubomirom Grgecom (SDP), no nisu je trebali.
PODIJELILA PACKE
Ipak, pozivaju je na sjednice Općinskog vijeća na koje se s interesom odaziva. I upućuje kritike, kad za njih ima argumente, što načelniku Grgecu baš nije milo, zbog čega joj je nedavno rekao da je “ne pozivaju da dijeli packe, već kao gošću”:
- Zamjeram vladajućoj garnituri što im je jedan od prvih poteza bio podizanje naknada za vlastiti rad. Potvrdu da sam u pravu dobila sam i od ljudi iz SDP-a koji osuđuju taj potez. Kad sam radila kao načelnica, primala sam 2.000 kuna naknade, što je novi načelnik dolaskom na vlast promijenio u 6.000 kuna! Naknade primaju i njegovi najbliži suradnici, i to od 1.000 do 3.000 kuna, a posebno mi je apsurdno da 1.000 kuna naknade prima “savjetnik načelnika”. Mislim da je naknade i plaće u lokalnoj samoupravi trebalo regulirati s državne razine. Osobno nemam ništa protiv da naš načelnik ima i 12.000 kuna naknade, ali samo ako ih zasluži uspješnim projektima. Načelničku funkciju u općini doživljavam kao menadžerski posao - uspješnost nosi i nagradu, ali nikako nagrada ne može doći prije realiziranog posla. Uz ovaj je problem vezana i činjenica da iz Kotoribe nije kandidiran niti jedan projekt. Zamjeram im što više angažmana ne ulažu u industrijsku zonu koju smo priveli u funkciju. Ne mogu prihvatiti objašnjenje “kaj bumo prodavali parcele kad nitko ne gradi” jer nije racionalno. Preduvjeti za buduća radna mjesta moraju se osigurati, i to je posao vladajuće garniture.
Je li retorika vladajućih na sjednicama Vijeća po Vašem ukusu?
- Nije. Još uvijek se previše bave mojim mandatom, umjesto da nadograđuju postignuto. Primjećujem da načelnik prečesto na pitanja iz oporbe reagira burno - od podizanja tona do uvreda. To se mora prevazići.
Jeste li zadovoljni radom oprobe (HSLS-a i HDZ-a) u kotoripskom Vijeću?
- Jesam, zato što nude konstruktivne prijedloge, a druga je stvar što prijedlozi ne prolaze. Ne opstruiraju donošenje odluka i to je bitno. Na žalost, prošli su im jedino sitni prijedlozi vezani, primjerice, uz organizacijske detalje kakve manifestacije i sl. Činjenica je da vladajući sada imaju bolju oporbu nego smo imali mi.
Je li Vas načelnik, u neprestanom vraćanju na Vaš rad, ikada pohvalio?
- Jest. Kad je stiglo izvješće revizije koje je bilo gotovo besprijekorno, načelnik je javno izrekao pohvalu za korektno vođenje općinskih poslova. Ipak, najviše su mi značile riječi jedne gospođe iz Kotoribe koja mi je na završetku mog mandata rekla: “Blaženka, odlazite uzdignute glave.” Tim više mi smetaju stalna napadanja bez argumenata i načelnikov nihilistički stav. Svaki pristigli račun naziva “dugovima koje smo ostavili”. Zar su dugovi nova škola i sportska dvorana - investicija koja je Kotoribu promijenila nabolje? Dvorana je danas maksimalno iskorištena, a u njoj se najviše zadržavaju mladi. Iako mi je taj projekt osobno najdraži, nikada ga nisam svojatala. Trebale su godine rada, upornosti, lobiranja mnogih ljudi da do realizacije dođe. Uz taj projekt, pošlo nam je za rukom ubrzati proces raspodjele poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu RH, čime smo sadašnjoj vladajućoj strukturi osigurali priljev novca. No, i na to se gleda negativno. Vratili smo policijsku postaju u Kotoribu. Ništa manje važno nije ni skidanje zaštite do nasipa Mure. Cijelo je naselje ranije proglašeno zaštićenim krajolikom, što zvuči jako dobro, međutim, krajnje je ograničavajuće za svaki građevinski zahvat. U slučaju Kotoribe, u kojoj je u sanaciju nasipa svojevremeno uloženo 15 milijuna kuna, to je apsurdno. Za svođenje ove formulacije o zaštiti u dokumentu na razumnu razinu također je trebalo puno truda.
Koji bi zadaci nove garniture kotoripske vlasti trebali biti prioritetni?
- Naš sajmišni prostor preskučen je, što je vidljivo svake subote, tako da bi trebalo krenuti k uređenju centralnog trga i tog sajmišnog prostora. Vrtić je prekapacitiran i treba tražiti financijske mogućnosti dogradnje. Svjesna sam da to nije nimalo lak zadatak za vladajuće jer je teško vrijeme i proračun se puni slabije nego u ranijim, boljim godinama. Nadalje, prostor stare škole treba što prije staviti u funkciju jer propada. Mislim da je najizvjesnije formiranje hostela, odnosno prihvata djece i mladih za školu u prirodi, tim više što u Međimurju nema takvih objekata. To ne znači da treba odustati od ideje formiranja srednje škole u Kotoribi, no činjenica je da će do tog cilja trebati više vremena i napora. Mišljenja sam da se ne smije zapustiti industrijska zona jer je ona zalog budućih radnih mjesta, a žao mi je što je stagnirala i izgradnja kanalizacije. Stagnirala je i suradnja sa susjednim donjomeđimurskim općinama, prekograničnim područjima, kao i angažman oko izgradnje cestovnog graničnog mosta. Projekti za most postoje, Mađari su sredstva dobili, a kod nas je stalo. Mislim da je to projekt koji ne treba zapustiti jer će svoju pravu vrijednost zaživjeti ulaskom Hrvatske u EU.
ODBILA PRIZNANJE I - LICEMJERJE
Prošle ste godine odbili općinsko priznanje. Zašto?
- Za vrijeme mog mandata posložili smo kriterije za dodjelu općinskih priznanja i smatram da se važećih odluka treba držati. Povjerenstvo me predložilo za jedan rang priznanja, da bi Vijeće to odbilo i svrstalo me u niži rang općinskog priznanja, ali kao šestu osobu. Važeći kriteriji ograničavaju dodjelu te medalje na 5 osoba. Uz zahvalu za ukazanu čast, odbila sam priznanje jer se nisu poštovali kriteriji. I to je sve.
“KERUMIZACIJA”
U razgovoru s Kotoripčanima čujem izraz da se ovom mjestu dogodila “kerumizacija”. Dio mještana tvrdi da je ovaj izraz stvorio načelnikov autoritativan stav prema ljudima.
- Čula sam za izraz kerumizacija Kotoribe, no mislim da načelnik ovakav stav mještana može promijeniti drugačijim pristupom, s više poštovanja.
Primjerice, naše su udruge vrlo aktivne i rado se uključuju u manifestacije, međutim, na ovogodišnjim Danima šibe i ribe, umjesto da se poštuje dosadašnja tradicija i da se udrugama da mogućnost organizacije povoljne ponude za posjetitelje, a istovremeno nešto zarade, načelnik se odlučio na koncesiju koju su dobili Zagrepčani.
Po toj logici, ne treba nam turistička zajednica. Dok se udrugama smanjuju ili ne daju sredstva zbog teške financijske situacije, naređuje im se da na određenoj manifestaciji moraju dati svoj doprinos. To je pristup koji ljudi ne vole - kaže Blaženka Zvošec.

Željka Drljić

Izvor: 2881