DONJI HRAŠĆAN: Pomozimo obitelji Krušec

Stambene prilike u kojima žive Danijela (35) i Krešo (35) Krušec sa svojim sinovima Juricom (13) i Kevinom (8) te kćerkom Klementinom (3) i Danijelinim onemoćalim i bolesnim stricem Dragutinom Babićem (57) u Donjem Hrašćanu teško je s bilo čime usporediti.
U trošnoj staroj kućici, ruševnoj i vlažnoj, podignutoj 1927. godine (s pročelja nije otpao baš taj dio žbuke - s oznakom kad je dovršena) samo su dvije prostorije. U jednoj od tih prostorija živi stric Babić, u drugoj, niti četiri s četiri, živi cijela obitelj Krušec, baš kao u pjesmi Vagonaši Dobriše Cesarića u kojoj obitelj stanuje u vagonu što nije nikada na putu, u jednom kutu nam je krevet, a kuhinja u drugom kutu... Krušecovi nisu u vagonu, ali ne stanuju ni puno komotnije. I njima je kuhinja u jednom kutu, a kreveti na kat na kojima spavaju Jurica i Kevin i kauč na razvlačenje na kojem spavaju Danijela i Krešo držeći u naručju najmlađu Klementinu u drugom su kutu.
Kao i u svakoj drugoj teškoj priči u kojoj život ljuto ranjava ljude, nije stambeni problem jedini problem obitelji Krušec. Danijela je teško oštećenog zdravlja. Jedan joj bubreg nikad nije radio, drugi je toliko oštećen da svaki drugi dan mora na dijalizu u Čakovec. Tu opet problemima nije kraj. Nezaposlena je (ako se to za majku troje djece i u takvim prilikama to uopće može reći).
Danijela o poslu uz prilike u kakvima žive i svoje zdravstveno stanje ne može ni maštati, a Krešo je nakon pet godina stalnog zaposlenja ostao bez posla (otišla je tvrtka u stečaj) i već duže vrijeme u Austriji radi na crno, na poljoprivrednom gospodarstvu. Kad ima posla. Kad nema, nema (kao nekad za gastarbajtere) štempljanja ni socijalne potpore. Plaća se samo kad radiš, koliko radiš i to – koliko mi hoćemo platiti.
Zato Danijela kaže:
- Uz minimalna socijalna primanja koja dobijemo i uz nestalnu zaradu koja danas je, sutra je nema iz Austrije, ne možemo niti upravljati vlasititim životom niti si osigurati što nam je potrebno.
Ne toliko za nas, koliko za djecu. U kući nemamo kupaonice ni WC-a, samo struju. Grijemo se na drva, vode imamo iz zdenca samo kad akvamat koji vuče vodu nije smrznut, a onda se i veš može oprati. Ali priskočili su nam dobri ljudi u pomoć... Evo, počelo se graditi kraj ove naše trošne kućice. Tu bismo željeli podgnuti dvije sobe i kupaonicu, da nam djeca mogu učiti i da danas-sutra imaju bolji život nego mi.
Krešo je zidar i sad već imamo dosta materijala od kojeg sam može, uz pomoć braće i prijatelja, podizati zidove dok je doma. Kad nema posla u Austriji. Još ako posluži vrijeme... Ne bojimo se posla. Radimo sve što treba, samo kad nam se pruži prilika.
Marijan Belčić

DOBROSUSJEDSKA POMOĆ
Baš dobrosusjedski, izvan bilo kakve institucionalne organizacije, sumještanka Krušecovih, koja za javnost želi ostati anonimna, uspjela je organizirati lanac pomoći za obitelj Krušec. Uz pomoć brojnih dobrih ljudi koji su prepoznali potrebu te obitelji, dali što su imali i mogli dati. Skupilo se za nešto građevinskog materijala, rodbinskom se mobom već napravilo temelje za malu novogradnju, priskočili su i neki stručni ljudi koji znaju što i kako treba... Uz tvrtke Vidović commerce, Transporti Novak i Bukal metal koje su već dale svoj doprinos rješavanju problema, još su neke donjomeđimurske tvrtke obećale pomoći. Led je krenuo, dobrom voljom dobrih ljudi ne bi se trebao zaustaviti dok Krušecovi ne dobiju siguran, pa makar bio i malen, krov nad glavom.
Pomoć je potrebna – u materijalu, u radovima, u novcu koji je moguće uplatiti na žiroračun u Volksbanci na Danijela Krušec – 2503007-3100028380, a tko obitelji Krušec osobno nečim želi pomoći - oni su u Donjem Hrašćanu na kućnom broju 123, a imaju i telefonski broj 040/679-224.