Broj krmača pada, male se uzgajivače uništava

U subotu, 27. ožujka u restoranu Lipa u Nedelišću održana je redovna godišnja skupština Udruge uzgajivača svinja Međimurske županije (UUSM) na kojoj su – kao da je prepisivan zapisnik s prošlogodišnje skupštine – pred svinjogojcima bili zapravo isti problemi, uz tek malo promijenjenu terminologiju. SAPARD je zamijenio IPARD, tržište je u Hrvatskoj i dalje povoljnije okruženje uvoznicima nego proizvođačima, sustavi poticaja, kapitalnih potpora i drugih mjera ciljanih na razvoj svinjogojske proizvodnje daju kontraefekte, pa sve veći broj malih gospodarstava koja se bave uzgojem svinja zalazi u probleme iz kojih ne vide izlaz.
KOORDINACIJOM DO CIJENA
U izvješću o aktivnostima UUSM-a na te se probleme osvrtnula predsjednica Sonja Fažon koja je, između ostalog, naglasila:
- Početkom prošle godine na razini saveza udruga svinjogojaca razmatrana je mogućnost da svaka udruga na svom terenu formira tijelo kojem bi bila zadaća tjedna analiza ponude i potražnje prasadi i tovljenika te međuregionalna koordinacija radi formiranja, a ne samo praćenja cijena. Pri tome – članovi takvog tijela mogli bi biti samo svinjogojci, a ne klaoničari ili mesari čiji je interes sukobljen s interesom uzgajivača...
Operativni program razvoja svinjogojstva u primjenu je ušao u lipnju 2006. godine, nešto je poboljšan u lipnju 2008. podizanjem kapitalnih potpora na skoro 50% kreditnih zaduženja za nove investicije i produženje roka otplate na 13 plus dvije godine, ali izgrađeno je samo 15 novih tovilišta u cijeloj Hrvatskoj, svega četiri farme za proizvodnju prasadi i tov, jedna nukleus farma, no nijedna samo za uzgoj prasadi.
NEMA VIŠE
KAPITALNIH
- Svinjogojci su suočeni i s nedosljednom primjenom propisa o potrebi izrade studija utjecaja na okoliš pri gradnji novih objekata jer negdje se takve studije traže, negdje ne, a povećanjem proizvodnje za 60.000 tovljenika u cijeloj Hrvatskoj operativni program nije dao zadovoljavajući rezultat, tim više što je došlo do gušenja malih proizvođača.
Obustavljen je i postupak zaprimanja zahtjeva za kapitalne potpore, a ministar je poljoprivrednike uputio na pretpristupne fondove EU kao izvor novca za ulaganje u razvoj i osuvremenjivanje kapaciteta.
HACCP DIŽE TROŠKOVE
- Svinjogojcima koji imaju vlastitu pripremu hrane, s druge strane, nameće se obveza ulaska u HACCP sustav (radi sljedljivosti u prizvodnji), što poskupljue tov i smanjuje konkurentnost, a smisao HACCP-a nestaje već nakon rasjekaonice u klaonicama u kojima se gubi trag iz čijeg je tovilišta koja svinjska polovica.
Svinjogojci ocjenjuju da je provođenje SAPARD programa, efekti koji su postignuti, zapravo bilo porazno, a ne očekuju bolju situaciju ni iz IPARD-a. Bez formiranja timova po županijama koji bi uobličavali zahtjeve poljoprivrednika prema IPARD-u, dovodili realizaciju programa do kraja i garantirali povrat sredstava, samo bi se produžila situacija u kojoj konzultanti uzimaju novac za dokumentaciju, a projekti ne prolaze.
Legalizacija objekata za svinjogojstvo također je, kao i kod drugih stočara, problem jer, primjerice, za proračune statičke stabilnosti objekata većih od 800 m² treba stotine tisuća kuna koje svinjogojci nemaju odakle uzeti.
NE CIJEPIMO, ALI NI NE IZVOZIMO
U osvrtu na probleme s kojima su se svinjogojci suočavali prošle godine, S. Fažon članstvo je upoznala i s tematikom razgovora krovnog saveza udruga svinjogojaca s Ministarstvom poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja u kojem se – između ostalog – raspravljalo i o izvozu svinjetine u zemlje CEFTA-e i EU, o tome treba li dopustiti ishranu svinja GMO sojom, o probelmatici otkupa državne zemlje, o mogućnosti zadržavanja sustava poticaja do ulaska u EU... Za jedno od najtežih pitanja svinjogojstva – osiguranje kvalitetnih odojaka za tov – ne nazire se ni brzo ni lako rješenje.
U zadnjih pet do šest godina za 80-ak tisuća komada smanjen je broj krmača. To je izravna posljedica kako nekontroliranog uvoza smrznutog mesa, tako i davanja poticaja za tovljenike na liniji klanja koji su uvoznog porijekla. Za domaće krmače nema poticaja, čime se izravno stimulira uvoz, a ne domaća proizvodnja odojaka.
Osim toga, prestankom cijepljenja protiv svinjske kuge 2005. - 2006. godine svinjogojcima nije otvoreno tržište EU (Mađarska, Bugarska, Ruzmunjska) i CEFTA-e (Srbija, Makedonija, BiH, Crna Gora), na kojima su cijene prvi put više nego u Hvatskoj, a izvoz na spomenuta tržišta mogao bi biti spas za hrvatske svinjogojce.
Zato svinjogojci traže da se poticaji (i izravna plaćanja) do ulaska u EU ne ukidaju, da se poticaje isplaćuje pravovremeno radi ublažavanja efekata niskih otkupnih cijena, da se cijene komponenti za ishranu svinja svedu na razinu EU-cijena te posebno da se uvjeti gradnje objekata za tov i broj tovljenika po gospodarstvu prilagode hrvatskim prilikama, a ne samo IPARD programu koji je kriterijima postavljen previsoko. (MB)

HACCP...
... je sustav koji identificira moguće opasnosti (biološke, kemijske i fizičke) koje mogu utjecati na sigurnost hrane i korake u procesu u kojima je moguće provoditi mjere za kontrolu tih opasnosti (H – hazard = opasnost, A – analysis = analiza, C – critical = kritične, C – control = kontrolne i P - points = točke ).

EDUKACIJE I WEB
Udruga uzgajivača svinja Međimurske županije u suradnji s Pučkim otvorenim učilištem u Čakovcu kontinuirano provodi edukaciju svojih članova, pa je 2009. godine bilo 54 polaznika seminara za zvanje operater na računalu, a šestero je svinjogojaca formaliziralo svoje zvanje uzgajivača svinja (s upisom u radnu knjižicu). UUSM je otvorila i svoju web-stranicu u kojoj se formira baza podataka o svinjogojcima Međimurja, oglašava ponuda...