JAVNA BERBA POKUSA KUKURUZA

U moru ponude sjemenarske robe koja cirkulira hrvatskim tržištem poljoprivrednici moraju s iznimnim oprezom, štoviše i s puno stručnih znanja, odabrati sorte koje siju na njivama – bilo da se radi o ratarskim kulturama namijenjenim za ljudsku ili za stočnu hranu.
S druge strane, marketinške poruke sjemenarskih kuća nisu nešto na što se moguće u potpunosti osloniti, posebice ne u situaciji kada si ni ratari ni stočari ne mogu priuštiti ni najmanju pogrešku u koracima.
Zato je iznimno korisna aktivnost (u Međimurju već petu jesen za redom) Područnog odjela Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu Međimurske županije koji na njivama Obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva Zvonimira Babića iz Murskog Središća priređuje usporedbu prinosa brojnih hibrida kukuruza koje međimurski poljoprivrednici siju, da bi se u javnoj berbi i vaganju prinosa na paralelnim pokusnim usjevima hibrida kukuruza dobili podaci i spoznaje koji su to hibiridi koji – ovisno o potrebi – poljoprivrednicima daju najbolje efekte.
ZA DOBAR IZBOR - NEPRISTRANO
Tzv. paralelni pokus hibirda najbolji je i nepristran instrumet usporedbe jer su svi hibridi (a ove ih se godine bralo čak 69 iz sjemenarskih kuća koje su na hrvatskom tržištu) na parceli koja je agrotehnički besprijekorno pripremljena i održavana, a usjevi tretirani i prihranjivani u skladu s dobrom poljoprivrednom praksom.
Berba svih hibrida kukuruza obavlja se 17. listopada na polju između Murskog Središća i Hlapičine, uz izvrsno domaćinstvo Z. Babića koji je stotinjak zainteresiranih poljoprivrednika opet dočekao s punim stolovima okrepe, a cjelokupan su proces vodili, kontrolirali i statistički obrađivali – izravno na polju – savjetnici HZPSS-a, ne samo iz Međimurske županije.
S obzirom na godinu – složili su se, kako stručnjaci, tako i poljoprivrednici kojima o urodu kukuruza ovisi rentabilnost gospodsratva, rezultati zapravo nisu loši.
I 10 TONA DOBRO
Suzana Pajić, dipl. ing. agr., viši stručni savjetnik za ratarstvo HZPSS-a Područnog odjela Međimurske županije kaže:
- Ovogodišnje klimatske prilike nisu bile naklonjene proizvođačima ratarskih kultura jer od siječnja do rujna ove godine zabilježeno je 888 mm oborina (888 litara po četvornom metru), što je barem za 40-ak litara više od višegodišnjeg prosjeka. Međutim, i kod takvih vremenskih prilika može se, uz intenzivnu agrotehniku, ostvariti zavidan prinos, što se dokazalo na paralelnom pokusu različitih hibrida kukuruza. U pokusu je bilo zasijano 69 hibrida (zubani, tvrdunci, polutvrdunci) različitih sjemenarskih kuća koje se bave prodajom i distribucijom na području Hrvatske.
Prosjek prinosa svih 69 hibrida, ali preračunat na suho zrno, je pristojnih 13.773 kg po hektaru, a kukuruz koji se brao imao je prosječnu vlagu sirovog zrna od 28,9%. Vlaga kukuruza je izuzetno visoka za ovaj dio godine - usporedimo li je s proteklim godinama, baš zbog učestalih oborina u posljednje vrijeme. U pokusu je na šest hibrida zabilježen prinos iznad 15 tona suhog zrna po hektaru, daljnjih čak 27 hibrida je iznad 14 t suhog zrna po hektaru, 12 hibrida je iznad 12 t suhog zrna po hektaru, dva su hibrida tek nešto iznad iznad 11 t suhog zrna po hektaru, a na jednom je hibridu zabilježn prinos tek nešto iznad 10 t/ha u suhom zrnu.
Dakle, to je raspon - najveći prinos ostvario je hibrid Calixxa - 15.644 kg suhog zrna po hektaru, a najmanji hibrid Nexxos - 10.319 kg/ha, što je svejedno zavidan rezultat ako se uzme u obzir da se radi o polutvrduncu.
DRŽITE PLODORED
- Nadam se da ćemo i s ovim pokusom s mnoštvom hibrida poljoprivrednicima olakšati izbor sjemena za točnu namjenu na njihovim gospodarstvima, ali istovremeno upozoravam poljoprivrednike da se obavezno drže plodoreda na svojim njivama pri sjetvi kukuruza jer su ove godine primijećene znatne štete od kukuruzne zlatice na svim lokalitetima u Međimurju koja se na populacijski visokoj razini održava i zbog nepoštivanja plodoreda.
RATARI ČEKAJU VIŠE CIJENE
Rezultate pokusne berbe hibrida pratio je i Stjepan Jurinec iz Ivanovca – predsjednik Udruge ratara Međimurja koji je pokušao procijeniti ovogodišnju muku poljoprivrednika iz financijske perspektive:
- Kakvo nas je vrijeme stisnulo – niti beremo kako treba, niti ćemo moći sve jesenske radove, sjetvu i sve ostalo obaviti na vrijeme. Dogodila nam se godina s previše kiše, vidite kako kukuruz dugo vegetira, vlaga je izuzetno visoka, a mi smo sa svim poslovima mjesec dana u zaostatku. Mislim da će se sve to skupa odraziti i na cijene ratarskih kultura. Očekujem da će biti i 80-ak posto više nego se sada nudi ratarima. Primjerice – kuna za kilogram kukuruza, to je zaista neralno, u cijelom okruženju žitarice nedostaju jer su elementarne nepogode poharale cijelu Europu, pa očekujem da će nakon Nove godine doći do skokovitog rasta cijena žitarica. Ove se godine pokazalo još nešto: kukuruzna je zlatica napravila velike štete, znači ipak bi ratari trebali više slušati stručnjake kad govore o potrebi pridržavanja dobre poljoprivredne prakse i održavanja plodoreda. Ne poslušamo li – najveću cijenu plaćamo mi sami.
Marijan Belčić