Nagrajsalović: Šarić ne bi više trebao biti vijećnik

Načelnik Općine Sveti Juraj na Bregu Anđelko Nagrajsalović za list Međimurje dotiče aktualne teme iz područja rada lokalne samouprave. Postavili smo mu pitanja vezana uz izgradnju školske dvorane, kanalizacije, rad Općinskog vijeća, rješavanje odnosa s tvrtkom Piramida i druge teme. Nagrajsalović najavljuje skori početak radova na dogradnji škole i izgradnji školske sportske dvorane. Pitali smo zbog čega radovi već nisu započeli, kako je bilo najavljivano.
- Pokrenut je još jedan natječaj za građevinsku jamu. Kad je izvođač došao ovamo, konstatirao je da nema jame koja je i nedostajala u troškovniku projekta vrijednog 12 milijuna kuna. Ministarstvo znanosti sada putem natječaja proceduralno uređuje i taj dio. Uglavnom, to je pri kraju, pa će radovi početi ovih dana.
Koji je rok izgradnje?
- Godinu dana. Ovaj momenat je i povoljan za početak radova. Uvjeren sam da će u školskoj godini 2012./13. učenici pohoditi dovršenu školu.
Općinsko Vas je vijeće prozvalo nekoliko puta zbog angažiranja dodatnog nadzora.
- Ministarstvo je angažiralo nadzor već tijekom natječaja, ali nema se na umu da se mi kao Općina moramo kreditno zadužiti radi dvorane i da nam radi naše sigurnosti treba dodatan element kontrole. Ne želim da u predstojeće dvije, tri godine zažalimo zbog nekih nedostataka koji su mogli biti konstatirani tijekom gradnje, a rok za reklamacije prođe. Međimurje investa obavljat će dodatan nadzor koji će nas koštati 30 tisuća kuna, što je zanemarivo u usporedbi s milijunskom vrijednošću investicije. To će biti više tehničko savjetovanje i već sada ističem da neću potpisivati situacije radova dok nam Investa za to ne da odobrenje.
Poučeni ste primjerom obnove Crkve sv. Jurja, pa ste dodatno oprezni?
- Navodno je nadzor obnove crkve bio stručan, pa se u njega nismo petljali sve dok se crkva nije srušila. A danas Varaždinska biskupija vodi sudski spor.
Prostorni plan zbog Piramide i dalje
status quo
Ima li što novo u slučaju prilagodbe Prostornog plana potrebama Piramide iz Lopatinca i jesu li oni na tragu ispunjenja obećanja svojedobno datih Općinskom vijeću?
- Direktor Piramide Josip Belec traži da mu se omogući izlaganje na sjednici Općinskog vijeća, ali ne znam bih li mu to odobrio. On je na vijeću već bio, dao obećanja koja je i pisano potkrijepio, ali ništa nije učinio. Sada nudi financijsku garanciju od 100 tisuća kuna i kaže da će odraditi sve na što se već obvezivao. Oprezniji smo u razgovorima s njim iako kaže da bi do 1. listopada uredio zelenilo, asfalt, popravio krovište, uredio objekt u cijelosti. Od lani imamo odluku Općinskog vijeća da idemo u promjenu Prostornog plana, zbog čega smo od tvrtke Urbia zatražili ponudu za njegovu izradu. No, stali smo s procedurom jer je i Belec stao.
Kako Belec misli riješiti garanciju od 100 tisuća kuna?
- Dao bi nam zadužnicu na taj iznos samo kako bismo pokrenuli postupak promjene PP-a. Bez prethodnog obećanja da ćemo to na vijeću i prihvatiti, Belec mora odraditi svoj dio obveza, kako bi u nastavku mogao dograđivati proizvodnu halu. U djelatnosti se neće ništa promijeniti, osim što više neće sklapati dijelove ispred hale, već u novoj hali. Belec može graditi prema naprijed, prema naselju, ali mislim da je svima u interesu da novogradnja ide dublje, iza postojeće hale. To što Prostorni plan greškom ide po polovici njegove hale, to ćemo popraviti.
Imaju li još nekakvih dugova prema Općini?
- Da, ne plaćaju komunalnu naknadu. Sada je taj dug već 60 tisuća kuna i kada to riješi, možemo pričati o sporazumu.
U dograđene vrtiće moći će sva djeca
Koje ste projekte prijavili na natječaj EIB-a III?
