Jedna od lošijih vinogradarskih godina

Premda nismo zabilježili tuču katastrofalnih razmjera kao proteklih 2009. i 2008. godine, s obzirom na zabilježene meteorološke uvjete od sredine mjeseca travnja do sredine mjeseca rujna, međimurski vinogradari ne mogu biti previše zadovoljni! Prva polovica svibnja bila je relativno hladna (veći broj prohladnih noći s vrijednostima ispod 100 C), ali iznadprosječno vlažna, pa smo, primjerice, sredinom zadnje dekade mjeseca svibnja mjerili dužinu mladica sorte chardonnay dvostruko manjom (50-60 cm) u odnosu na proteklu 2009. (kada su istog dana mladice ove sorte dosezale dužinu 100-120 cm)! Prohladno-vlažno proljeće pogoduje i pojačanoj štetnosti grinja šiškarica te vro jakim primarnim zarazama uzročnika biljnih bolesti (plamenjače ili peronospore, pepelnice i sive plijesni a čije prve štetne posljedice najčešće vidimo tijekom mjeseca lipnja). Stoga je već mjesec svibanj bio zahtjevan u smislu pravodobnih mjera zaštite jer su krajem cvatnje u slabije zaštićenim vinogradima dojavljene značajnije štete od peronospore ili plamenjače na tek zametnutim bobicama! S ljetnim vrućinama i sparinama od početka srpnja bilježimo epidemijsko širenje pepelnice koja je u poljskom mikropokusu poljoprivredno-savjetodavne službe na netretiranom grožđu sorte moslavac bijeli ili šipon i pinot sivi na lokalitetu Vučetinec gotovo potpuno uništila urod. Ljetna populacija grožđanih moljaca u odnosu na višegodišnje prosjeke bila je višestruko manja. Kod većine vinogradara zdravstevno je stanje grožđa do kraja mjeseca kolovoza bilo odlično, ali oborine koje bilježimo od 27. kolovoza o.g. u količini nešto većoj od 110 mm do 10. rujna pogodovale su pucanju bobica - naročito u sorata moslavac bijeli ili šipon, muškat žuti i sauvignon te sorata iz skupine pinota i slično, pa se jače počela razvijati štetna siva plijesan (Botrytis cinerea). Kiše koje su ponovo počele od večeri 16. rujna o.g. sigurno će mnoge vinogradare natjerati u raniju berbu od planiranih datuma jer će na nekim lokalitetima i sortama zdravstveno stanje grožđa biti presudnije od željene zrelosti pri određivanju stvarnog početka berbe!
Mr. Milorad Šubić,
ravnatelj Poljoprivredno savjetodavne službe Međimurske županije

Do prije deset dana vinogradi su bili dobro, sad je lutrija s vremenom!

Na Bujanić bregu kraj Prekope Agromeđimurje je krenulo u berbu ovogodišnjeg roda grožđa, a hektar i pol nasada muškata izgledao je jako dobro, upravo obećavajuće.
I uopće, činilo se do pred koji dan da bi vinogradari mogli imati dobru godinu, međutim, uvijek se javi neki vrag, uvijek dođe nešto, kaže agronom Adrian Horvat, rukovoditelj RJ-a Podrum Štrigova Agromeđimurja:
- Sve je u vinogradima iz-lgedalo jako dobro do kraja kolovoza. Bilo je upravo idealno stanje, no kiše koje su krenule donijele su nam stresnu situaciju. Radi karence, više ne možemo ništa učiniti u vinogradu, nikakvom zaštitom spriječiti propadanje sorti sklonih upijanju vode, zbog čega pucaju bobice na grozdovima, dolazi gnjiloća... Zahvatilo je to moslavce, rajnski... Berbom se ne rješava ništa jer su kiseline još relativno visoko, šećeri su niski, trebalo bi barem sedam dana u kontinuitetu topline i sunca da bi grožđe bilo dobro za berbu.
Zato, kome je važna količina uroda, mora brati da mu ne propadne, a tko želi kvalitetu, mora računati s količinskim gubitkom od 20 do 30% uroda, ali uz nešto sreće u lutriji s vremenskim prilikama, može se postići kvalitetu.
Najugroženiji su moslavci i rajnski rizlig, dakle ono što se u pravilu zadnje bere, a sauvignon, chardonnay, graševina, traminci su dobri zasada.
U vinogradima Agromeđimurja očekujemo između 80 i 90 vagona uroda, ovisno o tome kakve će zadnjih dana pred berbu biti vremenske prilike.
Zalihe vina su nam pri kraju, imat ćemo taman dovoljno vina da se dočeka novo. U našim vinotekama prodaja konstantno raste, a mi još nismo kompenzirali količinske gubitke zbog lanjske tuče. S ovogodišnjom berbom računamo onako – na knap za potrebe naših kupaca u idućoj godini. U prvom redu, popunjavat ćemo ponudu naših vinoteka jer jasno vidimo trend: ljudi kvalitetno vino dolaze kupovati na izvor, izbjegavaju trgovačku mrežu u kojoj je vino ipak za maržu skuplje. Praktično nemamo vina za slobodan plasman. (MB)