Kandže i kljun zamijenili pušku
Jedan od malobrojnih međimurskih uzgajivača ptica grabljivica za lov je Zlatko Habuš, sokolar iz Belice. Sokolarenjem i uzgojem ptica grabljivica bavi se osam godina, a lovac je četiri godine. Na to da postane lovac prisilile su ga zakonske odredbe prema kojima više nije mogao uzgajati ptice za lov ukoliko i sam nije lovac. Stoga je položio lovački ispit i učlanio se u LD Fazan Hodošan. O svojoj ljubavi za ptice grabljivice Zlatko nam je rekao:
- Odmalena sam bio fasciniran pticama grabljivicama. Privukli su me njihov izgled i sposobnosti za lov. Meni je zanimljivije loviti pticama nego puškom. Mada je omjer ulovljenog daleko povoljniji kad se lovi puškom. Od deset prilika, puškom je u prosjeku moguće ostvariti osam, a kod lova s pticom realiziraju se tek dvije. Ali, lov s pticom grabljivicom daleko je ljepši.
* Što je bitno u lovu s pticom grabljivicom?
- Kod sokolarenja je potrebno imati dobrog psa. Radi se o timskom poslu u koji su uključeni pas, sokolar i sokol. Njihov rad mora biti usklađen i istreniran. Stoga uzgajam i lovačke pse pasmine epanjel breton. Važno je povjerenje između ptice i sokolara.
* Kako konkretno izgleda lov s pticom?
- Kad pas uoči i potjera divljač, lovac pusti sokola koji ima radioodašiljač na nozi. Kod soklora je prijamnik, da bi ga što prije mogao naći nakon što uhvati lovinu.
* S kojim grabljivicama i što lovite?
- Imam mužjaka i tri ženke jastreba, mužjaka sivog sokola te dvije ženke kopca. Sokol i kobac mogu uloviti fazana, trčku, prepelicu, svraku, vranu, goluba… Ženka jastreba, koja je veća od mužjaka, može uhvatiti i zeca.
Zaštićene grabljivice
Zlatko ima i dozvolu Zavoda za ornitologiju za prstenovanje ptica grabljivica. U razgovoru se osvrnuo na odnos lovaca prema pticama grabljivicama te je rekao:
- Lovci nisu dovoljno upućeni kad se radi o pticama grabljivicama. Na njih uopće ne bi smjeli pucati jer su one zakonom zaštićene. Primjerice, jastreb kokošar je strogo zaštićena zavičajna vrsta, a škanjac mišar samo zaštićena vrsta. Uzgoj grabljivica moguć je jedino uz odobrenje Ministarstva kulture, odnosno njegove uprave za zaštitu prirode. Nama dva puta godišnje doma u kontrolu dolaze inspektori, a mi jednom godišnje moramo slati izvješće o tome je li koja ptica uginula ili odletjela. Ptice obavezno moraju imati zatvoren prsten i mikročip.
Njega ranjenih
Kako je jedan od rijetkih koji se bavi uzgojem grabljivica, Zlatko veli da kod njega često završe pronađene ranjene ptice grabljivice te dodaje:
- Veliku pomoć kod toga imam od veterinara čakovečkog Bioistituta Cmrečaka i Dolara. Ako njima netko donese ranjenu grabljivicu, oni je daju meni da brinem za nju dok ne dođu odgovorni iz centra AWAP, koji djeluje u sklopu Ministarstva kulture, koji onda odlučuju što će biti s pticom, ovisno o njenom stanju. Odnosno, na njima je odluka hoće li se eutanizirati ili ide na oporavak u taj centar.
Sokolar iz Belice na kraju nam je rekao ponešto i o sokolarskim udrugama u državi.
- U Međimurju udruga nema, ali četvero nas u Međimurju koji se ozbiljnije bavimo tim poslom članovi smo karlovačke udruge sokolara koja je jedna od najjačih i najaktivnijih u zemlji. Jednom godišnje imamo lov sa sokolovima, a tada dolaze i sokolari iz Mađarske, Austrije, V. Britanije. Tako se družimo i razmjenjujemo iskustava iz lova i uzgoja.
Sokolarski ispit položila je i Zlatkova supruga Danijela, ali ne i lovački. No, jednog dana…
R. Topličanec
Izvor: 2883
Ostalo iz kategorije "Arhiva"
09.11.2015
Cvrčak i mrav iz druge basne
08.11.2015