Arhiva 12.09.2013. 00:00. Zadnja izmjena: 25.02.2016. 11:25.

Dražen Miser, načelnik Općine Donja Dubrava

Samostalni poduzetnik, vlasnik automehaničarskog servisa Dražen Miser (40) iz Donje Dubrave izborom za načelnika Općine Donja Dubrava iz političke anonimnosti (makar nije bio politički neaktivan) i vlastitog obiteljskog mira te osobnog posla iskočio je u politiku koja mu – priznaje - nije baš za silu...
Situiran je - sa suprugom Danicom (32) i njihovo dvoje djece, kćerkom Dunjom (8) i sinom Andijem (4) egistencijalno oslonjen na samostalni posao, mogao bi baš bezbrižno živjeti životom običnih ljudi, neopterećeno, opušteno...
S kojim motivom čovjek iz komocije mirnog obiteljskog života izlazi u politiku u kojoj je sve moguće prije nego mir i ugoda?
- Mogao bih navesti više motiva, ali prvo želim istaknuti pravilo kojeg se držim: tko u politiku ide radi finacijskih probitaka, a ne s dobrom namjerom da pridonese općem javnom dobru - taj je zalutao... Mnogi koji su u politiku tako ušli dandanas lutaju, na teret svima nama drugima...
PRIVUKLA ME DOBRA EKIPA
- Bio sam već i u konkurenciji za dužnosti u prijašnjem mandatu lokalne samouprave. Moj je politički angažman zapravo tu ozbiljno počeo, a ne mogu reći da je bilo slučajno. 2009. godine angažirao sam se na nagovor Darka Horvata, aktualnog predsjednika HDZ-a Međimurja... Tu je u Dubravi bila baš prava ekipa okupljena u HDZ-u. Bio sam kandidat na izborima i tijesno smo izgubili, a sad je - evo, na mene pala odgovornost voditi Općinu.
ZA SVU NAŠU DJECU
- Među najvažnijim mojim motivima za angažman u politici je želja da Donja Dubrava bude mjesto u kojem će moja i sva naša djeca željeti ostati, u uređenoj našoj Dobravi, a i brojni su me sumještani baš tiskali i nagovarali – željni promjena – da se kandidiram i pokušam nešto napraviti... Ljudi idu u Čakovec, u Koprivnicu, prolaze kroz druge općine i gradove dnevno putujući na posao i s posla, borave u drugim sredinama i vide što se tamo osvaruje, kako se razvijaju i žele da tako bude i u njihovoj domicilnoj općini... To je prirodna težnja, a ta je težnja rodila i želju za promjenom u općinskoj vlasti. Očigledno su birači ocijenili da se mora nešto promijeniti.
Sa strane gledano, u Donjoj Dubravi baš se ne može steći dojam da je mjesto neuređeno, da posebno nešto ne valja...
- Pa nismo mi baš zapuštena sredina. Međutim, ljudi uspoređuju što se događa drugdje, što se događa kod nas i - opći je zaključak da smo zapali u stagnaciju... Zapostavili ili propustili prilike koje pružaju, primjerice, novi turistički trendovi, zanemarili čak i male komunalne zahvate koji nisu za slikanje po novinama, ali ljudima puno znače, one sitnice za koje ne treba ni velikih proračunskih izdataka ni posebnih projekata, a ljudima život čine udobnijim u okruženju na koje su navikli.
STABILNA
VEĆINA
Mandat je osvojen u neposrednom izboru, no, što je s potporom u predstavničkom tijelu? U Vijeću vaša stranka nema sama većinu, jeste li osigurani s te strane?