- Taj je natječaj malo čudan. Nama su 10. lipnja rekli da do 15. lipnja moramo predati projekte koji moraju biti potvrđeni i s građevinskom dozvolom. Čudi me da nitko u Županiji nešto takvo nije znao ili mogao pravodobno najaviti. Većina lokalnih samouprava ovime je bila iznenađena i prinuđena prijavljivati male projekte jer velike nemaju spremne.
Što ste vi prijavili?
- Prijavili smo dogradnju vrtića u Brezju, s procjenom na 750 tisuća kuna, i Lopatinec u kojem trebamo prizemlje i dodatan prostor na katu na 550 tisuća kuna. Naša općina ulazi u kategoriju kojoj se sufinancira 80 posto vrijednosti projekta i tome se nadamo. Ovime bismo riješili boravak u vrtiću sve djece s područja Općine, što ne znači da ih roditelji moraju ovdje zbrinuti. Ako je nekome praktičnije da to bude vrtić tamo gdje radi, u redu, no, mislim da mi moramo pokazati dobar rad u vrtićima i steći povjerenje, pa će roditelji računati na nas.
Plaćaju dugove i
potražuju ih
Jeste li isplatili iznos koji ste komunalnom redaru Vidu Marčecu dužni za neobračunatu polovicu radnog vremena?
- Kad je Marčec bio na bolovanju, bivše mu je općinsko vodstvo obračunavalo plaću za pola radnog vremena iako je imao ugovor na puno radno vrijeme. Iznos plaće koji mu je isplaćivan HZZO je vraćao Općini, pa nije jasno zašto se bivša vlast s time zezala. Napravili smo obračun i trebamo mu isplatiti oko 50 tisuća kuna. Dogovaramo da se to sporazumno riješi na rok od godinu dana i Vid Marčec na to pristaje.
Jesu li Zoran Šarić, Vera Grabar i Davor Križaić vratili svoj dio dugova? Oni su i prije sudske presude nešto vraćali u proračun.
- Njihov sveukupan dug prema općinskom proračunu je oko 250 tisuća kuna. Križaić je isplatio sve što je bio dužan, Šarić je ostao dužan još 28,5 tisuća kuna i u roku pola godine od pravomoćnosti presude to mora vratiti. To znači da do konca rujna mora vratiti preostao iznos, a Grabar je dužna oko 110 tisuća kuna. Općenito je vraćeno oko polovice ukupne svote.
Rekli ste da ste sa županom Ivicom Perhočem razgovarali o vijećniku Zoranu Šariću.
- Da, zato što smatram da čovjek kojeg je sud proglasio krivim za oštećivanje općinskog proračuna ne može sjediti u Općinskom vijeću i time predstavljati sugrađane koji pune taj isti proračun. Potražio sam pomoć župana jer, prema Poslovniku i Statutu, mi nemamo mogućnost isključiti ga iz Vijeća. Takvom čovjeku nije mjesto u tom tijelu. Pitat ćemo i Šarićevu stranku, HNS, da zauzmu stav o ovom pitanju.
Naime, neki su stava da bi on trebao otići iz javnog života na 11 mjeseci, koliko mu je dosuđena zatvorska kazna, a neki da se mora maknuti na četiri godine, koliko mu je uvjetna kazna.
Ogorčen Pankretićem
Pankretićevom ste Ministarstvu kandidirali dvije lokalne ceste i sanaciju jednog društvenog doma, ali ništa nije prošlo. Sveti Juraj je među nekoliko općina koje su ostale bez dotacije.
- Ove je godine 15 općina dobilo 2,5 milijuna kuna, s tim da se šest općina ponavlja od prošle godine. Ljut sam jer mi imamo pet i pol tisuća stanovnika i nije nam dodijeljeno ništa, a Dekanovec sa 600 stanovnika je dotiran.
Ima li napretka u sanaciji klizišta na groblju?
- Tlo stoji, nema novih pomicanja. Struka kaže da to ni nije klizište, a ponuda koju smo dobili za sanaciju iznosi 28 tisuća kuna. Na žalost, financijski stalno šepamo i nikako da to posložimo iako to imamo namjeru učiniti.
Sa Štrigovom i G. Mihaljevcem oformili ste zajedničko komunalno redarstvo, ali i turističke programe.
- Vinska cesta počinje u Brezju, dakle ima je i naša općina. Tu su registrirani vinari Turk, Medved, Trbuhović, Kežman, Jambrović i Dvanajščak-Kozol. Oni svakako jesu u funkciji turizma, no imamo i nekih drugih ideja, pa smo zbog toga predložili da osnujemo zajedničku turističku zajednicu ili neko tijelo koje će raditi na tom planu. Imamo izvore, šetnicu u Frkanovcu za spajanje sa šetnicama drugih općina i druge ideje. U svakom slučaju, trebamo osobu koja to sve može objediniti.
