Dali smo puno, tražimo poštivanje i naših prava!

Predsjednica Podružnice Hrvatskog liječničkog sindikata Čakovec Renata Čulinović Čaić i njezine kolege najavili su na press konferenciji da se pripremaju na štrajk ukoliko ministar zdravlja Rajko Ostojić i Vlada RH ne udovolje traženjima da se poštuje Kolektivni ugovor. Sa zadnjim danom srpnja konstatirano je da ministar nije postigao dogovor s Hrvatskim liječničkim sindikatom i Sindikatom medicinskih sestara i tehničara. Liječnici traže da se poštuje 48-satni radni tjedan koji uključuje i dežurstvo te da se prekovremeni sati plaćaju u skladu sa zakonskom regulativom, a ne paušalom koji ni izdaleka ne doseže realan vrijednosni iznos plaćenog prekovremenog rada. Renata Čulinović Čaić ilustrira prirodu spora s Ministarstvom zdravlja. - Sve je kulminiralo potpisom najnovijeg Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva koji je s Vladom 5. srpnja potpisala jedino predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Spomenka Avberšek. Naš sindikat i Sindikat medicinskih sestara i tehničara taj ugovor nisu potpisali. Problemi u našem zdravstvu nisu ništa novo, no, žao mi je što se nakon našeg štrajka 2003. godine ponovo nalazimo pred novinarima jer novi Kolektivni ugovor ne poštuje Zakon o radu, Zakon o zdravstvenoj zaštiti i direktivu Europske unije. Počelo je s potpisivanjem Granskog kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva koji je na snagu stupio s pobjedom aktualne Vlade na izborima. Cijele prošle godine taj je ugovor postojao, primjenjivao se i svi za njega znaju. Javnost, međutim, ne zna da potoje odredbe koje su s primjenom trebale početi 1. siječnja ove godine - ističe R. Č. Čaić. Odredbe koje spominje šefica ovdašnjeg HLS-a tiču se plaćanja prekovremenih sati liječnicima koji dežuraju. Bilo bi to prvi put da se liječnicima u Hrvatskoj plaća prekovremeni rad. - Dežurstvo nikada nije bilo karakterizirano i plaćeno kao prekovremeni rad. Plaća nam se paušal koji ni izdaleka nije cifra za prekovremeni rad. Ti se sati također nigdje nisu upisivali, vodila se tek redovna satnica - kaže Renata Čulinović Čaić. Liječnici rade do 260 sati mjesečno Liječnici Županijske bolnice Čakovec mjesečno dostižu satnicu od 230 do 260 radnih sati i, solidarno, već desetljećima pristaju raditi bez plaćanja prekovremenih sati. - Sad, kad je došlo vrijeme da se norme Kolektivnog ugovora primjenjuju u našu korist, a i da se udovolje direktive i zahtjevi EU-a, tražimo da se one primjenjuju. Dopušten je tjedni rad od maksimalnih 48 sati, u koji je uključeno i dežurstvo, a ono traje 24 sata. Moram reći da smo dosad radili tako da odradimo 24 i još 25. sat, kako bismo uredno kolegama predali službu i obavili vizite. Dakle, o tom jednom satu uvijek smo šutjeli, dajući ga kao svoj doprinos. Ni sada na tome ne inzistiramo, ali ono što se odradi, treba platiti. U sličnoj su situaciji i medicinske sestre i tehničari koji rade u smjenama od 12 sati - zaključuje R. Čulinović Čaić. Na konferenciji za novinare u Županijskoj bolnici Čakovec također su bili članovi Hrvatskog liječničkog sindikata - liječnici Vladimira Vučenik, Selma Pervan, Goran Kozjak, Marijan Žvorc, Tomislav Vinković, Dena Balažin i Marijan Žvorc koji je dopredsjednik Podružnice HLS-a Čakovec i član Glavnog odbora HLS-a. Opozvali suglasnosti za dulji rad Na izvanrednoj skupštini HLS-a, 13. srpnja odlučeno je da liječnici opozovu svoje suglasnosti za rad dulji od 48 sati tjedno. Pod ruku s tom odlukom išao je i stav da se u roku tri tjedna obave razgovori s ministrom zdravlja te postignu