Čakovčani i film - stoljeće ljubavi
U organizaciji Grada Čakovca i Centra za kulturu, u četvrtak su održane središnje manifestacije povodom obilježavanja Stoljeća filma u Čakovcu: u Ulici Ruđera Boškovića, na pročelju kompleksa u kojem je 6. travnja daleke 1913. godine otvoreno prvo čakovečko kino svečano je otkrivena spomen-ploča.
To je bio prvi stalni čakovečki kinematograf, a vlasnik mu je bio Maksimilijan Heinrich. Upravo pojam „stalni“ u Centru za kulturu ističu značajnim zato što od spomenutog datuma do današnjeg dana u Čakovcu neprestano postoji kinematografska djelatnost. Za prve filmske projekcije u Čakovcu uopće, 1900. godine, bio je zaslužan Čeh Aleksandar Lihka koji je bio vlasnik putujućeg kina. Projekcije su se odvijale pod šatorom, no, sve se mijenja prijelomne - 1913. godine.
- To je u ono doba bio izniman događaj. Većina ljudi nije ni znala što je kino. Na području Hrvatske tada je postojalo tek nekoliko kina. Čakovečko je bilo uređeno po svim standardima tadašnjeg vremena. Imalo je 350 sjedala, dobru opremu zahvaljujući kojoj slika nije vibrirala, kvalitetan ton. I repertoar je bio svjetski. Tako je 1913. godine prikazan i prvi svjetski filmski spektakl - Quo Vadis, film koji se istovremeno kad i u Čakovcu prikazivao i u broadwayskim kinima. Ta je vijest odjeknula ne samo u Međimurju i okolici, već i izvan granica Hrvatske. Ljudi su dolazili izdaleka samo kako bi prisustvovali kinoprojekciji. Zanimljiv je i detalj da je u prvim godinama nakon otvorenja cijena kinoulaznice bila jednaka onoj kilograma mesa. Tada je u Međimurju bilo mnogo višečlanih obitelji, pa ako ste imali šestero ili sedmero djece, to i nije bio mali izdatak. Nakon osnivača Heinricha, kino je kupila obitelj Dajč i bila vlasnik do 1954. godine, kada se zatvorilo, kaže povjesničar Branimir Bunjac. On je jedan od proučavatelja povijesti i stručnjaka drugih profila koji su u proteklom razdoblju, povodom okrugle obljetnice, istraživali povijest kinematografije u Čakovcu. Povijest čakovečke kinematografije istraživali su i Andreja Talan, Borivoj Radojčić, Helga Lajtman te Marina Oskoruš. Rezultat njihova rada predstavljen je u izložbenom salonu Centra za kulturu u obliku kataloga, uz popratnu dokumentacijsku izložbu koju je otvorio poznati hrvatski redatelj Petar Krelja.
- Čakovec i film vole se nježno - pjesnički se izrazio Krelja, rekavši da je samo na filmski festival u Puli dolazio češće nego u Čakovec.
Voditeljica izložbene i filmsko-prikazivačke djelatnosti Centra za kulturu Marina Oskoruš podsjetila je da je prvi film prikazan u Centru za kulturu, 1982., bio Kiklop Antuna Vrdoljaka.
Velimir Kelkedi
Izvor: 3055
Ostalo iz kategorije "Arhiva"
09.11.2015
Cvrčak i mrav iz druge basne
08.11.2015