DRŽAVNI TAJNICI IZ RESORA POLJOPRIVREDE I REGIONALNOG RAZVOJA U MEĐIMURJU

U petak su u radnom posjetu Međimurskoj županiji boravili državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Josip Kraljičković, državni tajnik Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva Branko Mučnjak te ravnatelj Uprave za poljoprivredno zemljište Željko Vincek.
Domaćini posjeta bili su predsjednik Skupštine Međimurske županije Petar Novački te zamjenici župana Anđelko Horvat i Matija Posavec.
Na razgovoru s državnim tajnicima bili su i pročelnici resornih odjela Županije, da bi iz prve ruke dobili informacije o promjenama u sustavu državnih poticaja i potpora poljoprivrednicima, o problematici pripreme dokumentacije za natječaje IPARD-a, o novom sustavu priznavanja prava na plavi dizel, o formiranju lokalnih ispostava Agencije za poljoprivredno zamljište i Agencije za plaćanje, o projektima financiranim iz fondova Europske unije...
U mnoštvu novosti - nisu baš sve bile dobre. Između ostalog, J. Kraljičković obavijestio je sugovornike iz Međimurja da će 2010. godina biti zadnja u kojoj će županije moći davati izravnu potporu poljoprivrednicima, a zbog proračunskih prilika natječaji za potpore iz mjera ruralnog razvoja za 2009. godinu jednostavno su – dokinuti! Slično je s kapitalnim ulaganjima za koja se prestalo primati zahtjeve za povrat 25. studenoga lani, a iz Ministarstva poljoprivrede županijama, gradovima i općinama, kao i samim poljoprivrednicima sugerira se da se fokusiraju na sredstva pretpristupnih fondova (mjere 101 i 103) te na natječaj (raspisat će se u lipnju) za mjeru 301 koja se nudi općinama do 10.000 stanovnika za dizanje standarda nerazvrstanih cesta, šumskih puteva...
B. Mučnjak sumirao je rezultate ulaganja u Međimursku županiju putem Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva kroz projekte integralnog razvoja lokalne zajednice EIB II istaknuvši da je ukupna vrijednost projekata 167,3 milijuna kuna, od čega jedinice lokalne samouprave moraju pokriti 63,6 milijuna kuna. U dosad realiziranih 38,4 milijuna kuna završeno je devet projekata, pet je u izvođenju, a brojni su na recenziji ili projektiranju. Projektom obnove i izgradnje školskih objekata CEB V pokrivena je samo sportska dvorana OŠ Štrigova u vrijednosti 9,1 milijun kuna.
B. Mučnjak spomenuo je i ulaganja u vodoopskrbne sustave od 2004. do 2007. godine visine 23 milijuna kuna, zatim 2,4 milijuna kuna sufinanciranja projekata komunalne i socijalne infrastrukture iz 2008. godine te gradnju Obiteljskog romskog centra vrijednu 2,549.700 kuna (od čega je Ministarstvo platilo 70%, a Grad Čakovec 30%).
Buduće sufinanciranje projekata – najavio je B. Mučnjak – ići će nakon kategorizacije područja po razvijenosti (regionalna, županijska i lokalna), a u konkuriranju za sredstva pretpristupnih i strukturnih fondova posebnu će ulogu imati županije i razvojne agencije u priremi dokumentacije te tzv. partnerska vijeća opsega do 35 članova, među kojima će biti predstavnici županijskih, gradskih i općinskih vlasti, predstavnici nevladinih udruga te pojedinci iz akademskih struka. Prednost u valorizaciji projekata – unaprijed se definira – davat će se tzv. kohezijskim projektima koje zajedno imaju dvije jedinice lokalne samouprave, dvije županije, općine prekogranično...
Za tri međimurske općine koje još nemaju program raspolaganja državnim zemljištem – Donji Vidovec, Selnicu i Sv. Juraj na Bregu – ravnatelj Uprave za poljoprivredno zemljište Ž. Vincek donio je loše vijesti: ako same općine ne naprave taj program, napravit će ga UPZ i naplatiti im posao! Od 22 jedinice lokalne samouprave koje imaju program, 11 uopće nije pokušalo ući u realizaciju (prodaju, zakupe), a početkom 2011. godine neće više biti upisa u upisnik onih zemljišta za koja ne postoji vjerodostojna dokumentacija o vlasništvu ili zakupu. Nikakve potvrde se više neće uvažavati, zemljište OPG-a postaje osnovica za svaki obračun poticaja i potpora.
(MB)

