Marijan Čižmešija postao rukovoditelj Poljoprivredno-savjetodavne službe

Nakon što je više godina rukovoditelj Poljoprivredne savjetodavne službe Međimurske županije (nekad Hrvatski zavod za poljoprivredno savjetodavnu službu) bio mr. Milorad Šubić, spomenutu dužnost preuzeo je dosad jedan od stručnih savjetnika u istoj ustanovi Marijan Čižmešija, dipl. ing. agr. Mr. Šubić ostaje u sjedištu Službe u zgradi bivšeg Metalca u Čakovcu, no, imenovan je rukovoditeljem Područnog ureda sjeverozapadne Hrvatske te koordinira rad službi u sedam županija. Marijan Čižmešija priznati je stručnjak za vinarstvo i vinogradarstvo, a od 2006. godine posjeduje i certifikat međunarodnog ocjenjivača vina. I više nego dovoljno povoda za razgovor za naš list.
Za one koji Vas manje poznaju, nekoliko općih podataka o sebi.
- Rođen sam 1971. godine u Čakovcu u kojem sam završio osnovnu, a zatim i Ekonomsku i trgovačku školu. Godine 1996. diplomirao sam na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, smjer voćarstvo, vinogradarstvo, vinarstvo. Zaposlio sam se u privatnoj tvrtki u Velikoj Gorici koja se bavila proizvodnjom i prodajom loznog sadnog materijala i konzaltingom u vinogradarstvu i vinarstvu. Od 1998. godine do danas radim u Poljoprivrednoj savjetodavnoj službi. Od 2006. godine posjedujem certifikat ocjenjivača vina, zbog čega redovito sudjelujem na domaćim i međunarodnim ocjenjivanjima vina. Član sam Povjerenstva za organoleptičko ocjenjivanje vina u Hrvatskom zavodu za vinogradarstvo i vinarstvo (HCPHS). Živim u Čakovcu, oženjen sam i imam kćer Martu (13 godina).
Poljoprivredno savjetodavna služba djeluje već godinama, no, u posljednjem razdoblju bilo je promjena vezanih uz nadležnosti, financiranje…
- Da, nekad je to bio Hrvatski zavod za poljoprivredno savjetodavnu službu. U 2011. godini i dijelu 2012. godine djelovali smo pod okriljem Hrvatske poljoprivredne komore.
U travnju prošle godine donesen je Zakon o poljoprivrednoj savjetodavnoj službi te smo definirani kao specijalizirana javna ustanova za obavljanje poljoprivredno-savjetodavne djelatnosti u poljoprivredi. PSS je regionalno podijeljena na tri područna ureda koji koordiniraju rad, ovisno o regiji, onih županijskih. Financiramo se iz državnog proračuna. U PPS-u Međimurske županije zaposleno je ukupno šestero stručnih djelatnika koji pokrivaju sva glavna područja poljoprivrede. I kolega Šubić, kao i ja, bez obzira na rukovoditeljske funkcije, i dalje obavljamo i savjetničke poslove vezane uz zaštitu bilja, odnosno voćarstvo, vinogradarstvo i vinarstvo.
Poljoprivredna savjetodavna služba - u pravom smislu riječi, svih tih godina zaživjela je, mnogi dolaze po savjet, odnosno vi i vaši djelatnici puno ste na terenu..
- Osim administrativnih poslova koje obavljamo u našim uredima, posao nam je većinom terenski. Prioritet i glavna orijentacija su nam komercijalni poljoprivredni proizvođači koji su u sustavu PDV-a i koji žive od poljoprivrede, no, nastojimo pomoći i hobistima, primjerice, onima koji imaju manje voćnjake i vinograde, odnosno proizvode za svoje potrebe.
Naše usluge besplatne su, no, donošenjem Zakona o poljoprivrednoj savjetodavnoj službi, dobili smo dvije javne ovlasti. To su nadzor integrirane proizvodnje i organizacija i izvođenje stručnog obrazovanja i osposobljavanja poljoprivrednika. U tome će se dijelu od ove godine neke stvari naplaćivati jer će svi poljoprivrednici koji su u Upisniku poljoprivrednih proizvođača i traže novčane potpore u poljoprivredi, a koriste sredstva za zaštitu bilja, morati proći edukaciju o održivoj uporabi pesticida. Svi koji su u sustavu integrirane proizvodnje već su prošli besplatnu edukaciju, međutim, morat će plaćati stručni nadzor u integriranoj proizvodnji.
Što se tiče predavanja i edukacija, provodimo ih u suradnji s udrugama poljoprivrednika, općinama i gradovima na području cijele Županije. Obrađujemo stručne teme, ali i aktualne teme poput legalizacije objekata, novosti iz zakonodavstva, nitratne direktive, dobre poljoprivredne prakse i slično.
