DV PIRGO: Ako je to segregacija, zatvorit ćemo ga!

Vrtiću “Pirgo” koji djeluje u Obiteljskom centru za Rome, u romskom naselju u Kuršancu, prijeti zatvaranje. Takvu je mogućnost najavio gradonačelnik Čakovca Branko Šalamon na sastanku svog kolegija pred prošlu sjednicu Gradskog vijeća. Grad Čakovec dosad je za djecu polaznike ovog vrtića iznimno plaćao punu cijenu programa, dok inače roditelje subvencionira s pedeset posto cijene.
Grad će to prestati činiti, rekao je gradonačelnik, i ovaj program mora osjetiti rezove oštre štednje koje je nametnula kriza. Razlozi imaju i drugu stranu. Ako socijalizaciju i integraciju malih Roma iz Kuršanca treba poduprijeti tako da se njihove roditelje potpuno oslobodi plaćanje usluge vrtića, onda onu drugu polovicu iznosa cijene usluge, iznad redovitog sufinanciranja Grada, treba preuzeti netko drugi. Prva je pozvana država jer se radi o pitanju iz kompleksa manjinske problematike. Ovo načelo ionako je trebalo osnažiti, a kriza je odredila trenutak za to. Država je ulogu o kojoj je Šalamon govorio i ispunila kad je riječ o nekim drugim romskim naseljima u Međimurju - ona skupa s Međimurskom županijom financira program predškola za male Rome u nekoliko mjesta. Grad Čakovec, odnosno naselje Kuršanec i njegovi mali Romi tu nisu uključeni. U gradonačelnikovom stavu je i crta revolta protiv toga.
Treba istaknuti što je argumentacija države za ispuštanje Kuršanca iz ovog paketa – to je činjenica da je vrtić izdvojen iz Kuršanca jer je smješten u objektu na rubu romskog naselja koje je odvojeno od Kuršanca iako mu administrativno proipada. Vrtić polaze samo mali Romi, dok bi cilj predškole morala biti integracija, pa bi u njoj trebala biti i većinska djeca. Ukratko, to je segregacija, a ne integracija. Grad prigovor ne prihvaća, a pročelnik za društvene djelatnosti Slobodan Veinović objašnjava zašto.
- “Pirgo” je od početka ove godine smješten u zgradi Obiteljskog centra za Rome, koji je državni projket, pa je ona u gradnji objekta vrijednog oko 3 i pol milijuna kuna sudjelovala sa 70 posto, dok je Grad snosio ostalih 30 posto. Država je svoj dio i dala prihvativši program aktovnosti koje će se u Centru odvijati, a istaknuli smo da je tu i vrtić “Pirgo” kojem je cilj upravo da bude predškola za romsku djecu. Pod sadašnjim ograničenjima Grad ne može više snositi teret plaćanja pune cijene vrtića za djecu polaznike. Vjerujemo da je naš program predškole kvalitetan. On se i razvijao tijekom ovih osam godina djelovanja vrtića i bilo bi nam žao kad bi se prekinuo, ali će tako biti ako se ne nađe drugi izvor sredstava.
Prigovor o segregaciji, ako je i iskreno mišljen, očito je poslužio kao izlika tome što država izbjegava svoju obvezu u organizaciji predškole.
- Ako je to segregacija, mi ćemo Pirgo zatvoriti, kaže gradonačelnik Šalamon.
- No, volio bih da nam netko kaže jesu li kriteriji ocjene za sve isti. Zašto je naš vrtić u Kuršancu oblik segregacije, a onaj u Lončarevu kod Podturna, u kojem nema nijednog hrvatskog djeteta, to nije.
Alternativa je da se organizira prijevoz djece u druge vrtiće. Ona je sugerirana u razgovoru koji je izaslanstvo Županije, a u njemu je bio i Šalamon, imalo u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta.
To može biti rješenje, ali onaj tko inzistira na njemu, neka ga i plati. Grad nema novca, vjerojatno ćemo reducirati i program prijevoza školske djece iz naselja do škole u mjestu, kaže Veinović.
Odgovoran za stav o segregaciji je Mirko Marković, pročelnik Ureda za nacionalne manjine u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta. U Gradu i u Županiji procjenjuju da njegovo razmišljanje ne dijele svi u Vladi i pri njoj koji se bave pitanjima obrazovanja malih Roma. Zamjenik župana Matija Posavec član je i Povjerenstva Vlade za provedbu Nacionalnog programa za Rome. Pokušat će namaknuti 150 tisuća kuna interventno za program vrtića/predškole u Kuršancu, rekao nam je i ocijenio da su izgledi dobri, u Povjerenstvu se drugačije razmišlja. Ako bude odobrena, ova pomoć bi uglavnom, ne sasvim, pokrila iznos od “drugih” 50 posto sufinanciranja cijene vrtića koji je dosad preuzimao Grad. Za 42 djece polaznika to je 181 tisuća kuna u deset mjeseci. Jasno, kad bi “Pirgo” prestao djelovati, ušteda bi bila i znatno veća, ali to nije cilj. I gradonačelnik Šalamon rekao je da će “Pirgo” nastaviti s radom makar za jednog polaznika, ali ako se udovolji zahtjevu Grada, da i netko drugi preuzme financijski teret boravka u vrtiću.
Dražen Kovač
Snimio D.Lesar

