Izbori za EU parlament

U nedjelju, 25. svibnja održani su drugi izbori za Europski parlament, prvi otkako smo članica EU-a, pa se 11 hrvatskih predstavnika u Europskom parlamentu biralo na puni mandat od 5 godina. Građani Hrvatske nisu uvažili uvjeravanja da su ovi izbori jednako važni kao i domaći parlamentarni. Izlaznost je bila nešto viša od prošlogodišnje - glasanju je pristupio 950.721 birač, ili 25,25 posto, što nas ipak ne svrstava u sam europski vrh nezainteresiranosti za ove izbore. Izlaznost je i sada bila najniža baš kod nas, u Međimurju - iznosila je 20,60 posto - glasanju su pristupila 19.975 birača od 95.927 upisanih, malo više od 4 postotka više nego lani.
Pobjedu je i ove godine odnijela zajednička lista koju je predvodio HDZ, ali u nešto širem sastavu nego lani - bili su tu i HSS, HSP dr. Ante Starčevića, Blok umirovljenici zajedno, Zagorska demokratska stranka i Hrvatska demokršćanska stranka - osvojila je 381.665 glasova, ili 41,43 posto, i 5 mandata. Druga je bila koalicijska lista SDP-a, HNS-a i HSU-a, a ove godine i IDS-a, koja je dobila 275.713 glasova, ili 29,92 posto, i četiri mandata. Izborni prag prošao je i OraH Mirele Holy, nova stranka na hrvatskoj sceni - osvojio je jedan mandat s 86.742 glasa, ili 9,41 posto, te brojna koalicija Saveza za Hrvatsku dr. Milana Kujundžića sa 63.419 glasova, ili 6,88 posto - dovoljno za jedan mandat.
Značajka izbora je i neuspjeh Hrvatskih laburista-Stranke rada koji su s 31.298 glasova ostali na 3,40 posto i bez mjesta u EU parlamentu, koje su držali godinu dana. Ovaj rezultat odmah je doveo do prve “žrtve” - Dragutin Lesar podnio je ostavku na dužnost predsjednika stranke.
Spomena je još vrijedan i rezultat koalicije koju je vodio Nacionalni forum dr. Nikice Gabrića, još jedna novost naše političke scene - 22.094 glasa su 2,40 posto. Ostalih 15 lista nije doseglo nijedan postotak glasova. Na koalicijskoj listi SDP-a je Tonino Picula dobio čak 48,13 posto glasova, pa je zadržao svoj mandat iako je na listi bio peti.
Čini se da su birači SDP-a ove izbore iskoristili i kao interni referendum o tome što misle o premijeru Zoranu Milanoviću. U trenutku zaključenja ovog broja našeg lista rezultati na nacionalnoj razini još nisu bili konačni jer je trebalo obraditi i glasove iz najudaljenijih birališta u dijaspori, no, oni mogu navedene brojke promijeniti tek za koju stotinku postotka, raspodjela mandata je konačna.
KAKO SU
GLASALI
MEĐIMURCI
Na razini Međimurja, rezultati su i ovaj put odskakali od onih na nacionalnoj razini. Tu je najuspješnija (još uvijek) bila lista predvođena SDP-om sa 6.970 glasova, ili 36,58 posto, druga je bila koalicijska lista HDZ-a s 4.578 glasova, ili 24,03 posto, treći su bili laburisti - 2.158 glasova, ili 11,33 posto, a četvrti OraH sa 1.853 glasa, ili 9,72 posto. Da je cijela Hrvatska glasala kao Međimurje, u Europski parlament išlo bi 6 kandidata sa SDP-ove liste, 3 s HDZ-ove, a po jedan laburist i kandidat OraH-a.
Valja još spomenuti kako su na izborima prošli Međimurci - bilo je to u duhu olimpijske krilatice “važno je sudjelovati”. Cijela jedna lista bila je međimurska, ona MDS-a koja je na nacionalnoj razini osvojila 1.783 glasa, što je tek 0,19 posto, a u Međimurju 713 glasova i respektabilnih, ali ne i uspješnih, 3,74 posto glasova. Od međimurskih kandidata na listama, najuspješniji je bio Željko Balog koji je dobio 679 glasova od onih peferencijalnih za listu Snage Roma Hrvatske i s 27,02 posto bio njen najuspješniji kandidat. Sergej Dinić na listi Hrvatskih laburista dobio je 566 preferencijalnih glasova, ili 1,81 posto, a Vladimira Palfi 194 glasa, ili 4,50 posto od glasova za Savez za promjene.
Dražen Kovač