Čakom više ne smije prikupljati industrijski otpad

Nova zakonska rješenja, propisi, pravilnici… Najnovija birokratska zavrzlama koju je, čini se, zakuhala država u predstojećem bi razdoblju, po najpesimističnijoj prognozi, mogla ozbiljno ugroziti poslovanje više desetaka međimurskih poduzeća - poslovnih partnera Gradskog komunalnog poduzeća Čakom Čakovec. Priču koju smo ekskluzivno doznali za list Međimurje potvrdila je i direktorica Čakoma Snježana Tkalčec Avirović.
Najveća komunalna tvrtka u našem kraju više, naime, ne smije od oko 50 poduzeća - svojih klijenata, prikupljati određene vrste biorazgradivog i tehnološkog otpada. Po važećoj dozvoli, maksimalno dopuštenu količinu preuzela je već u mjesecu siječnju i time zapravo ispunila kvotu dopuštenu za čitavu ovu godinu. Kamo s novim količinama otpada, pitaju se u Čakomu partnerskim tvrtkama. Ako se ne snađu brzo, mnoge od njih mogle bi se suočiti s ne bezazlenim problemima - vjerojatno čak i s obustavom proizvodnje te, posljedično, po najcrnjem scenariju, i viškom radne snage.
- Novim Zakonom o održivom gospodarenju otpadom koji je na snagu stupio u srpnju prošle godine pooštrena su pravila postupanja s otpadom. Komunalne tvrtke imale su rok od 6 mjeseci da obnove dozvole za rad, odnosno da predaju zahtjev za produljenje i ishođenje dozvola u skladu s novim zakonom. Istovremeno, resorno Ministarstvo nije donijelo provedbene propise po kojima bi se točno definiralo što i kako s kojom vrstom otpada. Zahtjeve za novim dozvolama predali smo na vrijeme, no, pošto nema provedbenih akata, ni naš zahtjev nije potpun te u tom smislu u cijelosti uredan. Zato ga nadležno tijelo za odlučivanje ne može rješavati niti su poznati svi elementi potrebni za njegovo usvajanje. Tako i dalje radimo po starim dozvolama, a one se, zbog novog zakona, ne mogu mijenjati, pojašnjava prilično zamršeno stanje stvari direktorica Tkalčec Avirović. Nadalje, zakon, odnosno propisi, definiraju otprilike 600 različitih vrsta, ili, terminom zakonodavca - „ključnih brojeva“ otpada. I tu nastaje problem. Za svaku vrstu izdaje se dozvola s točno određenom količinom koju pojedina tvrtka u određenom vremenskom razdoblju smije prikupiti, odnosno zbrinuti. No, dok je po starome zakonu količina bila definirana okvirno, po novome je određena striktno, kao maksimalno moguća.
- Ako je, primjerice, propisano da u roku od godine dana možemo prikupiti, odnosno zbrinuti samo jednu tonu određene vrste otpada, ne smijemo uzeti niti kilogram više jer - riskiramo sankcije. Na to smo već upozoreni i tijekom inspekcijskog nadzora, ističe Tkalčec Avirović.
No, upravo spomenuto dogodilo se s otpadom iz ugroženih tvrtki, ponajviše muljevima iz ostalih obrada industrijskih otpadnih voda. Čakom po važećoj dozvoli tijekom čitave 2014. godine smije preuzeti samo jednu tonu takve vrste otpada, a tu su količinu prikupili već tijekom mjeseca siječnja.
Dopuštene
količine - neznatne
Na naše pitanje kako se radilo prijašnjih godina, s obzirom na kvote, Tkalčec Avirović odgovara da je u pitanju desetak ključnih brojeva (vrsta) otpada za koje je Čakom na dozvoli imao okvirnu količinu od 1 tone.
- Količina je u prošloj godini bila značajna. Samo jedne vrste otpada prikupljeno je čak 600 tona. No, do polovice prošle godine na snazi je bio stari zakon i, kad smo premašili količinu, samo smo upravno tijelo, konkretno - nadležni odjel u Međimurskoj županiji koji odlučuje o dozvoli, obavijestili da smo količinu „probili“ i nije bilo problema. U studenome prošle godine pri inspekcijskom nadzoru inspektorica zaštite okoliša upozorila nas je da novi zakon koji je stupio na snagu ima drugačiji pristup i naredila nam je da zatražimo izmjenu, odnosno dopunu dozvole, što smo i učinili. Tu su počeli problemi jer nadležno tijelo nije moglo izmijeniti i dopuniti staru dozvolu kad po novom zakonu za dozvolu vrijede nova pravila, odnosno, pravila po kojima smo mi zapravo trebali zatražiti produljenje važenja svojih dozvola do 23. siječnja 2014. godine, što smo, naravno, i učinili.
Nema
provedbenih propisa
Postavljanje novog zahtjeva bilo je iznimno teško jer nema provedbenih propisa, tako da nam nisu bili poznati svi elementi koje smo u zahtjevu trebali postaviti (osobito u odnosu na elaborat o gospodarenju otpadom koji prema novom zakonu treba napraviti ovlašteni inženjer, a sadržaj elaborata treba biti određen pravilnikom kojeg zasad nema), pa smo predali nepotpun zahtjev. Nadležno tijelo za odlučivanje o zahtjevu sada pred sobom ima nepotpun, dakle, neuredan zahtjev, a da i ima potpun, odnosno uredan, ponovo ne bi o njemu moglo odlučiti jer nema obrasce i ostale elemente koji određuju sadržaj dozvole, sve to ponovo zbog toga jer nema pravilnika. To je taj administrativni začarani krug, naglašava direktorica Čakoma. Navodi ujedno da nema saznanja o komunalnim tvrtkama iz drugih hrvatskih krajeva koje bi se suočavale sa sličnim problemima, osim onog da u našoj županiji vlada najveći red u području postupanja s otpadom, najviša razina poznavanja zakonske i operativne problematike, no, ona je i najčešće prvo mjesto na kojem se uočavaju nedostaci sustava.
Slijedom svega spomenutoga, a u strahu od kazni i držeći se slova zakona, vodeći međimurski „komunalac“ pisanim je putem tvrtke obavijestio o novonastaloj situaciji, odnosno prestanku prikupljanja njihova otpada.
U Čakomu u pitanju i radna mjesta
- Svjesna sam posljedica, mogućih gubitaka radnih mjesta, kako u tvrtkama – klijentima, tako i u samome Čakomu jer, zbog manje količine zaprimljenog otpada, gubimo značajan izvor prihoda. No, moramo poštovati zakon i ne želimo riskirati visoke novčane kazne. I ljudski me ovo pogađa, kako zbog paradoksalnosti situacije i bezizlaznosti, tako i zbog efekata po radna mjesta, bilo to u Čakomu ili kod nekog drugog, zabrinuta je, ali otvorena Tkalčec Avirović.
Je li zaista sve tako crno, odnosno koja su moguća rješenja problema? Tkalčec Avirović ističe kako su u Čakomu od Ministarstva zaštite okoliša zatražili mišljenje o tome što im je činiti. Čekaju odgovor. No, mišljenje, ipak, kakvo god bilo, nije obvezujuće i ne oslobađa od odgovornosti onog za koga se utvrdi da je prekršio zakon.
Što savjetovati čelnicima pogođenih tvrtki?
- Po zakonu, za zbrinjavanje otpada, osobito u industriji, odgovoran je onaj koji ga stvara, i to po načelu - onečišćivač plaća. Na web-stranicama Agencije za zaštitu okoliša nalazi se registar dozvola za postupanje s otpadom iz kojeg se može iščitati tko i gdje može zbrinuti određeni „ključni broj“ (vrstu) otpada. Tako se svi koje tangira ova situacija mogu snaći na tragu podataka iz registra, poručuje direktorica Čakoma. Dodajmo i da bi, u slučaju kad bi nastavio s prikupljanjem spornih vrsta otpada, odnosno svjesno kršio pravila igre, Čakom mogao biti kažnjen iznosom od 150.000 do 400.000 kuna.
Velimir Kelkedi

