KOLEGIJ (GRADO)NAČELNIKA: Gubljenje vremena!

Ukupno trinaest točaka dnevnog reda najavljeno je bilo u pozivu za VII. sjednicu gradonačelnika i načelnika općina Međimurske županije koja je u županijskoj vijećnici održana u srijedu, 28. travnja.
Već po naslovu tema iz poziva, a posebno na samoj sjednici, jasno je bilo da se gradonačelnike i načelnike općina zapravo nije trebalo zvati na kolegij za više od tri prave točke dnevnog reda kojima se izravno zalazi u njihove zadaće i ovlasti. Ostale su teme ili za skupove drugačijeg karaktera (svakako neformalnog) ili su već bile – opširnije nego je to pripremljeno u materijalima za sjednicu – sadržajem detaljno raš-članjene u novinama.
Primjerice, na početak sjednice – da bi govorio o raspolaganju državnim poljoprivrednim zemljištem – nije došao Josip Kraljičković, državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, pa je njegova točka prebačena na kraj sjednice (dok ne stigne, a kad je s tri sata zakašnjenja stigao, dvorana je već bila poluprazna), a tema je nedavno – s istim sugovornicima u Donjem Kraljevcu – razmatrana u detalje.
● 120 KILA MESA Z TIBLICE
Promocija turizma Međimurske županije u časopisu Turist plus službeni je bio naziv točke dnevnog reda u kojoj se više od pola sata pokušavalo obiljem praznih marketinških fraza obrazložiti trošak od 137.400 kuna, koliko bi trebalo platiti reportažu o navodnim turističkim potencijalima Međimurske županije. U neslućene domete te promocije auditorij su pokušali uvjeriti Nataša Levačić iz agencije Mura-travel i Željko Marušić, urednik časopisa Turist plus. Gradonačelnici i načelnici poučeni su da Međimurje već sve ima za turizam, samo to turisti ne znaju, pa zato treba platiti reportažu koju će pročitati barem 400.000 čitatelja. Dobro je što nitko nije pitao promotore gdje je u Međimurju moguće u roku od jednog sata pribaviti recimo 120 kilograma autentičnog mesa z tiblice, plus 120 kilograma turuša te u kojoj je kušaonici vina moguće smjestiti četiri autobusa turista?
● NE ZNAMO ČITATI ZAKONE
Iduća gnjavaža na kolegiju bila je prezentacija teme naslova Sukob interesa – od zakona do prakse koju je u obliku PowerPoint prezentacije došao neukim i nepismenim provincijalcima izložiti Zorislav Antun Petrović, predsjednik Transparency Internationala Hrvatska. Uz sve što se može čitati u tiskanim medijima, uz beskrajne rasprave na televiziji – da bi se sasvim zatuklo smisao za racionalno i volja da se netko ozbiljno bavi odnosnom temom – profesionalni čuvari javnog ćudoređa moraju svoj teški kruh zarađivati i po zabitim provincijama, pa je ZAP tako došao i u Međimurje. I još jednom objasnio ljudima koji su svoju rengensku sliku morali izložiti kroz službene formulare cjelokupnoj javnosti zašto su to morali napraviti i što ih još čeka u trajnoj borbi s pojavama kao što je sukob interesa i sličnima.
● CIJEPLJENJE I DDD-MJERE
Naizgled nekoliko ozbiljnih, ali ipak tema koje se čitaju za radnim stolom, a ne prepričavaju na ležernim sastancima, iznosile su doktorice Lidija Bijelić, pročelnica županijskog Upravnog odjela za zdravstvo, Marina Payerl Pal, ravnateljica županijskog Zavoda za javno zdravstvo, i Višnja Smilović, voditeljica djelatnosti za epidemiologiju ZZJZ-a. Teme – primarna prevencija raka vrata maternice s edukacijom i cijepljenjem na području Međimurske županije i program mjera zaštite pučanstva od zaraznih bolesti - DDD mjere na području Međimurske županije od 2010. do 2013. godine.