TRGOVANJE ZEMLJOM
Samo preko Agencije
Uprava za poljoprivredno zemljište trebala bi proraditi 1. srpnja ove godine. Njena je namjena – nominalno – pružanje pomoći u raspolaganju državnim i privatnim zemljištem, što prevedeno zanči da će se zemlja moći prodavati samo tako da se ponuda odnese u općinski ured, općina stavlja obavijest na (službenu) oglasnu ploču, prikuplja ponude, šalje Agenciji za poljoprivredna zemljišta na suglasnot odabranu ponudu, a Agencija se može javiti – nakon razmatranja ponude – kao prvokupac zemljišta ili dati suglasnost na prodaju. Do 1. srpnja ove godine zemlja se još može slobodno prodavati.

IPARD, ARKOD, AGENCIJE
Ulazak u konkurenciju za sredtva IPARD-a našim poljoprivrednicima nije jednostavan: sami ne znaju, a razvojne agencije nemaju kapaciteta da bi svima napisale programe. A programi i koštaju. ARKOD sustav praćenja zemljišta neizostavan je preduvjet za bilo kakav poticaj ili potporu, agencije za plaćanja i za poljoprivredno zemljište još nisu spuštene do lokalne razine...

DRŽAVNI TAJNIK MPRRR-a JOSIP KRALJIČKOVIĆ NA TRIBINI ZA POLJOPRIVREDNIKE U DONJEM KRALJEVCU:

Pravo na poticaj ne znači da ćete ga i dobiti!

Državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Josip Kraljičković bio je prošlog petka glavni uvodničar na javnoj tribini priređenoj za načelnike i gradonačelnike međimurskih gradova i općina te predstavnike poljoprivredničkih udruga u Donjem Kraljevcu.
Tribina je sazvana da bi se poljoprivrednicima prenijele informacije o promjenama u sustavu državnih poticaja i potpora, o pripremi dokumentacije za natječaje IPARD-a, o novom sustavu priznavanja prava na plavi dizel, o formiranju lokalnih ispostava Agencije za poljoprivredno zamljište i Agencije za plaćanje...
Kao i na razgovoru s pročenicima županijskih službi, pred poljoprivrednicima su s J. Kraljičkovićem bili i državni tajnik Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva Branko Mučnjak te ravnatelj Uprave za poljoprivredno zemljište Željko Vincek. Predsjednik Skupštine Međimurske županije Petar Novački vodio je tribinu, a na raspolaganju za pitanja poljoprivrednika bio je i zamjenik župana Anđelko Horvat.

GLAVNA PORUKA

U jednosatnom izlaganju državni tajnik J. Kraljičković zapravo je opisao duboke reformske zahvate koji se provode u resoru poljoprivrede, premda ih tako nitko glasno ne zove, a izazivaju velike lomove u uhodanom sustavu na koji su poljoprivrednici navikli.
Ključna poruka koju je J. Kraljičković izgovorio - opisujući zašto su i kako obustavljeni projekti iz mjera ruralnog razvoja, zašto se više ne primaju zahtjevi za povrat kapitalnih ulaganja – bila je: država ništa ne duguje poljoprivrednicima. Propisani poticaji i potpore na koje poljoprivrednici računaju neće se u cijelosti isplatiti, a što je najvažnije – to je zakonski dopustivo.
U zakonu se uvijek – nakon nabrajanja što sve se iz proračuna potiče – stoji i rečenica: ako za to budu odgovarajuće proračunske okolnosti.
- Imate pravo na poticaje, i to jasno piše, ali to ne znači da ćete te poticaje na kraju i dobiti – objasnio je tihom i susretljivom auditoriju J. Kraljičković.

