Nenadmašni med Vitomira Mlinarca
Udruga pčelara Međimurske županije Agacija u petak, 18. siječnja imala je svečanu podjelu priznanja članovima udruge nakon VI. senzorskog ocjenjivanja meda (iz 2012. godine) s područja Međimurske županije.
Od na ocjenjivanje je prijavljenog 41 uzorka meda, čak je 20 uzoraka ocijenjeno zlatnim odličjem, šesnaest je uzoraka meda ocijenjeno srebrom, a samo pet je bilo brončanih.
Nakon laboratorijskih analiza provedenih na Zavodu za ribarstvo, pčelarstvo i specijalnu zoologiju Agronomskog fakulteta u Zagrebu, organoleptička su sojstva meda ocjenjivali članovi stručnog povjerenstva prof. dr. sc. Nikola Kezić (predsjednik), dr. sc. Velimir Glumac, dr. vet. med., Mateja Janeš, dipl. ing. agr., Saša Prđun, dipl. ing. agr., Ivan Bujanić i prof. dr. sc. Dragan Bubalo.
U obilju meda izvrsne kvalitete, među dvadeset zlatnih uzoraka bio je i jedan iznimne kvalitete: bagremov med Vitomira Mlinarca iz Šenkovca dobio je apsolutni maksimum u ocjenjivanju, što je nakon teške godine s nepovoljnim klimatskim prilikama posebno dostignuće.
Uz podjelu odličja za uzorke meda, pčelari Agacije imali su – praktično kao i uvijek – dva predavnja. Prof. dr. sc. Nikola Kezić iznio je opširan osvrt na kvalitativne karakteristike ocjenjivanih uzoraka meda, a dr. sc. Maja Dražić iz Hrvatske poljoprivredne agencije iznijela je statističke pokazatelje istraživanja o gubicima u pčelinjim zajednicama u 2011. i 2012. godini.
Prosječan je gubitak bio na razini od 15%, što se naizgled ne čini velikim gubitkom, no, dovoljno je zamisliti kakav je gubitak 15 posto u krdu bilo koje stoke (15 uginulih na 100 krava!), da bi se shvatilo razmjere ugroženosti pčela. K tome, ove godine prijeti pčelinja glad jer pčele su u zimu s krajem prošle godine krenule u lošoj kondiciji zajednica. Hranidba šećerom nije dostatno kvalitetna, pa će se morati intervenirati s pogačama i biti na stalnom oprezu.
U istraživanju zdravlja populacije pčela u Međimurju ustanovljeno je još nešto: pčelinjacima uz Muru više prijeti varoa, više je ima. Očigledno je to posljedica činjenice da ni Slovenija ni Mađarska nemaju organizirano tretiranje varoe, pa je pčele prenose na našu stranu Mure. Ostali, udaljeniji pčelinjaci bolje su zbrinuti jer su pčelari u Međimurju organizirano tretirali varou.
Za daljnje istraživanje, od dr. sc. M. Dražić preuzeli su formulare pomoću kojih se prati pokazatelje zdravstvenog stanja pčelinjih zajednica, kako bi se na vrijeme moglo reagirati pojavi li se kakva nova opasnost po zdravlje pčela. (MB)
Izvor: 3015
Ostalo iz kategorije "Arhiva"
09.11.2015
Cvrčak i mrav iz druge basne
08.11.2015