Teško je vjerovati da je od ukupno sedamnaest stranica materijala o tim temama netko produktivno nešto popamtio, ali za javnost su uočljivi podaci: od 673 djevojčice generacije šk.god. 2008./09., tri doze HPV cjepiva primila je samo 151 djevojčica, što su platili roditelji, općine i gradovi te županije po 1.012,5 kuna po jednoj dozi. Zašto nije više djevojčica cijepljeno, zašto su samo 202 roditelja dala pristanak na cijepljenje (a cijepljeno je još manje) – nije se raspravljalo, pa se teško oteti dojmu da se o tako ozbiljnoj stvari kao što je prevencija raka vrata maternice ne razgovara na pravi način ili da struka još nije sigurna – treba li djevojčice cijepiti ili ne. Tragično je ako to ovisi o (ne)mogućnosti plaćanja cijepljenja u prvom redu, a onda smo tek spremni razgovarati i o svrsishodnosti cijepljenja.
Jednako tako – nesuvislim zakonskim odrebama – zavodima za javno zdravstvo stavljeno je u obvezu pisati program mjera zaštite pučanstva od zaraznih bolesti i provođenja DDD mjera te dokumente općine i gradovi moraju usvojiti. Da ih ne usvoje – bi li se, primjerice, obvezne DDD mjere (dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije) ipak provodile?
Zavod uvijek napravi svoju zadaću, a u provođenju mjera opet je teži element odluke proračunski okvir od mišljenja i savjeta stručnjaka.
● TURISTI I VATROGASCI
Da načelnicima i gradonačelnicima ne bi promaklo da dolazi (još jedna) turistička sezona, a s njom i tranzit kolona turista kroz Međimurje prema Jadranu, Ladislav Söke, pročelnik područnog Ureda za zaštitu i spašavanje u Čakovcu, pred kolegij je došao s dvije informacije. Jedna je bila informacija općeg okvira - o obvezama općina i gradova po programu aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara od interesa za Republiku Hrvatsku u 2010. godini, a druga o obvezama općina i gradova po programu pripremnih i provedbenih aktivnosti za turističku godinu 2010. Po datumu podnošenja informacija – sto puta već prežvakanih u javnim medijima – možemo zaključiti da godina počinje krajem travnja.
● KOMARCI I DRUGE ŽIVINE
Precima je bilo lakše: nisu se bavili suzbijanjem komaraca, nisu bacali novac u vjetar... Možda je to zato što u prošlosti komarci nisu bili veliki kak vrane, pa sad mi moramo redovito suzbijati tu napast, a načelnici i gradonačelnici – iz materijala od desetak stranica sa shemama, crtežima i fotografijama - samo moraju zapamtiti: program mjera treba usmjeriti na suzbijanje ličinki u vodama stajačicama, adulticidni tretman samo je nadopuna larvicidnog tretmana, a ne smije biti osnovna i jedina metoda suzbijanja komaraca. Kako to nekome nije jasno?
Uz komarce, problem gradova i općina sve su više sve one životinje koje imamo uz sebe, nazvali smo ih i domaćim i kućnim ljubimcima... Problema je toliko da se u 2009. godini na uklanjanje uginulih životinja iz okoliša i zbrinjavanje (na jedan od mogućih načina) živih životinja potrošilo 238.000 kuna, a još uvijek nisu stvoreni materijalni preduvjeti koje zakon o zaštiti životinja nalaže za zbrinjavanje napuštenih ili zalutalih životinja.
Zakon je ukinuo tzv. higijenske servise, a jedinice lokalne samouprave sada moraju urediti funkcioniranje skloništa u kombinaciji s higijenskim servisima, naći osposobljeno osoblje za tu svrhu, investirati u objekte...
M. Belčić

Za tuču spremni
Gradonačelnike i načelnike općina dožupan Anđelko Horvat izvijestio je da obrana od tuče počinje (sukladno zakonu) od 1. svibnja. Pripremljeno je dovoljno raketa i tekućine za prizemne generatore na svim stanicama za obranu od tuče. Financijske obveze općina ostaju iste kao i lani.