“Pirgo” već opravdao postojanje

- Program predškole u “Pirgu” već se pokazao korisnim, opravdao je postojanje jer je podigao spremnost djece iz naselja za uspješno polaženje škole, osobito posljednjih godina, rekla nam je Koraljka Bendelja, pedagoginja u OŠ Kuršanec. U njoj 320 djece iz romskog naselja čini dvije trećine ukupnog broja učenika.
- Uspjeh se ne ogleda toliko u poznavanju hrvatskoga jezika koliko u tome što su djeca stekla osnovne higijenske navike, a i navike aktivnosti u grupi, odnosno prošla osnovnu socijalizaciju. I njihovi roditelji tim su programom također na svoj način socijalizirani.
Da bi uspjeh vrtića kao pripreme za školu bio potpun, on bi morao biti vrtić u punom smislu, s programom za djecu već od 3. godine života, upozorila je. Neka romska djeca su i uključena u takve programe, u drugim vrtićima Grada, ne samo gradskim, već i nekim privatnim. No, njih se da izbrojiti na prste dviju ruku – to su djeca roditelja koji su zaposleni, pa si mogu dopustiti da djecu upišu u vrtić ili u jaslice, a prema financijskim uvjetima i biraju kamo će ih upisati. U samom romskom naselju razmišljaju slično:
- Apeliram na državu da nađe rješenje za ovu situaciju. Vrtić nam puno znači, a Grad si je dosad dao puno truda oko ovog programa i bila bi velika šteta da prestane s radom. Ako se rješenje ne nađe, naši ljudi neće moći podnijeti teret cijene - rekao nam je Josip Petrović.
Petrović je dodao da ne razumije prigovore o segregaciji:
- Nama odgovara da vrtić bude tu, na rubu samog naselja. Prijevoz drugamo bio bi i komplikacija i trošenje dragocjenog novca.
Dodao je da je i gradonačelnik taktički pogriješio – u izaslanstvu koje je išlo u Ministarstvo trebali su biti i predstavnici naselja. Jači bi učinak imalo da su sami mogli reći što su im potrebe.
Neke njegove ocjene potvrđuju dvije majke djece iz “Pirga” - njihove su priče u osnovi iste. Smiljana Ignac, koja u vrtiću ima sina Radovana Ignaca, kaže da ona i nezaposlen suprug s četvero djece imaju ukupno 1.640 kuna prihoda, isključivo od socijalne pomoći. Tereza Bogdan i njen suprug sa sedmero djece imaju ukupna primanja od oko 1.800 kuna. Uz redovne režije i troškove za stariju djecu koja idu u školu, obveza od 430 kuna mjesečno za sina Antonija Ignaca bila bi previsoka.
S računicom se baš ne slažu u Centru za socijalnu skrb – za četvero djece ukupna bi primanja iz Centra, za minimalnu socijalnu pomoć i dječji doplatak, trebala biti ukupno najmanje 3 i pol tisuće kuna, za više djece i osjetno više. Dječji doplatak je i namjenski, ne bi li ga trebalo koristiti upravo za svrhe kao što je plaćanje vrtića - to je pitanje postavio i gradonačelnik obrazlažući svoju odluku.
Trebalo bi početi iskorjenjivati naviku da se sve dobije kao pomoć – mnogi koji rade dobivaju manje, a ne mogu očekivati pomoć ni po kojoj osnovi. Neki će tome odgovoriti da uz velik broj djece zaista i od obilne socijalne pomoći jedva što ostaje.
Do nove odgovornosti i samosvijesti roditelja Roma, međutim, neće doći tako skoro i s tim ne treba računati kao s rješenjem za situaciju oko “Pirga”.(dk)