D. GLAVINA: Znam kako pomoći poduzetnicima

S gradonačelnikom Preloga Dragutinom Glavinom (HNS) koji je zimus sjeo i u saborsku klupu razgovarali smo o gospodarskim aktivnostima na području Grada. Prelog je u ovom trenutku najuvjerljiviji u privlačenju i afirmaciji realnog sektora, čemu u prilog govore intenzivni radovi u Gospodarskoj zoni Sjever. Prvi čovjek Grada to stavlja u povijesni kontekst, naglašavajući tradiciju obrtništva i poduzetništva na tom području.
- Na naš aktualni razvoj industrije utječe činjenica da Prelog ima poduzetničku i obrtničku tradiciju. Ako znamo da su ovdje još početkom XX. stoljeća radile dvije novčarske kuće, tvornice betonske galanterije, prerade svile i druge, bili razvijeni cehovi i sve što ide ruku pod ruku s poduzetništvom, onda sadašnje stanje ne čudi. Nekada je Prelog bio jaka gospodarska sredina poput Čakovca. Izgradnjom pruge, taj je značaj opao, a osobito nakon ukidanja kotara 1954. godine, pa ukidanja općine 1962., kad je Prelog postao mjesna zajednica. Tada smo stagnirali iako smo imali jake gospodarske subjekte u tekstilu, betonu, građevini, metalnoj industriji, poljoprivrednoj zadruzi. Situacija se značajno mijenja s proglašenjem Preloga općinom 1993., a osobito gradom 1997. godine.
Prelog je među pionirima bivše države kad govorimo o gospodarskim zonama. Imali ste takvu zonu još 1988. godine.
- Točno je da smo prvu zonu počeli osnivati 1988., kada sam bio predsjednik Mjesne zajednice, što je koincidencija. Imali smo u to vrijeme privatne poduzetnike koji su željeli investirati i tako nastaje Gospodarska zona Istok koja je 1994. počela svoj jači razvoj i puni zamah postigla nakon 2000. godine.
Zona se ubrzo popunila, pa ste se okrenuli novim rješenjima, na sjevernoj strani.
- Zona Istok 2005. bila je popunjena i tada počinjemo raditi na Gospodarskoj zoni Sjever. U toj je zoni također dosta visoka razina popunjenosti, sve su parcele prodane i ona svakako pokazuje svoj puni smisao. I u ovom trenutku imamo zainteresirana nova poduzeća za izgradnju proizvodnih kapaciteta, čemu najviše zasluga pripisujem našim poduzetnicima. Oni su na stanovit način imali viziju svojih poduzeća i razvoja grada i zapravo su najvažniji magnet za nove ulagače.
Može i država pomoći
Za Zonu Sjever Gradsko vijeće donijelo je odluku o proširenju, a za to vam je potrebno zemljište koje je u vlasništvu Republike Hrvatske.
- Vijeće je odlučilo od države zatražiti da nam daruje zemljište koje se nadovezuje na Zonu, kako bismo je proširivali jer za to nedvojbeno postoji interes. Potencijalni investitori zadovoljni su našim prezentacijama uvjeta u Prelogu. To nam godi jer impresije su dobre, a dobar dio njih se i opredijeli za nas. Uz domaće, imamo ovdje austrijske i njemačke tvrtke te američku. Smatramo da će to i dalje privlačiti investicije, a za to nam treba i dar države, dakle, zemljište koje će Grad tražiti u vlasništvo.
Prelog se koncentrirao na realan sektor, na industriju. Što je s drugim područjima djelovanja?
- Svaka sredina ima svoju viziju razvoja. Mi znamo svoje mogućnosti i domete, primjerice, u administrativnom smislu. Jasno nam je da ne možemo imati bolnicu, da je bolnica u Čakovcu više nego dovoljna, i u tom smislu nemamo ambicije. Koncentrirani smo na proizvodnju, na stvaranje novih vrijednosti i zapošljavanje jer to je u cijeloj našoj državi zapostavljeno. Samo smo uvozili i izvozili i to je jednom moralo puknuti.
Nekad iz, danas u Prelog
Koliko je zaposlenih u Prelogu?
- Postigli smo određen razvoj, ali smatram da je to još uvijek premalo. U Prelogu imamo oko 2.800 zaposlenih, najveći dio u realnom sektoru. U tvornicama su zaposleni ljudi iz cijelog donjeg Međimurja. Nekad su naši ljudi autobusom i vlakom odlazili na posao u Čakovec ili drugdje, a sad je obratno, sad se na posao dolazi u Prelog.
Uz činjenicu da su postojeće industrije magnet za nove investitore, lokalna uprava je ta koja investitorima mora biti na dispoziciji. Nalazite li put da im pomognete?
- Naša uloga sigurno je velika. Prvi susret i utisci koje ostavite na interesente važni su, no, prednosti u uvjetima presuđuju. Nama će uvođenje kanalizacijske mreže, kolektora i pročistača donijeti nove mogućnosti i pridonijeti atraktivnosti za investicije u gospodarstvo.
Izrada projekata kanalizacijske mreže kompleksna je zbog blizine jezera i Elektrane.
- Projekti se rade u Međimurskim vodama jer to ne možemo sami odraditi. HEP je, radi neposredne blizine akumulacijskog jezera i Hidroelektrane zabranio da se s našeg pročistača odvodi u jezero ili derivacijski kanal, pa smo bili usmjereni na pročistač u Donjoj Dubravi. To je postao veliki projekat vrijedan 300 milijuna kuna za koji će nam trebati novac europskih fondova.
I u cestovnu infrastrukturu planirate ulagati. Recite nam više o budućoj obilaznici i modernizaciji postojećih cesta.
- Volio bih da odradimo cestu Prelog - Sveti Križ jer nije dobra, da izgradimo stazu za pješake i bicikliste do centra Cirkovljana, obilaznicu grada kroz Gospodarsku zonu Sjever. Budućnost Preloga je i uređenje Marine na potezu od Otoka do šljunčare, ukidanje eksploatacije šljunka i pretvaranje u područje za turizam. Aktualan je i zdravstveno-lječilišni kompleks u Draškovcu u kojem se iskristalizirala problematika energije. Investitori žele da se taj dio realizira drugačije, traže simulacije i izračune za potpunu energetsku autonomiju. Energenti su skupi i bit će sve skuplji, a termalne vode potrebne temperature u Draškovcu imamo u velikim količinama i treba ju iskoristiti. Isto vrijedi i za plin koji imamo, tako da će sve navedeno biti korišteno za grijanje i za staklenike. To je velika stvar.
Pomaže li zastupnička funkcija?
Saborski ste zastupnik unatrag osam mjeseci. Otvarate li sada lakše vrata nadležnih ministarstava u potrazi za logistikom i financijama za gradske projekte?
- Nije to onako kako laici misle. Ministarstva imaju planove, projekte, kriterije i, ukoliko se u njih ne uklapate, politička linija teško će vam pomoći. Kvaliteta je jedino mjerilo. To tako treba i biti.
Koliko Vam se život zakomplicirao otkako ste na dvije funkcije?
- Prije mi je radno vrijeme bilo 8 do 10 sati dnevno, a sada 12 do 14. U Saboru je ljetna stanka, ali sam zato od jutra do večeri u Gradu. Nije komplicirano ni teško, radi se samo o tome mogu li izdržati tempo, a zasad mogu.
Hoćete li se ponovo kandidirati za gradonačelnika?
- Već sam o tome govorio. To ovisi o više faktora. O kandidaturi moje stranke, ispitivanju javnog mnijenja i tome hoću li biti zdrav. Prelog je moja ljubav, a Sabor u drugom planu iako radim korektno i nekoliko sam puta sudjelovao u raspravama. Takozvani „aktivni zastupnici“ stalno diskutiraju, a pitanje je koliko su uistinu pridonijeli društvu. Volio bih da oni preuzmu vođenje nekog ministarstva, pa da vidimo kako bi to izgledalo. To bi bilo interesantno vidjeti. Osigurati građanima radna mjesta zadatak je broj jedan. Kad ljudi čuju riječ “kriza”, doslovno se slede. Imamo obitelji, živimo od rada i kao čelniku lokalne samouprave i saborskom zastupniku zadatak mi je graditi ozračje i pretpostavke da se ljudi zapošljavaju. Po prirodi sam optimist i programiran sam tako da sam sebi vjerujem.
Aleksandra Ličanin

