Državne potpore po političkom ključu!

Vlada Republike Hrvatske, posredstvom svog ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, i u prošloj je godini konkurentnost tvrtki tekstilne, obućarske i kožarske industrije potpomogla dodjelom potpora, ukupnog fonda od 80 milijuna kuna. U provedenom javnom natječaju sredstva ovog fonda dobilo je 125 tvrtki iz ovih grana, među njima i 13 iz Međimurja. Najznačajniji iznos, nešto više od 4 i pol milijuna kuna, dobio je Čateks d.d. iz Čakovca, što je i drugi najveći dodijeljen iznos, iza onog za varaždinski Varteks od 5 milijuna kuna. Slijede MTČ tvornica čarapa s nešto više od 3 milijuna kuna, pa Angel d.o.o. iz Belice s 988 tisuća kuna, MTČ tvornica trikotaže iz Štrigove sa 707 tisuća kuna, Bali d.o.o iz Donje Dubrave sa 632 tisuće, Betex proizvodnja iz Belice s 308 tisuća, HAIX obuća s 292 tisuće, Mistex d.o.o. iz Čakovca sa 198 tisuća, To-Ma d.o.o. iz Savske Vesi sa 192 tisuće, STM d.o.o. iz Gornjeg Hrašćana sa 147 tisuća, obrt Srnec-tekstil iz Čakovca sa 104 tisuće, Meiso d.d. iz Goričana sa 102 tisuće te MTČ pozamanterija iz Murskog Središća koja je dobila 48 tisuća.
- Dobivena sredstva uglavnom smo potrošili za trajna obrtna sredstva, a dijelom za nabavku novih tehnologija. S obzirom na teškoće grane, to nije puno, ali svakako dobro dođe, pa ćemo se kandidirati opet. Kao pretežno izvozna industrija s 320 zaposlenih, imamo za to argumente - rekao nam je Špiro Krička, predsjednik Nadzornog odbora Čateksa i voditelj njegovih marketin-ških poslova.
- Dijelom smo investirali u strojeve, ali i u marketinšku djelatnost, a najviše u trajna obrtna sredstva - rekao nam je Miljenko Mesarić iz MTČ Trikotaže.
Čini se da su ove dvije tvrtke iznimka po strukturi namjena koje su prijavile i za koje su dobile potporu. Program, naime, predviđa četiri mjere i sve subvencioniraju. Država daje manji dio sredstava za određene namjene, a od korisnika traži da osigura veći dio. Za nabavku strojeva država će korisniku potpore, npr., dati 25 posto potrebnih sredstava, ostalo mora osigurati sam. Čateks je oko 90 posto sredstava dobio kao subvenciju za trajna obrtna sredstva, a MTČ Trikotaža dvije trećine. Kod ostalih, barem onih većih korisnika, prevladava potpora ulaganju u tehnologiju. Malo je specifična situacija Betex proizvodnje, doduše:
- Najveći dio potpore uložili smo u nabavku strojeva, a dio i za širenje naše maloprodajne mreže - rekao nam je Ivan Božić, menadžer tvrtke iz Belice.
Nabavka strojeva
Franz Xaver Haimerl, direktor HAIX obuće, kaže da su u ovoj tvrtki dobivenu potporu uložili u nabavku strojeva. No, njihova ukupna ulaganja u novu tehnologiju značajno premašuju obvezu koju je HAIX preuzeo dobivši potporu. Ova je tvrtka u tu svrhu utrošila 6,4 milijuna kuna. Za nju podrška države nema onaj značaj koji ima za neke druge, razumljivo - s obzirom na to da je u stranom vlasništvu, Ali i na ovoj potpori smo zahvalni, kaže Haimerl.
Direktor Čateksa Damir Vitez ujedno je i predsjednik Strukovne grupe industrije tekstila i obuće u Hrvatskoj gospodarskoj komori - Županijskoj komori Čakovec, pa govori u ime ovih branši u Međimurju u cjelini. On upozorava da je 80 milijuna kuna potpora dodijeljenih ovim granama u 2009. godini znatno manje od dodijeljenog 2008. godine – tada su tekstilci dobili 100 milijuna, a obućari 29 milijuna kuna, a situacija je sad i kritičnija. Od 2005. do 2007. godine dijelilo se po 20 milijuna godišnje, odnosno ukupno dosad 269 milijuna. To je još uvijek daleko manje nego za neke druge industrijske grane. Vitez kaže:
- Problem u dodjeli potpora svodio se na izbor kriterija temeljem kojih se dodjeljuju potpore te njihovo pravdanje. One su prvenstveno trebale biti namijenjene tvrtkama koje su bile spremne uložiti u novu opremu, obrazovanje ljudi te u marketinške aktivnosti. Na žalost, nemamo podatke MINGORP-a u kojima bi se po godinama vidjelo tko je sve potpore dobio i u koje su svrhe ta sredstva utrošena. Tek tada bismo mogli reći u što je utrošeno 269 milijuna kuna te kakve efekte možemo očekivati. Čateks je, npr., od 2005. do 2009. godine uložio 17 i pol milijuna kuna, a primio je 8,2 milijuna kuna potpora, što čini 3 posto od ukupno dodijeljenih sredstava. K tome se potpora iz 2009.g. u iznosu od 4,5 milijuna kuna tek treba opravdati u ovoj godini, a Čateks će i sada imati značajna ulaganja.
Krpanje rupa
Vitez upozorava da je za međimurske tekstilce problem što se većina tvrtki nije ni mogla javljati na natječaje jer nisu zadovoljavale kriterije – da su podmirile obveze prema državi, da im poslovni račun nije blokiran i dr. Po toj se osnovi ne može ni suditi je li iznos dodijeljenih potpora dovoljan ili ne.
