Arhiva 23.08.2012. 00:00. Zadnja izmjena: 25.02.2016. 11:19.

Čemu služi sustav navodnjavanja?

Sustav navodnjavanja pilot područja u Međimurskoj županiji, skup projekt kod Kuršanca (koji na područjima katastarskih općina Nedelišće, Strahoninec i Kuršanec može pokriti oko 250 hektara) konačno je prošao proceduru primopredaje. Ugovor o gradnji potpisan je u veljači 2009. godine, da bi danas, skoro 4 godine kasnije i s potrošena 26,3 milijuna kuna, na njega (tek odnedavno) bilo priključeno tek 6 korisnika na devet vodomjernih mjesta – budući da su pojedini korisnici “uzeli” po dva priključka. Bez obzira na sušu koja sve više prijeti i činjenici da je do kraja ove godine voda za navodnjavanje potpuno besplatna. Ne treba niti podsjećati koliko je oko ovog sustava bilo problema - ovisno o političkim bojama, skupljali su se politički bodovi, a i nakon primopredaje, utvrđeno je desetak tehničkih nedostataka, pa je izvođaču radova dat rok od trideset dana da to ispravi, što je i učinjeno. Proteklog je tjedna već zabilježen kvar na sustavu, ali je i on relativno brzo otklonjen, tako da bi sustav, nakon početnih problema, sada trebao raditi ispravno. Zasada Međimurska županija snosi troškove struje i jednog zaposlenog. Kakva će biti cijena vode po kubiku od iduće godine, još se uvijek ne zna, a govori se o čak tri varijante cijene vode.
Međimurje je prebogato vodom, međutim, navodnjavanje je tek u povojima. Zato ni ne čude štete od suše, a ako vrlo brzo ne padne kiša, i međimurski će župan morati poglasiti elementarnu nepogodu – sušu, kao što su to već učinile slavonske županije. Zbog manjka oborina tijekom proteklih mjeseci, poljoprivredne kulture i u Međimurju su na granici izdržljivosti, pa je župan Ivica Perhoč u četvrtak uputio požurnicu na adrese gradskih i općinskih povjerenstava za procjenu šteta od elementarnih nepogoda.
Prema proceduri, nakon što oštećeni poljoprivrednik prijavi štetu, na teren najprije izlaze općinske i gradske komisije za procjenu šteta koje stanje prijavljuju županijskom povjerenstvu. Ono tada županu predlaže proglašenje elementarne nepogode te obavještava državno povjerenstvo. Tek nakon što budu ispunjeni svi ovi uvjeti, mogu se početi prijavljivati konkretne štete te, u konačnici, djelomično obeštetiti pogođeni poljoprivrednici iako na to ove godine ne treba previše računati. U slučaju suše, koja je po svom karakteru nepogoda dužeg razdoblja, kao početak nepogode uzima se dan proglašenja elementarne nepogode.
V.Trstenjak

Izvor: 2991