Kad se supružnici rastaju

Ravnateljica Dječjeg vrtića „Vrapčić“ Šenkovec Snežana Karadža nedavno je na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci stekla titulu magistre ranog i pred-školskog odgoja i obrazovanja, diplomiravši s temom Sociološki aspekti razvoda braka. S obzirom da Hrvatska, pa i naš kraj, posljednjih godina bilježi sve više razvoda, s magistrom Karadžom odlučili smo porazgovarati o spomenutoj, uvijek zanimljivoj temi. Za potrebe svog rada Karadža je intervjuirala 15 razvedenih te 15 osoba u braku - inače roditelja djece koja polaze vrtić na čijem je čelu.
Je li razvedenim roditeljima bilo teško pričati o onome što su prošli? Jeste li ih morali nagovarati da sudjeluju u istraživanju?
- Za provedbu ovakve vrste istraživanja od presudne je važnosti bilo međusobno povjerenje i razumijevanje istraživača i ispitanika te garancija anonimnosti ispitanika. Nisam imala nikakvih poteškoća u uspostavljanju komunikacije s roditeljima - ispitanicima jer smo se poznavali i prije provedbe istraživanja, u ulogama roditelja i odgojitelja. Intervjui su provedeni individualno, a roditelji su pokazali spremnost za sudjelovanje u istraživanju - suradnjom tijekom razgovora te su otvoreno iznosili vlastite stavove ili vlastito iskustvo na temu razvoda.
Jeste li u braku ili…?
- Pripadam generaciji koja je odrastala u vremenu u kojem je bilo društveno najprihvatljivije vezu ovjekovječiti brakom, a razvodi nisu bili česta pojava. Imam dugogodišnji bračni “staž”, što ne doživljavam kao sliku monotonije i tradicionalizma. Mislim da vlastita sreća ovisi o našem poimanju života i uspješnosti partnera da zajedničkim snagama grade svoj životni put.
Što ste utvrdili anketiranjem?
- Postavila sam 3 hipoteze. Upitala sam se smanjuju li tradicionalni stavovi prema obiteljskom životu prihvatljivost razvoda. No, nakon odgovora anketiranih roditelja, takvo što nije se moglo zaključiti. Ipak, proces razvoda olakšava pravna regulativa i veća emancipiranost partnera. S druge strane, ni razvedeni niti oni u braku ne mogu se okarakterizirati kao uvjereni tradicionalisti. No, ono što je, nesporno utvrđeno jest da obje skupine tešku financijsku i materijalnu situaciju smatraju potencijalnom opasnošću za brak. Ekonomska kriza zasigurno utječe na povećan broj razvoda u Međimurju. Jednako tako, problemi koji se odnose na intimnost također utječu na mogućnost razvoda. I na kraju, percepcije razvoda slične su u obje skupine roditelja.
Koliko ekonomski razlozi utječu na razvod?
- Pokazalo se da ekonomska situacija ima velik utjecaj. Rastavljeni roditelji redom su navodili da su bili u lošoj financijskoj situaciji. Najčešće je jedan od supružnika bio nezaposlen te su ostvarivali nedovoljna primanja za pokrivanje zajedničkih troškova života obitelji. Od anketiranih roditelja u braku, redom su zaposlena oba supružnika te im zajednička primanja pokrivaju osnovne troškove obitelji. No, i oni smatraju da materijalna situacija može utjecati na kvalitetu bračnih odnosa.
Koji su ostali najčešći uzroci bračnih kriza i razvoda?
- Kod razvedenih roditelja, presudnu ulogu na odluku o razvodu imala je ovisnost jednog od partnera, bilo da se radilo o alkoholu, opijatima ili kocki. Jedan od uzroka je, naravno, i zlostavljanje, verbalno ili fizičko, zatim pokušaj suicida jednog od partnera, ljubomora ili bračna nevjera te nerazumijevanje, odnosno različitost karaktera, sebičnost supružnika, nedostatak komunikacije, prkos, ali i miješanje roditelja. Netko od partnera uvijek je šutio i trpio, nadajući se boljem, no, boljeg nije bilo. Roditelji u braku ocijenili su da do razvoda može doći i kad bračni partneri imaju različite prioritete u životu ili ako se udalje nakon rođenja djeteta. Problemi se, smatraju, a tako i čine, mogu rješavati otvorenošću u komunikaciji i iznalaženjem kompromisnih rješenja.
Kad se počne razmišljati o razvodu, koliko stručna pomoć može utjecati na odluku „da“ ili ipak „ne“?
- Anketirani rastavljeni roditelji redom su koristili stručnu pomoć, no, kažu kako ona nije znatno utjecala na njihovu odluku, ali zato što su je potražili prekasno. Ipak, žale se na neefikasnost državnog sustava, osobito zaštitu žena i djece od bivših supruga - nasilnika, i na neplaćanje alimentacije. Oni u braku smatraju da bi im, u slučaju krize, pomoć stručnjaka dobrodošla, bilo savjetom ili zaštitom, no, kažu i da je javnost nedovoljno informirana o bračnim savjetovalištima.
Koliki utjecaj ima okolina – rodbina, prijatelji, poznanici, a koliko djeca?
- Neposredna okolina nije utjecala, kažu rastavljeni, a jednako tako - da ne bi, misle i oni u braku. Razvedeni svjedoče i da su ih rođaci mahom podržali, odnosno, ponijeli se zaštitnički te i odnos kolega na poslu i poslodavaca ocjenjuju korektnim. Pri tome su, pokazala je anketa, muškarci ipak u boljoj poziciji od žena. Oba spola, pri odluci o razvodu, osnaživala je činjenica da nisu usamljeni slučajevi. Rastavljeni roditelji potvrdili su kako razvod predstavlja traumu za djecu te da se lakše prilagode mlađa djeca. Kod anketiranih, djeca su u najvećem broju slučajeva dodijeljena majci, no, ističu i da pozicija djece nije utjecala na odluku o razvodu.
Na kraju, iako se radi o manjem uzorku, koji je - po mišljenju ispitanika, model za uspješan brak?
- Mogli bismo reći - ono klasično: ljubav, razumijevanje, povjerenje, tolerancija, dogovaranje, kompromis, pomaganje, poštivanje i vjernost. Ako već dođe do problema, u kriznim trenucima, ali i nakon eventualnog razvoda, potrebno je potražiti stručnu pomoć. I stav te odnos okoline prema razvedenim osobama i njihovoj djeci u današnje su vrijeme više pozitivni nego u neka bivša vremena, a u konačnici - razvijenija društva emancipiranija su prema spomenutoj skupini ljudi.
Razgovarao Velimir Kelkedi