Smisao i pretpostavka potpora, koje se dodjeljuju bespovratno, je da ih dobivaju oni koji dobro stoje, da poboljšaju svoju konkurentnost, dok za one u problemima postoje programi sanacije i restrukturiranja. Oni se i posebno financiraju i te tvrtke ne mogu dobivati nikakve potpore. Vitez nastavlja:
- Na žalost, vrlo teška 2009. godina, a sada i 2010. donijele su gubitak radnih mjesta i neke stečajeve - u MTČ tvornici rublja, MTČ d.d. je pred stečajem. Sve je to posljedica nesustavnog vođenja sektorske industrijske politike. Problem tekstila nije nov, traje već tridesetak godina. Na žalost, u tom razdoblju ništa značajno nije učinjeno, a potpore su najčešće bile korištene za ˝krpanje rupa˝ i održavanje socijalnog mira. Tekstilu bi pomoglo okrupnjivanje u klastere ili gospodarsko interesna udruženja koja će zajednički konkurirati na tržištu. Na državi je da nađe model zaštite domaće proizvodnje od nelojalne konkurencije, kao što je jeftin uvoz iz Kine, Indije ili Pakistana. Već opremanje državnih tvrtki i ministarstava, bolnica i drugih javnih ustanova daje velike mogućnosti za tekstilne tvrtke u Hrvatskoj, da ne govorimo da će novac poreznih obveznika ostati u zemlji. Primjer možemo naći u zemljama EU koje štite domaću proizvodnju, kao u automobilskoj industriji i sl., unatoč zakonima i principu nemiješanja države u slobodno tržište.
Problemi tekstila i
obućara puno su dublji
Neki tekstilci sumnjičavi su kad je riječ o učinkovitosti programa potpora zbog općih ograničenja hrvatskog gospodarstva koje je sada u dubokoj krizi. Jednostavna računica po kojoj su tri četvrtine vrijednosti koštanja novog stroja naprosto bolje nego puna cijena nije dovoljna, upozoravaju skeptici. Na osiromašenom tržištu na kojem je teško prodati robu, i u posve nesređenoj općoj situaciji u kojoj je teško naplatiti bilo kakvo potraživanje, značajna ulaganja u strojeve pod ovim pretpostavkama mogu naprosto biti teret koji neće donijeti plod.
Ulazni troškovi postaju nepodnošljivi, i cijene energenata i teret velike, a nefikasne upravne nadgradnje, a političke elite, i nacionalna i naša lokalna, o tome samo neproduktivno pričaju, kaže nam jedan od nespokojnih sugovornika. Osamdeset milijuna kuna tu ne znači puno. Dodaje i upozorenje da za međimurski tekstil tek dolazi opasnost, kako se boji: ne uspije li se održati proizvodnju MTČ d.d.-a, koji proizvodi sirovinu za dobar dio drugih tekstilaca u Međimurju, neće nestati samo 164 njegova radna mjesta – ugroženo će biti još nekoliko puta više u drugim međimurskim tvrtkama.
Koliko je zaposlenih?
Tekstilna i obućarska industrija hranile su proteklih desetljeća mnoge međimurske obitelji, ali s godinama sve manje. No, novija kretanja u tekstilu začudit će – broj zaposlenih u tvrtkama (dakle, bez obrta, radi se o podatku Hrvatske gospodarske komore - Županijske komore Čakovec) lani je rastao, barem u početku. U prosjeku je iznosio nešto više od 3.600, dok je u u 2008. godini bio prosječno oko 3.400 zaposlenih. Ne zna se točno kako se recesija, koja je jače udarila u drugoj polovici godine, odrazila na zaposlenost u tekstilu. Sumarni podaci sporo se ažuriraju. Teško je govoriti ima li kretanje veze s programom potpora (iako je za subvencije trajnih obrtnih sredstava uvjet zadržavanje zaposlenosti). Za Hrvatsku kao cjelinu, po svemu sudeći, nema - broj ljudi u tekstilu i dalje pada, lani ih je bilo nešto više od 27 tisuća, pred desetak godina 41 tisuća. Kod obućaraca je jednostavnije – broj zaposlenih je padao, dok ih je u 2008. godini u Međimurju bilo nešto više od tisuću, prošle godine taj broj je pao ispod tisuću.
Bolje tvoj, bolje
se ga boj
I župan Ivica Perhoč p(r)ozvan je da poduzme nešto da se pomogne tekstilcima i obućarima, ali i gospodarstvu u cjelini. Program pomoći gospodarstvu je sačinjen, a ponešto se i sam angažirao, kako nam kaže. Slaže se da im bi pomoglo poslovno okupljanje, ali upozorava da im ono baš ne ide:
- Našim gospodarstvenicima teško je pomoći. Tekstilci si u dijelu svojih programa konkuriraju, ali su u dijelu komplementarni i mogu zajedno nastupati na tržištu. Nešto smo tu i dogovarali, ali je ubrzo ispalo da se ovaj nije držao dogovora, pa onda onaj drugi ne može ili neće, pa ništa od posla. Nisam baš siguran da se mogu organizirati oko spašavanja proizvodnje MTČ d.d.-a. Ako je za njih tako važna, v
aljda će opet razvijati duple kapacitete. Slično je i s građevinarima. Nastojimo im dati posao, u okviru poštivanja tržišne utakmice. Na poziv za iskazivanje javnog interesa za tehnološko-inovacijski park u Čakovcu, od četrdesetak ponuditelja iz cijele Hrvatske, petnaestak ih je bilo iz Međimurja. Slično je kod pročistača u Donjem Kraljevcu. Umjesto da zajednički nastupe, oni si međusobno konkuriraju. Na žalost, i metalci se slično ponašaju.
Dražen Kovač