I u tvrtki Ytres d.o.o. koja je vlasnik čakovečke tvornice marke Calzedonia potvrdili su nam da su obaviješteni o problemu te kažu da ga razmatraju.
-Ukoliko ne uspijemo naći rješenje, postoji rizik da će društvo Ytres d.o.o. morati zaustaviti proizvodnju radi nemogućnosti zbrinjavanja neopasnog otpadnog tehnološkog mulja iz vlastitog mehaničko-biološko-kemijskog pročistača otpadnih voda, navodi se u kratkom priopćenju koje potpisuje Tamara Presnjak iz spomenutog poduzeća. (vk)

Snježana Tkalčec Avirović potvrdila nam je i da je obavijest Čakoma o obustavi prikupljanja otpada najviše zabrinula čakovečke tvrtke Tublu d.o.o. (Calzedonia) i Perutninu Pipo d.o.o., kao i Toplice Sveti Martin. Ostalih, nešto manje od 50 tvrtki su, kaže, poduzeća s manjim brojem zaposlenih koja su ranijih godina na odlagalište dovozila određenu količinu spornih vrsta otpada.
Primili smo i očitovanje tvrtke Toplice Sveti Martin koje potpisuje Saša Vugrinec iz Odnosa s javnošću. U priopćenju se navodi:
„Tvrtka Toplice Sveti Martin suočila se s problemom odvoza biootpada, a na temelju dopisa o prestanku odvoza istog našeg poslovnog partnera - tvrtke Čakom s kojom surađujemo nekoliko godina. Trenutno radimo na saniranju nastalog problema te smo u navedeno uključili i mjerodavne službe u Općini Sveti Martin na Muri, kao i u Međimurskoj županiji. Vjerujemo da će se problem riješiti na zadovoljstvo svih, a prije svega naših gostiju. Toplice Sveti Martin ostvaruju više od 75% svih noćenja u Županiji i vodeći su turističko-ugostiteljski objekt u regiji, pa vjerujemo da ćemo zajedno sa županijskim i gradskim čelnicima, kao i s predstavnicima komunalnih tvrtki, u najkraćem roku naći adekvatno rješenje”, kaže Vugrinec. (vk)