Svojedobno ste natuknuli da biste i općinsku zgradu stavili u funkciju turizma.
- Da i ostajem kod toga. Raspisan je natječaj za stare podrume, pa bi i naši vinari u podrumu ove zgrade mogli koristiti podrum, kao primjerice “banku vina”. Previše je novca uloženo u obnovu ovog objekta da bi stajao polovično iskorišten.
Ilegalci i dalje anonimni i bez sankcija
Rješavate li se ilegalne gradnje i dogradnje?
- Napravili smo desetak prijava, no građevinska je inspekcija troma. Dio je građana nakon naše intervencije legalizirao svoje objekte, no veći dio to nije učinio. Neki ljudi misle da, ako nisu u gradu, mogu raditi što hoće, ali red mora vladati svugdje, a ne samo negdje.
Gradit ćete biciklističku stazu dalje od dosad izgrađene kraj Venere?
- Još ove godine spojit ćemo Veneru i Mohokos. Za to imamo predviđenih 320 tisuća kuna, točnije - pola mi, pola ŽUC. To neće biti dosta jer ukupno treba oko 550 tisuća kuna. Ako sve bude onako kako smo dogovorili sa ŽUC-om, bit će dobro, a dogovorili smo 300 metara staze koju će graditi Tegra. Konfiguracija tla je zahtjevna, pa će se na jednom dijelu graditi potporni zid, što je vrlo skupo. Radovi će početi u narednih mjesec dana. Idući korak bit će staza od Amadeusa nadalje.
Projekti kanalizacije?
- Međimurske vode su ga napravile i do kraja godine će biti spremne sve dozvole. Hrvatske vode u to također ulažu, pa ćemo se pokušati naći u njihovim konstrukcijama.
Naoko se čini da je kanalizacija u Gospodarskoj zoni Brezje prva koju treba graditi.
- U biti, tome i jest tako. Tvrtka Reinox tamo treba pokrenuti proizvodnju koja zahtijeva postojanje spoja na kanalizaciju i ne mogu raditi dok se ne izgradi mreža. Da bismo im izašli ususret, kupili bismo biorotor i spojili ga na oborinsku kanalizaciju. Je li to moguće i koliko bi nas koštalo, tek ćemo vidjeti, ali tražimo rješenja.
Jedan ste općinski poslovni prostor dali u najam. Koji?
- Onaj u društvenom domu Lopatinec. Naime, pošti je sadašnja pozicija nespretna za rad, pa smo za njih pronašli rješenje. Uskoro će poštanski ured biti uz glavnu cestu i sigurno će biti praktičniji u usluzi građanima.
Kako se u prvoj polovici godine punio proračun?
- Lošije nego lani. Izvršenje je 1,928.000 kuna do 30. lipnja, što je u odnosu na plan velik otklon.
Jesu li se zatvarali obrti i poduzeća?
- Na žalost, jesu. Uglavnom su se zatvarali manji obrti i ljudi su potražili posao drugdje. Sada imamo oko stotinu aktivnih pravnih osoba, što dosta dobro zvuči.
Aleksandra Ličanin

Ima nas više nego prije deset godina
Anđelko Nagrajsalović: Popis stanovništva pokazao je velike razlike po naseljima u ovih deset godina. U odnosu na popis iz 2001. godine, u najvećem plusu je Vučetinec sa 68 osoba više. U Pleškovcu ih je za 44 više, u Brezju za 37, Lopatincu 19, a Frkanovcu 5. Imamo manje žitelja u Dragoslavcu, za 18 manje nego 2001. godine. Najveći pad bilježi Mali Mihaljevec u kojem ih je za 31 manje, pa Zasadbreg za 21, Dragoslavec za 18 i Okrugli Vrh za 17 osoba manje. Sveukupno nas je u Općini više za 85 - imamo 5.368 građana, a prije deset godina bilo nas je 5.279. (al)

Red u kantama
Anđelko Nagrajsalović: Ima pomaka u skupljanju i odvozu otpada. Ekoflor je domaćinstvima podijelio 220 novih kanti, uz već postojećih tisuću. Imamo ukupno 1.500 objekata, što znači da ih još gotovo 300 treba dobiti kante. Bili smo preliberalni i puštali da kante uzmu oni koji to žele. S obzirom da je to protivno zakonu, svima moramo dati kante na korištenje. Uvođenje reda slijedi nam u još šest naselja. (al)