- Uspjeli smo uspostaviti dovoljno stabilnu većinu u donošenju odluka, ne matematičku, nego konstruktivnu, u kojoj HDZ i HSS s HSLS-om ima matematičku većinu, ali i konstruktivnu potporu vijećnika Hrvatskih laburista i Nezavisne liste Stjepana Lisjaka, a nominalno - opozicija su HNS i SDP. Postigli smo dovoljno čvrst sporazum da se funkcionira stabilno tijekom cijelog mandata pred nama. Jako mi je važno da prijedloge i programske ideje na konstruktivan način podrže i vijećnici opozicije, a primjerice Laburisti i nezavisni S. Lisjak rekli su da će dići ruku uvijek i za svaki prijedlog koji izravno pridonosi napretku naše općine.
VARGA JE IGRAO SOLO
Zar iz nominalne opozicije ne očekujete takvu podršku ni ono što je očigledno u interesu Općine?
- Očekujem, ali ne odmah... Marijan Varga, prethodni načelnik, bio je zapravo solo-igrač, odnosno, imao je ekipu odabranika koja ga je podržavala u početku, a one koji bi se s bilo kakvom idejom suprotstavili, udaljavao je od sebe. Sve važne poslove vodio je sam, ne u timskom radu, a za sve što je radio imao je čvrstu podršku svoje većine u Vijeću, okovane stranačkom stegom. Mi koji smo bili u oporbi, nismo mogli baš ništa promijeniti, ni na što utjecati. Bivši je načelnik većinu koju je imao u Vijeću vodio čvrstom rukom... I sad je vidljivo da vijećnici HNS-a i SDP-a postupaju kako im sugerira Varga (ali taj utjecaj, vidim, topi se polako među vjećnicima), a budući da se on nije pomirio s porazom njegove političke grupacije u Donjoj Dubravi, očekujem čak i nešto prljavog pritiska s te strane... Ali to će mi biti dodatan podstrek da ustrajnije radim ma i za jedan korak naprijed i u pravom smjeru.
Bilo je puno koraka u krivom smjeru?
- Bilo je, kako da ne, samo su ti koraci uvijek medijski prikazivani drugačije. Bilo je velikih početaka koji su do danas samo počeci... Ne govorim na pamet, evo - dobar primjer jednog velikog početka na kojem još raste kuruza: gospodarska zona sjever je rasprodana, a ostala je neuređena, pa je i resorno Ministarstvo odbilo dati nam bespovratnu potporu za sufinanciranje infrastrukture.... Ili: Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost traži od naše općine povrat 200.000 kuna jer nismo ispunili svoje obveze u sanaciji odlagališta otpada... Ima još toga...
BUDIMO
RACIONALNI
Što sad planirate s tom zonom, odnosno s takvim projektima?
- Moramo se postaviti racionalno. Sjest ću s obrtnicima i poduzetnicima – na stranu što je bilo i što je prošlo, tko je zašto kupovao parcele – i vidjeti tko ima ozbiljne namjere graditi, ući u investiciju ili to još neko vrijeme ne namjerava, da se ne lomimo u pokušaju uređivanja nečeg što nam možda još godinu, dvije ili tri nije nužno. Ako interes stvarno postoji, ako poduzetnici idu investirati, treba im infrastruktura, priključci, pa se moramo angažirati da im to i osiguramo. Napamet raditi, to je najskuplje, ne možemo si to priuštiti, nije racionalno.
Koji su vam još projekti na rešetu racionalnog promišljanja, što se planira u mandatu makar načeti?
- Kanalizacija je najveći zahvat koji nas čeka, a sputava nas besparica. Planovi su bili da se do 2016. izgradi, no, objektivno, trebaju nam četiri godine više. Mislim da se to može realizirati do 2020. godine.
Tu je i zgrada Zalan s dvorišnim objektima čija je obnova započela. Ozbiljni su to rekonstrukcijski zahvati, dobar je projekt, ali se bez pronalaženja izvora novca ne možemo zalijetati u investiranje na širokoj fronti. Po projektu, tu bi trebao biti prostor za naše udruge, to bi trebalo biti središte kulturnog života jer mi inače nemamo poseban prostor (izuzimam sportsku dvoranu) za manifestacije. I općinski bi se uredi trebali preseliti u taj kompleks. Ali za sve to skkupa treba bar milijun kuna, a moramo se snaći i isposlovati povrat već uloženog iz fondova, iz proračuna višeg reda...