I TEŠKA PITANJA

Što sve muči poljoprivrednike najbolje se vidi iz pitanja koja su uputili državnom tajniku, a malo tko je od njih dobio odgovor kojim bi bio zadovoljan.
Zvonimir Siladi iz Kotoribe pohvalio je prvo državnog tajnika:
- Na vašem mjestu, ja bih danas bio radije na bolovanju, nego ovdje, ali dobro – hvala vam što ste nam rekli istinu.
Mene zanima – kako mi agencije koje pišu programe za konkuriranje u IPARD-u možemo prisiliti da im to ne plaćamo unaprijed. Ako se ne varam, tako je preporučio i ministar Petar Čobanković...
Pero Novak iz Preloga upozorio je državnog tajnika:
- Propisano pravo na plavi dizel po novom meni nit po kriteriju zemlje koju obrađujem nit po kriteriju broja grla nije dovoljno. Potpuno je ispušten iz vida podmladak na farmama, junad i junice - zar to ne treba hraniti?
Dragutin Taradi iz Belice došao je s računicom koju su napravili uzgajivači krumpira:
- Kako se plavi dizel može obračunavati po hektaru kad mi za krumpir trebamo – to su stručnjaci točno izračunali – najmanje 242 litre po hektaru krumpirišta, a za pšenicu je dosta 120 litara! Dalje, poticaji se isplaćuju samo za certificirano sjeme krumpira, a zna se da korištenje druge generacije sjemena također daje primjerenu proizvodnju. To se uopće ne uzima u obzir!
Sandra Horvat iz Pribislavca – u ime povrćara pitala je:
- Kada će se konačno država potruditi da se rokovi plaćanja za naše robe svedu u razumne okvire? Kada će se postaviti standardi kvalitete jednaki za nas i za uvoznike povrća? Znate li da nakupci u Italiji na palete kupuju povrće koje se tamo odbacuje, zatim ga kao drugu klasu dovoze na naše tržište? Zašto hrvatski povrćar mora platiti kaznu od 5.000 kuna jer je na glavici karfiola inspektor našao sedam listova, a za talijanski karfiol s 13 listova dugih preko 35 centimetara nema kazne?!
Marija Vranović iz Gardinovca misli da treba pristisnuti otkupljivače mlijeka:
- Zašto država iz proračuna plaća razliku do zaštitne cijene mlijeka, a mljekare ostvaruju visoke profite? Zar ih se ne može pritisnuti da plate koliko to mlijeko vrijedi? Neće li sve ove mjere koje se sad uvode – od ARKOD-a nadalje – izbristi mala poljoprivredna gospodarstva?
Igor Rešetar iz Kuršanca ponudio je zanimljivo rješenje:
- Na stranu to što se nama mljekarima prigovara da imamo najviše poticaja. Mi imamo i najviše troškova i najviše gubimo pri svakom rezanju. Sve svoje obveze moramo plaćati u punoj mjeri. Ako nam je država dužna za poticaje, zar ne bismo mogli kompenzirati – umjesto da platimo zakup državne zemlje, prebije nam se s neisplaćenim poticajima!
Drago Turk iz Lopatinca saznao je nakon svog pitanja da peradari zapravo ni nisu poljoprivrednici:
- Ja sam peradar, nemam zemlje, uzgajam perad gotovom hranom, znači - nemam pravo na plavi dizel, nemamo nikakve poticaje za svoju djelatnost. Znači li to da mi peradari nismo poljoprivrednici?
Državni tajnik J. Kraljičković baš je na to pitanje dao zanimljiv odgovor – skoro svugdje po Europi peradarstvo je, zapravo – industrija, a ne poljoprivreda u užem smislu.
Odgovarajući na ostala pitanja – između ostalog je rekao da nema pravednog načina za pisanje tablice prava na plavi dizel kojom bi svi bili zadovoljni (jer država se svake godine odriče 500,000.000 kuna trošarine na to gorivo), da mala gospodarstva moraju (uz potpore) ići na proširenje (diverzifikaciju) djelatnosti na seoski turizam i drugo jer neće moći opstati, da se za povrće izrađuju neki standardi, ali i da je kontrola tržišta u domeni sanitarnih inspektora, ne poljoprivrednih, pa to ne štima, a otkupljivače mlijeka ne može Ministarstvo pritisnuti jer su oni – jači!?
Izgleda da se na tribinama kakva je održana u Donjem Kraljevcu stvarno počela govoriti – istina. (MB)

ŽUPANIJSKE DOBRE VIJESTI
Zamjenik župana Anđelko Horvat izašao je pred poljoprivrednike i s nekoliko dobrih vijesti. Najavio je da će Međimurska županija kroz ovu godinu platiti sve obećane županijske poticaje za 2008. i 2009. godinu, tempom koji bude dopuštalo punjenje proračuna. Najavio je također da je iz Ministarstva dobio informaciju da će se dodatan poticaj oštećenima koji su imali stočnu pšenicu ipak uskoro isplatiti.