Dragutin Glavina: Trebamo se okrenuti jezeru i što bolje iskoristiti Marinu. To trebamo pretvoriti u prednost usprkos činjenici da smo na tom području izgubili ljepotu prirode Drave. Postoji i dobra volja HEP-a u tom smislu, a to nam je presudno važno jer će to biti veliki projekt. (al)

Gradonačelnik Dragutin Glavina na ulazu u Gospodarsku zonu Sjever gdje je prvi investitor bila američka tvrtka, a danas su sve parcele u zoni prodane. Grad Prelog je dosad u Zonu investirao 24 milijuna kuna - 19 milijuna iz proračuna i od poduzetnika te 5 milijuna kuna Ministarstva gospodarstva. Od države će tražiti darivanje zemljišta koje se nastavlja na Zonu kako bi je proširili, s obzirom da su neki dijelovi tog prostora limitirani prolaskom dalekovoda.
- Za Prelog i ovaj dio Međimurja je veoma važno da pridobivamo nove investitore. Posebno nam je drago što počinju radovi na gradnji proizvodnih objekata Bravarije Štampar koja radi za englesko tržište i Klimatehnike koja gradi tvornicu. Uskoro tvrtka Paul Green počinje s izgradnjom proizvodnih hala. Postavljanje kamena temeljca najavljeno je za 23. kolovoza, a zaposlit će 200 ljudi. Radit će određena kvalifikacijska struktura, no kad se toliki broj ljudi zaposli onda se to jako osjeti. Investitor je odabrao domaće izvođače radova i tu se taj gospodarski kotač dobro vrti. U tijeku su pregovori za dolazak još nekih investitora, no ne mogu govoriti o imenima. U svakom slučaju, radi se o proizvodnjama materijala za građevinarstvo i za automobilsku industriju. (al)