Najviše razvoda bilo je 2012. godine

Premda brojčani podaci unatrag 10 godina, koje su nam ustupili u Općinskom sudu u Čakovcu, ne pokazuju kontinuirano i drastično povećanje broja razvoda, činjenica je, a to nam je potvrdila i magistra Karadža da se sve više parova rastaje, što znači da supružnici prestaju živjeti zajedno, ali se zakonski ne razvode. Sve je veća i pojava takozvanih „praznih brakova“ u kojima supružnici žive zajedno, ali su u braku samo formalno. Kad je riječ o cijeloj državi, prema napisu Novog lista - Hrvati se u prosjeku razvode nakon 14 godina braka, i to u dobi od 30 do 39 godina. No, primjerice, 2012. godine 6 posto razvedenih parova bilo je starije i od 60 godina.
Razvod je jednostavniji kad bračni par nema djece.
- Postupci pokrenuti sporazumnim zahtjevom za razvod braka u kojima bračni drugovi nemaju maloljetnu zajedničku ili posvojenu djecu ili djecu nad kojom ostvaruju roditeljsku skrb nakon punoljetnosti, mogu biti riješeni već na prvom ročištu ili prosječno traju do 2 mjeseca, kažu u Općinskom sudu u Čakovcu.
No, u slučajevima u kojima partneri imaju djecu ili dok se postupak razvoda pokreće tužbom, prema Obiteljskom zakonu, potrebno je provesti postupak posredovanja - kod Centra za socijalnu skrb, savjetovališta za brak i obitelj ili osobe ovlaštene za pružanje stručne pomoći. „Posredovatelj“ je dužan u roku od 3 mjeseca provesti i završiti postupak posredovanja te stručno mišljenje dostaviti bračnim drugovima u roku od 15 dana od dana okončanja postupka posredovanja.
Ako bračni par Sudu ne dostavi spomenuto mišljenje u roku od 1 godine, smatrat će se da su tužba ili sporazumni zahtjev za razvod braka povučeni. Postupci posredovanja obično traju od 4 do 12 mjeseci. Naposljetku, sastavni dio odluke o razvodu braka u takvim pravnim situacijama je i odluka o skrbništvu nad djecom, o susretima i druženjima djece s roditeljem kojem nisu povjerena na čuvanje i odgoj te odluka o uzdržavanju. Odluke su, dakle, kompleksne, a prethode im dokazni postupci koji su opsežniji kad se bračni drugovi ne uspiju sporazumjeti glede bitnih okolnosti o kojima ovisi odluka o meritumu spora, dok su jednostavniji, a samim time i kraće traju, u slučajevima u kojima takav sporazum postoji, napominju u Sudu.

Prošle godine u Međimurju sklopljena 433 braka
Prošle su godine u Međimurskoj županiji sklopljena 433 braka, od čega je 196 građanskih, a 237 vjerskih. Gledano po matičnim uredima - najviše, 219 brakova sklopljeno je na području čakovečkog ureda. U Dekanovcu 29, Prelogu 27, u Kotoribi 40, u Maloj Subotici 22, Murskom Središću 53, Nedelišću 28 te Štrigovi 15. Kako doznajemo, s godinama se mijenja i trend oblika sklapanja brakova. Iako još prednjače vjerski, sve više parova odlučuje se na građansko vjenčanje. (vk)