zadovoljavajući dogovori. - Ministar nikoga nije pozvao na razgovor do posljednjeg trenutka. Dogovor nije postignut i mi smo danas, 31. srpnja u ravnateljstvu naše bolnice urudžbirali opozive suglasnosti za rad dulji od 48 sati tjedno. Ne želimo raditi duže nego što moramo, osim ako nam ne plate prekovremene sate pošteno, kako ih i odrađujemo. Pored toga, u cijeloj Hrvatskoj rade subspecijalisti (dodatno educirani za usko područje u specijalizaciji, op.a.) i godinama rade bez ikakve naknade za subspecijalizaciju, što je bilo planirano u Kolektivnom ugovoru koji je poništen. Nakon opoziva naših suglasnosti, rok je mjesec dana da se služba reorganizira. To znači da se od 1. rujna liječniku na raspored može staviti samo jedno dežurstvo tjedno, i to između ponedjeljka i četvrtka. Mali broj liječnika ostao je suglasan raditi duže od 48 sati i oni bi mogli dežurati petkom, vikendom i praznikom. Ipak, takvih je liječnika daleko premalo da bi pokrili sve te potrebe - ističe R.Č. Čaić. Žvorc: Ministar ima ponižavajuća rješenja O načinu na koji ministar R. Ostojić misli riješiti problem plaćanja prekovremenih sati liječnicima propituje se Marijan Žvorc i podsjeća na ministrove najave da će u Hrvatsku doći raditi inozemni liječnici. - Ministar ima ideju riješiti problem tako da dovede liječnike izvana - iz Poljske, Češke, Mađarske, jer su oni tamo manje plaćeni. No, nije problem 48-satnog radnog vremena medicinskog osoblja prisutan samo u Hrvatskoj, već u cijeloj Europskoj uniji. Išli bi ljudi iz Mađarske prije u Njemačku, nego u Hrvatsku. Ministrov model rješavanja kadra nije primjeren. Naše se ljude stimulira da odlaze raditi van, pa da na njihovo mjesto dođu dva nova stranca? Ako je to interes naše države, onda nas taj način razmišljanja razočarava - rekao je Marijan Žvorc. Liječnici u Čakovcu dodaju da limiti bolnica nisu uzrok ovako teškom stanju, već ga detektiraju u višegodišnjoj promašenoj zdravstvenoj politici. Aleksandra Ličanin Zar da se pacijenti u infarktu sami posluže opremom za reanimaciju? Renata Čulinović Čaić: Vlada ne vodi računa o tome gdje i kako stvoriti novac. Potpuno se neracionalno troši. Kad se smanjio doprinos za zdravstvo, odreklo se 2,4 milijarde kuna namjenskog novca. Kad se tek spomene reforma hitne medicinske pomoći, onda to itekako upada u oči. Utrošen je silni novac Svjetske banke, ukinute su ambulante u okviru HMP-a i sad rade samo na terenu. Istovremeno, postoji pravilnik u kojem piše da u HMP-u mora postojati prostorija za reanimaciju. Da, ona postoji i vrhunski je opremljena. Imamo je i mi u Čakovcu. Ulupan je veliki novac za opremu koja se uopće ne koristi! Pitala sam one koji su u tome bili glavni, ljude iz republičkog Zavoda za hitnu medicinu, kako netko može provoditi reformu nakrcavanjem ultraskupe opreme koju nitko ne koristi? Pitam tko je i zašto tu pokupio novac. Vidite skandale u Umagu, Zadru. Hitna ode na teren, a vrata im ostanu zatvorena, pa pred njima žena s infarktom umre, a iza tih vrata je oprema za reanimaciju koju nema tko koristiti! Nema ni specijalizacije za hitnu medicinu. Da bi to funkcioniralo, moramo imati najmanje 9 liječnika jer se radi u smjenama. Školovanje traje 6 godina, a Ministarstvo se domislilo da - tako dugo dok se ne završe specijalizacije, taj program i odjel pokrivaju specijalisti interne, anesteziologije i kirurgije. Nitko od njih nema dosta ljudi ni za svoje matične odjele. Totalan apsurd, apsurdna reforma koja se polako kristalizira kao potpuno promašena! Sve to treba ponovo staviti u domenu Doma zdravlja.

Aleksandra Ličanin