I SJEME NAJBOLJIH BIKOVA SVIJETA DOSTUPNO JE

Prošle godine za subvencioniranje prvog umjetnog osjemenjivanja junica na gospodarstvima međimurskih poljoprivrednika iz kase Međimurske županije plaćeno je blizu 500.000 kuna. Za ovu se godinu procjenjuje da će taj utrošak biti i viši, na razini 600.000 kuna, a doze sjemena bikova na području Međimurja uglavnom su iz dva izvora – iz Centra za reprodukciju u stočarstvu Hrvatske Zagreb (koji ima svoj operativni pogon u Križevcima) i iz Centra za umjetno osjemenjivanje goveda Varaždin, a na tržištu se u novije vrijeme pojavljuje sve više ponuđača bikovskog sjemena.
U nama bližem centru, u Varaždinu, postojala je stanica za umjetno osjemenjivanje goveda još 1949. godine, a do danas se – u različitim organizacijskim, pa vlasničkim formama – ta djelatnost razvijala do razine na kojoj je stočarima za podizanje kvalitete stada na dostupno i sjeme bikova svjetske kvalitete.
Ravnatelj CUO-a Varaždin, Vladimir Nazansky, dr. vet.med., kaže da je u prošloj godini, od svibnja do prosinca, na gospodarstvima međimurskih stočara korišten velik broj doza sjemena bikova iz CUO-a Varaždin:
- Prema našoj evidenciji, na području Međimurja utrošeno je lani 1.665 doza sjemena bikova simentalske pasmine i 2.277 doza sjemena bikova holstein-frizijske pasmine, iz čega se jasno vidi i pasminska struktura na farmama.

NIJE SJEME SKUPO

● Na sastancima udruga stočara ili u drugim prilikama neizbježna je rasprava o cijeni sjemena i kvaliteti, očekivanim rezultatima...
- Ne znam može li se govoriti o cijeni kao o problemu jer je raspon cijena od 31 kune do 250 kuna za dozu, što ovisi o kvaliteti bika, s time da se mora znati da su i najjeftinije doze od bikova koji su u svim elementima ocjenjivanja natprosječni. S druge strane, postoji i raspon cijene iznad spomenutih 250 kuna, čak do 500 kuna ako se radi o seksiranom sjemenu, dakle o sjemenu u kojem je izvjestan spol teleta (preporučamo ga za junice uglavnom), pa kad se u omjer stavi vrijednost koja se može postići u kombinaciji kvalitetne krave i vrhunskog bika po svim performansama, cijena doze sjemena ipak pada u drugi plan.
● Kojeg su porijekla bikovi čije sjeme se u Centru izuzima?
- U Centru držimo dvadeset bikova, sedamnaest ih je uvezeno iz Njemačke, a tri su licencirana bika domaćeg porijekla. Kataloški podaci o svakom biku dostupni su i na Internet stranicama, tako da svaki stočar jasno može vidjeti što se od kojeg bika može očekivati, a uz sjeme ovih bikova, dostupno je i uvozno sjeme...

NIJE SVAKI BIK...

● Taj omjer uvoznih i u Hrvatskoj uzgojenih bikova baš bode oči. Zar je naš uzgoj toliko lošiji?
- Ne radi se tu o tome koliko je uzgoj dobar ili loš, naime, ne samo o tome, već o tome možemo li si mi u Hrvatskoj priuštiti trošak svega što treba obaviti da bi se došlo do kvalitetnog rasplodnjaka za kojeg smo sigurni da će prenositi na potomstvo željena svojstva.
Primjerice, mi imamo sjeme Weingolda, najboljeg bika svijeta u simentalskoj pasmini, izvrsnih performansi, a zanimljivo, njegova braća po ocu jednostavno – ne valjaju!

TEK TREĆINA

Da bismo znali što se može očekivati od bika – treba provesti dugotrajna i troškovno zahtjevna testiranja.
Primjerice – na krave iz kategorije bikovskih majki ide se sa sjemenom najboljih bikova. Muško se potomstvo klasira i na kraju se pokaže da je tek trećina tih potomaka pogodna za izuzimanje sjemena za umjetnu oplodnju, trećina može poslužiti za prirodni pripust, a trećina je u uzgojnom smislu škart!
Za svakog se bika provodi test na 2.000 doza sjemena u kojem se muško potomstvo testira na dnevni prirast, klasu mesa, postotak mesa u ukupnoj masi životinje, a žensko potomstvo na fertilitet, na mliječnost, na dugovječnost... Nakon testa – sjeme ide ili u distribuciju ili u uništenje! U novije se vrijeme inače testiranje koje traje i po pet godina genetskim istraživanjima i lociranjem gena na određena svojstva pokušava skratiti, tako da bi se u kraćem vremenu došlo do spoznaje o kvaliteti pojedinog bika. Danas se kataloški podaci bikova u svijetu ažuriraju svaka četiri mjeseca, daju se informacije o muškom i ženskom potomstvu, a žensko se potomstvo prati do treće laktacije i generacijski, pa su podaci strašni – vrlo duboki i temeljiti.

NEMA BIKOVSKIH MAJKI?!

● Nekad su se međimurski stočari obavezno pohvalili ako su u štali imali jednu ili više bikovskih majki, krave najpoželjnijih karakteristika, danas ih je sve manje...
- Danas smo u situaciji da se sa sjemenom samo tri (inozemna) bika ide u oplodnju bikovskih majki. U cijeloj su Hrvatskoj samo 153 bikovske majke. Pred samo pet ili šest godina bilo ih je više od 450! Evo, tu imam podatke za simentalsku pasminu – u Međimurju u toj pasmini nema nijedne bikovske majke koja bi bila obuhvaćena u uzgoj nove generacije bikova...
● Na više je farmi danas moguće vidjeti da stočari drže bikove uz stado krava, čak i nelicencirane, koristi se slobodan pripust...
- Da, tako se drži bikove, ali zbog pogrešnog motiva. Zbog tobožnje uštede ili zato što su u nekakvom nesporazumu s veterinarskom službom. Bik u slobodnom pripustu u stadu može biti samo kao korektor, a ne znam treba li još uvijek danas objašnjavati da se umjetnim osjemenjivanjem u prvom redu sprečava prijenos spolno prenosivih zaraznih bolesti ili da se korištenjem sjemena genetski najvrednijih bikova u najkraćem vremenu postiže genetski napredak u stočarstvu?

SJEME NIJE SVE

● Ostalo je još pitanje mogućeg osposobljavanja stočara da sami – bez pomoći veterinara – provode umjetno osjemenjivanje krava...
- Takva je edukacija moguća, zakonom je to dopušteno, a mi zapravo kao struka nemamo ništa protiv toga. Međutim, moram reći da su iskustva iz inozemstva, iz najrazvijenijih zapadnih zemalja, da nema više od 8% farmera koji sami obavljaju umjetno osjemenjivanje u svojim stadima. Mislim da je veterinarska služba dovoljno dobro organizirana – i uz sve probleme koji na terenu postoje i koje nitko ne negira – da ne treba trošiti energiju ni novac na osposbljavanje samih stočara pod svaku cijenu, a isto tako, ono što se nudi u asortimanu sjemena bikova ne treba dovoditi pod sumnju. Stočarima smo u stanju pružiti maksimalnu kvalitetu i preduvjete za podizanje kvalitete stada, samo mora se znati i to: nije kvalitetno, provjereno i licencirano sjeme bika jedino što je potrebno da bi se dobilo kvalitetan podmladak u stadu. To je samo jedan od preduvjeta koji su ostali, a to i manje upućeni stočari dobro znaju.
Marijan Belčić