Likvidacija Obrtničke štedne banke

Na ulazu u zgradu Privrednika d.o.o. U Čakovcu, u Parku Rudolfa Kropeka 1, istaknuta je – među ostalim – i natpisna ploča Obrtničke štedne banke d.d. na kojoj piše da je banka utemeljena 1933. godine. Ali istina je ponešto drugačija. Da je podatak istinit, da je to banka koja vuče snagu tradicije dužu od sedamdeset godina, onda se vjerojatno ne bi dogodilo da nakon niti tri godine rada pod tim imenom dođe pod udar odluke Hrvatske narodne banke o prisilnoj likvidaciji.
Naime, Obrtnička štedna banka d.d. Zagreb, čija je jedna poslovnica u Čakovcu u prostoru u kojem je nekad radila zanatska štedno-kreditna zadruga, dobila je odobrenje za rad od HNB-a 11. lipnja 2008. godine koje je pravomoćno postalo mjesec dana kasnije.
PRVA I JEDINA
Nakon što je Obrtnička štedna banka d.d. Zagreb registrirana na Trgovačkom sudu u Zagrebu 17. srpnja 2008. godine, bila je (u to vrijeme) prva nova banka registrirana u Hrvatskoj u prethodnih deset godina i prva i jedina štedno-kreditna zadruga koja je uspješno preoblikovana u štednu banku!
Samo dvije i pol godine kasnije, rješenjem Savjeta HNB-a od 22. prosinca 2010. godine, Obrtničkoj štednoj banci oduzeto je odobrenje za rad i izdana uputa: Obrtnička štedna banka d.d. ne smije sklopiti, započeti obavljanje ili obaviti niti jedan novi posao vezan za pružanje bankovnih usluga. K tome, s danom donošenja Odluke HNB-a pokreće se i postupak prisilne likvidacije banke!
● OBRTNICI U GABULI
Za stotine, odnosno tisuće obrtnika i malih poduzetnika naviklih na poslovanje u toj banci, već i po tradiciji iz vremena u kojem su se koristili uslugama i infrastrukturom zanatske štedno-kreditne zadruge, odluka HNB-a 22. prosinca došla je kao hladan tuš. Mala je utjeha što su depoziti položeni u Obrtničkoj štednoj banci osigurani kod Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB) do svote od 400.000 kuna jer tih će se depozita načekati tijekom vremena potrebnog da se obave sve procedure prije nego što im novac koji imaju bude dostupan. Veći je problem u tome što je odluka HNB-a došla u vrijeme u kojem se zaključuje godina, kada se očekuju zadnji priljevi na račune, plaćaju preostale obveze, prebija PDV, čisti financije poslovne godine na izmaku.
Preko noći je obrtnicima postao nedostupan novac koji imaju, onemogućeni su u podmirivanju svojih obveza, a u blagdansko vijeme u kojem se zapravo ništa ne može promijeniti sada i odmah, kada sva administracija, pa i gospodarstvo, radi usporeno, s pola snage, nitko ne treba očekivati da će se nešto uopće početi događati prije zadnjeg blagdana koje na prijelomu godine uživamo u nizu od Božića do Sveta tri kralja.
GUBICI I
NEADEKVATNA STOPA KAPITALA
Obrazloženje Hrvatske narodne banke vrlo je šturo kad se postavi pitanje zašto Obrtnička štedna banka ide u prislilnu likvidaciju. Navodi se tek da poduzimane mjere HNB-a za usklađivanje poslovanja te banke s propisima, a ni pregovori s mogućim domaćim i inozemnim ulagačima u cilju postizanja odgovarajuće dokapitalizacije nisu doveli do željenog rezultata.
PET POSLOVNICA,
ČETRDESETAK LJUDI
Obrtnička štedna banka je institucija s pet poslovnica i četrdesetak zaposlenih, banka posluje s gubitkom, a stopa adekvatnosti kapitala u studenom 2010. pala je na svega 5,2% (zakonski je minimum 12%, prosječna stopa bankovnog sustava u Hrvatskoj je na 19%), a s 0,03% udjela u aktivi ukupnog sektora, likvidacija banke problem je – za razliku od velikih banaka – samo njenim klijentima.
● TURCI NISU DOŠLI
Posebna uprava koju je HNB 9. studenoga uvela u Obrtničku štednu banku (a HNB je već intervenirala kada je OŠB-u 31. ožujka 2010. pala adekvatnost kapitala ispod zakonskog limita, pa se srozala i ispod šest posto) nije uspjela spasiti banku, prije svega u pregovorima s turskim investitorima koji su trebali preuzeti Obrtničku štednu banku.
Predstavnici turske Şekerbanke pregovore su odugovlačili (nastojeći valjda postići povoljniju kupnju), a supervizoru (HNB-a) se to očigledno činilo neozbiljnim i odlukom o prisilnoj likvidaciji odrezana je budućnost Obrtničke štedne banke.
NISMO ZAKLJUČANI
Za razliku od drugih poslovnica po Hrvatskoj koje su po donošenju odluke HNB-a zaključale vrata prelijepljena odlukama HNB-a, u Čakovcu su zaposlenice Banke dostupne klijentima, vrlo strpljivo i vrlo susretljivo odgovaraju na pitanja, ali nemaju ovlaštenja bilo kakvu informaciju davati za javne medije niti im je – s tom temom u vezi – dopušteno javno eksponiranje.
Kako će iz nastalih problema isplivati svi oni čiji je novac u Banci trenutno nedostupan (neslužbeno: najveći broj međimurskih obrtnika s depozitima su unutar iznosa koji DAB osigurava) teško je i zamisliti, ali nije teško zamisliti ni pretpostaviti da isplivati neće brzo.
Ne dovoljno brzo da bi namirili obveze koje su planirali namiriti s doznakama koje stižu krajem godine, ne dovoljno brzo da ne bi morali kemijati kako platiti svoje zaposlenike... Sve u svemu, još jedna tipično hrvatska priča.
M. Belčić

Obrtnici ni o čemu nisu bili obaviješteni

Mi se u Hrvatskoj obrtničkoj komori ljutimo jer su obrtnici opet bili neinformirani o mogućim problemima, pa i ostali nepripremljeni na zatvaranje banke preko koje su obavljali svoje poslove. Dogodilo se to i u najgore vrijeme, krajem poslovne godine. Obrtnička komora ne može drugo, nego tek savjetom pripomoći, jer nikavih formalnih veza ni ovlaštenja s bankom nema, pa prvo savjetujem da otvore račune drugdje, a s partnerima neka dogovore nove kanale financijske komunikacije. Pokušali smo pribaviti šire informacije iz centrale banke, ali svi su telefoni bili gluhi. Obrtnička komora Međimurske županije uložit će napore da se nađe rješenje i zamjena za usluge koje su obrtnici navikli koristiti u poslovnici OŠB-a. Postoji prostor, postoji educirano osoblje, postoji potreba... Vjerujem da će se novo rješenje naći.