EUROPSKI UHIDBENI NALOG: Austrijanci traže Rajka Grkavca!

Stupanjem na snagu Zakona o europskom uhidbenom nalogu, naša je policija dobila obvezu uhititi i našem pravosuđu predati osobe protiv kojih se postupci vode u zemljama starijim članicama EU. Već je poznato da su prvih dana uhidbeni nalozi došli i u PU međimursku za tri osobe, dvojicu osumnjičenika u slučaju krivotvorenja novca, obojicu iz Donje Dubrave, koje traži mađarsko pravosuđe. Pikantniji je drugi slučaj u kojem je austrijsko pravosuđe tražilo uhićenje osobe koja je, kako se kaže, zlorabila povjerenje. Uhićena osoba je Rajko Grkavac, poznati poduzetnik, autoprijevoznik i otpremnik iz Pribislavca, ali dugo vremena i istaknuta politička ličnost u međimurskim razmjerima. Bio je na čelu Općine Pribislavec, kao načelnik, s prekidima i smjenama. Grkavčevu političku aktivnost, i kad je bio na vlasti i kad je bio u oporbi, karakterizirali su sukobi, politički i osobni, u prvom redu s HNS-om i njegovim vodećim ljudima. S obzirom da je na početku političkog puta Grkavac bio član SDP-a i predsjednik njegove lokalne organizacije, to mu je donijelo i nevolje u njegovoj stranci koja je morala voditi računa o delikatnosti odnosa s važnim partnerom na nacionalnoj razini. Organizacija SDP-a u Pribislavcu je bila raspuštena, a Grkavac nije ponovo zatražio stranačku iskaznicu. Najveći dio posljednjeg mandata Općinskog vijeća bio je glavni oponent načelnici Višnji Ivačić, također HNS-ovki, ali kao nezavisni vijećnik u grupi od troje otpadnika SDP-a. Sad je u političkoj mirovini, a na ovim se lokalnim izborima nije ni kandidirao.
Problemi s policijom i Državnim odvjetništvom za Grkavca su počeli kad je pred nekoliko godina iskoračio iz osnovnog biznisa, međunarodnog autoprijevozništva i otpremništva i davanja usluga građevinske mehanizacije. Postao je predstavnik Hypo Lesing Steiermark u Hrvatskoj. No, za neke elemente poslovanja te tvrtke zainteresirala se policija koja je Grkavca i još nekoliko osoba osumnjičila za nezakonitosti u poslovanju, krivotvorenje dokumenata, zloporabu ovlasti u gospodarskom poslovanju, prijevaru i još neka kaznena djela. Grkavcu i još jednom vlasniku autokuće iz Međimurja u teret se stavljalo da su krivotvorili dokumenatciju leasinga u neki slučajevima. Grkavac nije, npr., kod sebe zadržavao knjižice vozila, iako je morao. Njegova se obrana i temeljila na tumačenju da nije držao dokumentaciju kod sebe - rekao je da je njegova uloga u slučaju to što je udomio Hypo Leasind Steiremarku u prvoj fazi poslovanja, kad ovaj još nije imao poslovni prostor u Čakovcu. Ja sam samo prikupljao dokumente i ispunjavao formulare, potpisivao sporazum o založnom pravu kod javnog bilježnika, a onda bi predstavnik tvrtke iz Graza sve to odnio. Tamo je donošena odluka o odobrenuju kredita i odande izravno uplaćivan novac prodavatelju.
Za slučaj se zainteresirao i USKOK, ali ga je vratio Općinskom državnom odvjetništvu u Čakovcu, ne našavši dovoljno dokaza za postojanje zločinačke organizacije, odnosno čvrst dogovor između glavnih osumnjičenih u središtu tvrtke i njihovih pretpostavljenih lokalnih pomagača. Slučaj se još povlači pred Općinskim sudom u Čakovcu. U takvim predmetima to može potrajati, odvjetnici i vještaci se natežu u tumačenju dokaza kojima sud raspolaže.
Nalog koji je došao iz Austrije na tragu je ovog slučaja, kako smo uspjeli saznati, samo neslužbeno, treba naglasiti. Ovaj vid suradnje s pravosuđima starijih članica EU pretpostavlja diskreciju naših službenih organa. No, on je nastavak spomenutog slučaja na pomalo neobičan način, koliko saznajemo. I austrijsko je pravosuđe istraživalo sumnjivo poslovanje Hypo Leasing Steiremarka i ispitivalo Grkavca, i to u Austriji. On je nekoliko puta odlazio tamo kako bi austrijskim istražiteljima dao iskaz. No, nedavno je dobio i poziv na sud, u svojstvu optuženika, i tom se pozivu nije odazvao – što je neposredni razlog uhidbenom nalogu koji je ulaskom Hrvatske u EU dobio punovažnot i kod nas. U slučaju uhićenja po inozemnom nalogu, osumnjičenika se odvodi državnom odvjetniku, a on ga predaje sucu istrage koji će proučiti svu dokumentaciju vezanu uz nalog. Pristane li osoba na izručenje, ono će biti i obavljeno u roku od 10 dana. Ako ne pristane, o izručenju će odluku donijeti izvanraspravno vijeće nadležnog suda, u roku od dva mjeseca. Kakva će ovdje biti odluka, može se tek špekulirati, ali treba istaknuti da je smisao europskog uhidbenog naloga da se uhiti i izruči osobu za djelo koje je počinjeno u zemlji koja osumnjičenika traži. Ako se u ovom slučaju radi o stvarima koje su već predmet rasprave na hrvatskom sudu, to će za izvanraspravno vijeće biti razlog za odbijanje izručenja.
Dražen Kovač