Hoće li itko odgovarati za propast tekstilaca?

Povodom 8. ožujka, Međunarodnog dana žena, u Čakovcu je proteklog četvrtka održan prosvjedni mimohod pod nazivom Stop kriminalu i uništavanju tekstilne i obućarske industrije. Na prosvjedu ispred MTČ Tvornice čarapa u stečaju okupilo se sedamdesetak prosvjednika, uglavnog radnica Čaraparije, predvođenih čelnicima Sindikata TOKG-a Savom Šmitranom i Nenadom Lečekom. Naoružani transparentima i zviždaljkama, uz diskretnu pratnju policije, prosvjednici su krenuli prema domovima obitelji Krička i Preininger (inače susjeda) u Čakovcu gdje su glasno negodovali protiv bivših poslodavaca i vlasnika Čaraparije, optužujući ih za pljačku tvrtke. Budući da im se nitko od bivših gazda nije obratio, prosvjednici su nastavili put prema Županiji gdje im se obratio župan Ivica Perhoč. Župan je izrazio razumijevanje za njihove probleme naglasivši da su odabirom datuma prosvjeda prosvjednici poslali posebnu poruku.
- Imate moju potpunu potporu i potporu svakog razumnog čovjeka da se borite za dostojanstvo, a kao čovjek očekujem da oni koji su prekršili zakon za to i odgovaraju, ali ne tako da pričamo priče i da život teče dalje. Vi od toga hoće li sutra netko biti proglašen krivim ili ne nećete imati koristi, ali mora biti jasna poruka da se takve stvari ne mogu i ne smiju tolerirati, rekao je, između ostalog, župan pred emocijama ispunjenm radnicama.
Nakon Županije, posvjednici su nastavili do gradske uprave gdje su također pročitali javni proglas, a jedan je primjerak proglasa uručen i gradonačelniku Branku Šalamonu koji se nije udostojio pojaviti pred radnicama “jer se nisu najavile”.
Javni proglas za koji je zatraženo da se proslijedi svim prozvanima i od njih zatraži hitno postupanje počitan je i na čakovečkom Trgu Republike, odakle je kolona prosvjednika ponovo krenula prema Čarapariji. Skup je prošao dostojanstveno, bez bilo kakvog ekscesa. Na žalost, stječe se dojam da je organiziran barem nekoliko godina prekasno. Tko zna, možda bi sada sve bilo drugačije...
V.Trstenjak
Snimio D. Lesar

JAVNI PROGLAS

U ime radnica zaposlenih u tekstilnoj i obućarskoj industriji u Međimurskoj županiji, pozivamo župana, odnosno gradonačelnika, sve odgovorne pojedince i institucije, političare, intelektualce, poslodavce i medije da učine sve kako bi se zaustavilo daljnje uništavanje ovih industrija i otpuštanja sve većeg broja zaposlenih, među kojima je čak 80 posto žena.
Pozivamo nadležne državne institucije da poduzmu dodatne istražne radnje kako bi se u njihovim namjerama onemogućili svi koji se nečasnim i kriminalnim radnjama žele domoći vrijedne imovine kojom raspolažu, ili su raspolagala, posrnula poduzeća u Županiji.
Od lokalnih, županijskih i političara na nacionalnoj razini, a posebice od saborskih zastupnika iz Županije zahtijevamo da na mjestima u kojima rade i javno djeluju dignu glas protiv pljačke i kriminala kojima su naročito izloženi zaposleni u tekstilnoj i obućarskoj industriji Županije u kojoj je u posljednjih deset godina nepovratno izgubljeno više od 3.500 radnih mjesta.
Od medija i udruga civilnog društva očekujemo da se više nego do sada angažiraju u očuvanju temeljnih vrijednosti za koje se i mi kao sindikat zalažemo: rad, poštenje, poštena plaća, solidarnost i socijalna pravda.
Od poslodavaca, posebice od onih u preostaloj tekstilnoj i obućarskoj industriji u Županiji očekujemo da, umjesto profita pod svaku cijenu, više rade na uspostavi socijalnog dijaloga sa socijalnim partnerom te da im otpuštanje radnika i gašenje radnih mjesta budu na kraju liste pioriteta.
Od sindikalnih udruga i sindikalnih središnjica u cijeloj Hrvatskoj očekujemo da na prvo mjesto stave očuvanje radnih mjesta i radničkih prava, bez obzira je li riječ o ovoj ili onoj gospodarskoj grani. Od sindikalnih čelnika očekujemo da zatome pojedinačne interese organizacija u kojima rade i svoje osobne interese i da se bave općim, zajedničkim interesima zaposlenih.
Od Vlade RH očekujemo da štednju ne usmjerava isključivo prema socijalno najosjetljivijem dijelu stanovništva te da se sada radi na jačanju porezne discipline i smanjivanju opsega rada na crno. (vt)