Kome je dekanica Breslauer trn u oku?

Dekanica Međimurskog veleučilišta u Čakovcu dr. sc. Nevenka Breslauer nije se iznenadila nedavnim pozivom redakcije lista Međimurje, a obratili smo se s pitanjem na koje nam je ukazao “zabrinuti građanin”. Brine ga nastupno predavanje Nenada Breslauera za nastavno zvanje predavača za znanstveno područje tehničkih znanosti, polje računarstva. Nije prvi put da se javnost bavi obitelji dekanice MEV-a, no, je li opravdano - pitali smo na pravim adresama. Što muči one koji pomno prate svaki korak dekanice i njezine obitelji kad je riječ o kretanjima u akademskoj zajednici?
Kao učitelj primarnog obrazovanja, Nenad Breslauer na Varaždinskom je veleučilištu održao nastupna predavanja, kako bi zadovoljio uvjet za dobivanje nastavnog zvanja predavača. Iako je završio studij iz područja društvenih znanosti, nastupno predavanje održao je iz polja računarstva. U razgovoru s dekanicom Nevenkom Breslauer doznajemo da je tema njegovog doktorskog studija upravo iz polja računarstva.
- Ne treba čuditi bilo čije opredjeljenje da svoj primarno završen studij nastavi na nekom studiju drugog smjera. Diplomirani građevinari, primjerice, doktoriraju na Kineziološkom fakultetu jer obrađuju temu sportskih objekata. Isti je primjer i s Nenadom. Sva njegova opredjeljenja, nastupno predavanje i angažmani u Varaždinu u skladu su sa zakonom i odlukom o uvjetima za ocjenu nastavne i stručne djelatnosti u postupku izbora u nastavna zvanja koju je donijelo Vijeće veleučilišta i visokih škola RH, ističe dekanica MEV-a Nevenka Breslauer za list Međimurje.
Razgovarali smo i s predsjednicom Upravnog vijeća Međimurskog veleučilišta dr. sc. Blaženkom Novak koja raspolaže informacijama o uvjetima stjecanja nastavnog zvanja, no, nije upoznata i s uvjetima koji su se u navedenom slučaju odvijali na Varaždinskom veleučilištu niti je to u domeni njezine uloge predsjednice Upravnog vijeća Međimurskog veleučilišta.
- Prema mojim saznanjima, Nenad Breslauer ispunio je uvjete za izbor u zvanje predavača, što je u propisanom postupku provjerilo i nadležno matično povjerenstvo, potvrdivši to i svojim zaključkom. Postupak je, na osnovi raspisanog javnog natječaja, pokrenulo Varaždinsko veleučilište na kojem gospodin Breslauer već neko vrijeme radi kao vanjski suradnik, izvodeći one oblike nastave za koje izbor u zvanje nije potreban (vježbe, op.a.). Matična povjerenstva nisu vezana uz visokoškolske ustanove i rade neovisno. Sam postupak izbora tih povjerenstava, njihove zadaće i način rada utvrđeni su zakonskim i podzakonskim aktima, a najkonkretnije Pravilnikom o ustroju i načinu rada matičnih povjerenstava i provedbi postupka izbora koji donosi Vijeće visokih škola i veleučilišta RH. Uvjeti za izbor u veleučilišna zvanja u mnogim su elementima blaži od uvjeta izbora u sveučilišna zvanja, posebice u pogledu traženih akademskih stupnjeva i objavljivanja znanstvenih radova, što je i razumljivo jer se radi o nastavnim zvanjima. Kako su veleučilišta mnogo mlađe visokoškolske ustanove od sveučilišta, ta činjenica često djeluje zbunjujuće, a ni sama još uvijek ne mogu razumjeti razloge zbog kojih se na sveučilištima stečena zvanja ne priznaju na veleučilištima i visokim školama.
Moram istaknuti da se Upravno vijeće MEV-a nije bavilo karijerom Nenada Breslauera jer za to i nije bilo nikakva povoda, rekla je za list Međimurje Blaženka Novak.
Aleksandra Ličanin

Što su pravi problemi MEV-a?

Naša se sugovornica osvrće i na otežavajuće uvjete rada MEV-a, osobito one kadrovske.
- Naše veleučilište, kao najmlađe u Hrvatskoj, u svom razvoju ima određenih kadrovskih problema koji bi mu mogli otežati razvoj. Pri tome želim naglasiti da se ne radi o problemima zbog kojih bi bilo ugroženo izvođenje nastave ili njezina kvaliteta, već se radi o nepovoljnom brojčanom odnosu zaposlenog nastavnog osoblja i studenata, dok vanjskih suradnika, pa i onih s izborima u tražena zvanja, ima dovoljno. Veleučilište se s jedne strane nalazi pred zidom generalne zabrane zapošljavanja u obrazovanju, a s druge pred problemom izrazito niskih plaća.
U tom su procjepu mogućnosti zapošljavanja doista male, a kada se i pojave, kao što je to upravo sada, traže se stručnjaci s izborima u zvanja, a oni se vrlo teško odlučuju na napuštanje dosadašnjih svojih zaposlenja i prelazak na Međimursko veleučilište. S druge strane, Međimurje ima mnogo mladih ljudi koji su za vrijeme svog studija postizali iznimne rezultate, nastavljaju poslijediplomske studije, bave se stručnim i znanstvenim radom, ali teško dobivaju šansu za zapošljavanje u struci, pa tako teško stječu radno iskustvo nužno i za izbore u nastavna zvanja. Prema statističkim podacima, u Međimurju stalno živi i tridesetak doktora znanosti mlađih od 65 godina. Najveći dio njih radi izvan Međimurja, mnogo ih je na neadekvatnim radnim mjestima, a poneki su i nezaposleni. Uvjerena sam da je i pitanje zbog kojeg ste mi se obratili zapravo reakcija na takvu situaciju, ističe za list Međimurje Blaženka Novak.