Arhiva 31.01.2014. 00:00. Zadnja izmjena: 25.02.2016. 12:00.

HRAST: Zaustaviti izumiranje Hrvatske

Hrvatska demografski izumire, nalazi se na pragu demografskog sloma, rekao je mr. sc. Hrvoje Šlezak, predsjednik međimurske podružnice Hrasta, obraćajući se novinarima uz akciju Pretvorimo minus u plus koju su aktivisti stranke u subotu, 18. siječnja proveli na čakovečkom Trgu Republike. Godišnje se rodi prosječno 10 tisuća djece manje od broja umrlih, a nekoliko tisuća ljudi, uglavnom mladih i školovanih, napusti Hrvatsku, iznio je Šlezak ključne pokazatelje. Stanovništvo Hrvatske je staro, mladih je sve manje i manje, između posljednja dva popisa broj stanovnika u Hrvatskoj smanjen je za otprilike 150 tisuća. Krajnji je čas da Hrvatska demografsko pitanje uzdigne na stratešku razinu, kao pitanje nacionalne sigurnosti, zapravo same opstojnosti hrvatske države.
Daljnje smanjivanje broja stanovnika, a i izrazito nepovoljna dobna struktura u vrlo bliskoj budućnosti uvjetovat će nedostatak radne snage - tko će ogromnom broju sadašnjih i budućih umirovljenika zaraditi mirovine, zapitao je Šlezak. Posljedica će biti i povećanje regionalnih razlika u razvijenosti, odnosno nazadak mnogih krajeva, a i promjena nacionalnog sastava stanovništva useljavanjem radne snage iz slabije razvijenih dijelova Europe i zemalja trećeg svijeta. U Međimurju proces promjene nacionalnog sastava traje već niz godina, iako iz drugih razloga, dodao je Šlezak. Hrvati u ukupnom stanovništvu Međimurja čine 94 posto, ali u dobnoj skupini do 19 godina tek nešto više od 80 posto, i to s tendencijom smanjenja. Hrast poziva sve kreatore državne, ali i lokalne i regionalne politike da shvate ovaj problem i postave ga na stratešku razinu prioriteta rješavanja, rekao je Šlezak. Naveo je neke mjere za mijenjanje stanja koje Hrast predlaže. Jedna je poboljšanje uvjeta za mlade obitelji i obitelji s više djece uvođenjem instituta majke odgojiteljice, povećanjem porodiljnih naknada, financijskim poticanjem ranijeg odlučivanja za dijete i sl. Druga je usklađivanje obiteljskog života i rada, poticaji poslodavcima koji u zapošljavanju i organizaciji rada idu na ruku roditeljima, a treća direktna financijska pomoć za svako rođeno dijete. Četvrto je medijsko djelovanje, promocije obitelji i roditeljstva kampanjama, odnosno stvaranje ozračja u društvu kojim bi se poticalo na roditeljstvo.
D.Kovač

Izvor: 3066