Hrvatska poljoprivreda, kao i gospodarstvo općenito, u teškoj su krizi. Kakvo je stanje u međimurskoj poljoprivredi, je li ipak nešto bolje?
- Iako smo površinom najmanji, slobodno mogu reći da smo intenzivna poljoprivredna županija prepoznatljiva po vinogradarsko-vinarskoj i voćarskoj proizvodnji.
Što savjetovati onima koji se bave manje dohodovnim kulturama? Posljednjih godina svjedočili smo prosvjedima ratara, mljekara...
- Razumljivi su mi prosvjedi i nezadovoljstvo dijela poljoprivrednika koji su zbog globalne krize i poremećenih odnosa na tržištu u teškoj situaciji. Zbog toga je nezahvalno danas dati preporuku koju granu poljoprivrede odabrati. Ako uzmemo u obzir usitnjenosti posjeda i relativno male površine na našim poljoprivrednim gospodarstvima, prednost treba dati radno intenzivnim kultulturama - voću, povrću i sl.
Međimurski vinari u relativno su kratkom razdoblju mnogo napravili, posebno kad je riječ o podizanju kakvoće svojih proizvoda. Jesu li naša vina zaista toliko kvalitetna?
- Upravo zbog svoje kvalitete, međimurska su vina postala prepoznatljiva na tržištu. Ako usporedimo ukupan broj vina u prometu u Hrvatskoj i ona naših vinara, vidljivo je da su međimurska mahom svrstana u kategoriju kvalitetnih ili vrhunskih vina s kontroliranim zemljopisnim podrijetlom. Po tome se definitivno ističemo u odnosu na neke druge krajeve. Vinari su u proteklih 20 godina puno uložili u podizanje vinograda, ali i u opremanje svojih podruma najsuvremenijom tehnologijom bez koje je danas vinarska proizvodnja nezamisliva.
Prisjetimo se početaka robne marke pušipel i koliko je do danas taj projekt odmakao?
- Sve je krenulo 2007. godine s projektom Gospodarske škole. Tada su napravljeni i pravilnici o proizvodnji, evidentirani su nasadi i formirano je Povjerenstvo za dodjelu i nadzor županijske marke vina pušipel u kojem su predstavnici proizvođača, Međimurske županije i Poljoprivredne savjetodavne službe. Uvjet je bio da proizvođač ima zaštićeno zemljopisno podrijetlo, da proizvede grožđe zadovoljavajuće kvalitete (propisan je minimalan sadržaj šećera u grožđu). Isto tako, prilikom stavljanja vina u promet, Povjerenstvo za organoleptičko ocjenjivanje vina u Hrvatskom zavodu za vinogradarstvo i vino mora ocijeniti s minimalno 76 bodova. U početku je u sustav bilo uključeno 15 vinara, a danas ih je 20. Cilj cijele priče bio je napraviti robnu marku od sorte koja je zastupljena jedino u našem kraju. Iako nosi i ime Moslavac, po jednoj drugoj vinogradarskoj regiji, komercijalno se uzgaja samo kod nas. Nekada se sadila isključivo zbog velikog rodnog potencijala. Međutim, kao takva nije davala zadovoljavajuću kvalitetu vina. Pokretanjem projekta, želja je bila podići kvalitetu i napraviti vino koje će dostojno predstavljati Međimurje.
Po pitanju kvalitete, napredak je vidljiv svake godine, a mislim da i tržište polako prepoznaje novu robnu marku. Pušipel se prema pravilniku prodaje isključivo putem butelje, po minimalnoj cijeni od 35 kuna. Ovogodišnja je novost što je u pravilnik, uz postojeće - Pušipel classic (vino redovite berbe) i Pušipel prestige (predikatna vina), uvrštena i proizvodnja Pušipel pjenušca.
Koliko Međimurci imaju razvijenu kulturu pijenja vina i koliko su dobri poznavatelji vina?
- Zadnjih godina povećava se potrošnja i razvija kultura konzumacije vina. Za to su, dakako, zaslužne i naše regionalne manifestacije poput Dana vina - Urbanovo.
Kakva vina preferirate?
- Suha, laganija, bez ostatka šećera, ne s prevelikim alkoholima, naravno, međimurskih proizvođača. Na stručnim i privatnim putovanjima nastojim kušati vina regije u kojoj se nalazm.
Uz posao, imate i hobije...
- Rekreativno se bavim tenisom i stolnim tenisom, a s prijateljima volim otići na jedrenje i skijanje.
Razgovarao
Velimir Kelkedi