I stara škola je na tom spisku. Općina je vlasnik jedan kroz jedan, tamo su zakupci, a cijeli kompleks pruža priliku za parkovno uređenje okoliša, za otvaranje nešto parkinga...
ZA KOGA NOVE ULICE?!
U općinskim se planovima obično mašta o novim kilometrima cesta, pješačko-biciklističkih staza, o novim ulicama... Zar toga u vašim planovima nema?!
- Ima, ali ništa megalomanskog. Sve što si sada možemo priuštiti u okviru je redovnog održavanja prometnica u suradnji sa ŽUC-om, a srećom, to su zahvati koji će riješti i neke ozbiljne prometne probleme. Za bilo kakvo veće investiranje u promet na koridorima moramo riještiti more imovinsko-pravnih odnosa. Dakle, ne možemo ništa raditi na preskoke.
Kad je o novim ulicama riječ, tu se također moramo malo prebrojiti unutar naselja. Prođite po Dubravi, vidite koliko je napuštenih gruntišta uz koja prolazi infrastruktura, a zasijana su kukuruzom, na nekima su i uklonjeni stari objekti. Nove ulice možemo planirati tek kada se napravi popis što imamo i što se mora privesti svrsi, da nove zone gradnje ne otvaramo na poljoprivrednom zemljištu. Ponovo primjer: u Brodarskoj ulici, novijem dijelu Dubrave, još rastu kukuruzi uz kuće... Napuštena gruntišta treba revitalizirati, zadržati mlade ljude tu. Ako ih ne zadržimo – što će nam sva infrastruktura koju imamo ili ona koju tek planiramo izgraditi?
U Donjoj Dubravi je 1.920 stanovnika, a raspoloživa infrastruktura kapacitirana je za osjetno više. Mi već sad možemo prihvatiti i dolazak ljudi ovamo, a ne bezglavo srljati u investicije koje i nisu, barem ne odmah, potrebne.
Osim toga, mi možda jesmo geografski u kutu, ali na tridesetak je minuta vožnje Čakovec, Koprivnica i, ne zaboravimo, novo, dostupnije eurookruženje u Mađarskoj... Nismo baš u izolaciji.
UDRUGE DAJU ŽIVOT
Jako Vam je stalo da mlađe generacije više ne gledaju na put koji vodi ‘z Dobrave’. Ima li kapaciteta da im se rodno mjesto učini dovoljno ugodnim i privlačnim?
- Ima kapaciteta. Tu su naše udruge koje daju život Dubravi, a moja je zadaća, naša, dakle cijele općinske vlasti, stvoriti uvjete da one razviju svoje djelatnosti... Zato im želim osigurati veću proračunsku potporu, posebno za rad s mladima...
Ali te raspodjele novca iz proračuna, te dotacije za programe, to ne može ići po samovolji načelnika, pa smo oformili velik broj odbora i radnih tijela Vijeća. Tu su uključeni dobronamjerni ljudi koji su se po vlastitim sklonostima, iskustvu i stručnim kompetencijama angažirali kako bi dali volonterski doprinos Općini.
VOLONTER
- Zato sam i ja načelnik-volonter. S velikim timovima volontera i racionalnim pristupom, uz službu koju u Općini imamo, mogu biti volonter. I htio sam biti bez ikakve naknade, ali mi nisu dopustili i određeno je da imam 2.700 kuna naknade - zato da se volonterski angažman ne podcijeni. Uvjerili su me da rad bez ikakve naknade danas ne bi bio dobar primjer. Možda je to istina, ali ja i bez ikakve naknade mogu biti jednako dobar načelnik.
Marijan Belčić

Izvor: 3046