Nezadovoljstvo građana zbog novog povećanja cijene plina

I mnogi Međimurci negoduju zbog novog poskupljenja plina. U velikom broju domaćinstava ta je stavka najizdašnija kad je riječ o računima te često prelazi i 1.000 pa i 1.500 kuna mjesečno. Istodobno, brojni građani žale se na kvalitetu spomenutog energenta, dok oni najogorčeniji idu toliko daleko da kažu da je cijena plina porasla zbog blage zime, odnosno manje potrošnje. Direktor Međimurje-Plina Nenad Hranilović takve navode, međutim, odbacuje, a u razgovoru za list Međimurje, uz ostalo, pojašnjava i ne baš jednostavnu proceduru utvrđivanja cijene plina.
S prvim siječnjem, na snagu su stupili novi zakonski akti, odnosno metodologija za utvrđivanje iznosa tarifne stavke za javnu uslugu opskrbe plinom i zajamčenu opskrbu, kaže Hranilović.
- O tome je odlučila Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) i mi na cijenu nemamo nikakav utjecaj. HERA je, uzimajući u obzir potrošnju u prošloj godini, definirala ukupno 12 tarifnih modela, a za nas su najznačajnija prva dva - koja se mahom odnose na domaćinstva i tvrtke - manje potrošače. U model TM1 tako se svrstavaju oni koji troše do 5.000 kilovata, a u TM2 od 5.000 do 25.000 kilovata. U tom je segmentu cijena od ove godine veća za 6,2 posto, ali je i za oba modela izjednačena. Tarifna stavka TM 2 prije je iznosila 16,50 kuna plus PDV za kubni metar, a sada je, jednako kao i za TM 1 - 13 kuna plus PDV. U tom iznosu, 3 kune odnose se na troškove ispitivanja plinskih instalacija, što se obavlja svakih 8 godina. Ranije se ispitivanje fakturiralo kao nestandardna usluga, pa su mnogi građani bili ljuti dok su morali odjednom plaćati iznos od oko 400 kuna, kaže Hranilović.
Kilovat, a ne kubik
Već duže vrijeme potrošnja plina obračunava se u kilovatima, a ne kao nekada, u kubnim metrima.
Formula je, navodi Hranilović, sljedeća. Izmjere se utrošeni kubni metri. Oni se pretvaraju u kilovate i množe s faktorom izmjerene ogrjevne vrijednosti. Nju dva puta mjesečno mjere djelatnici tvrtke Plinacro u ovlaštenom laboratoriju INA-e. Temeljem dobivenih podataka, izračunava se prosječna ogrjevna vrijednost koja onda piše na uplatnicama građana, odnosno poduzeća. Zatim se izračunava konačna cijena plina. Iznos računa, dakle, ovisi o izmjerenoj ogrjevnoj vrijednosti. Ako je ogrjevna vrijednost manja, takav bi trebao biti i račun. Kilovat predstavlja energiju, građanin, dakle, kupuje energiju, a ne više prostorni metar plina koji ima različitu ogrjevnu vrijednost. Izmjerena ogrjevna vrijednost govori koliko ste potrošili. Drugim riječima, ako je kvaliteta plina veća (ogrjevna vrijednost), potrošit ćete manje kubnih metara jer se tada iz kubnog metra izvuče više energije. Takav sustav obračuna provodi se u većini zemalja Europske unije. Ne tvrdim da je to idealno. Najbolje bi bilo kad bi se ogrjevna vrijednost mjerila svaki sat na samome mjernom mjestu, no, to je tehnički nemoguće i predstavljalo bi prevelik trošak za sustav. Ipak, na spomenuti način plaća se energija približena stvarnoj vrijednosti, ističe Hranilović.
Nemali broj potrošača posljednjih je godina s plina prešao na grijanje na kruta goriva. Pri tome direktor Međimurje-Plina povlači sljedeća pitanja: Kad kupujete drva, je li taj „metar drva“ zaista „metar“? Kolika je ogrjevna vrijednost pojedine vrste drva? Kakvo je stanje drva, jesu li suha ili još vlažna?
Na pitanje koliko varira kvaliteta plina, odnosno ogrjevna vrijednost, odgovara da prema posljednjim izmjerama samo od 1 do 2 posto te da imamo više nego kvalitetan plin.
Međimurje-Plin svoj energent inače kupuje od tvrtke Prirodni plin koja je u sastavu INA grupe. Tek usput podsjetimo da Hrvatska iz domaće proizvodnje trenutno zadovoljava oko 60 posto svojih potreba za plinom.
Velimir Kelkedi

Slučaj "džezve"

Čest primjer koji građani navode dok tvrde da je kvaliteta plina loša jest onaj s kuhanjem kave, odnosno dužim čekanjem da voda zavri nego nekada. Hranilović na to odgovara:
- I ja slušam takve primjedbe, no, to je dosta subjektivna ocjena. Treba se zapitati koja je temperatura prostorije u kojoj se kuha kava, kolika je debljina „džezve“, kakva je kvaliteta plamenika... Naravno, na vrijeme vrenja utječe i kvaliteta plina, ali to nije jedini i isključivi čimbenik. (vk)

Potrošnja u padu

Zbog tople zime, potrošnja plina u Međimurju u prosincu 2013. godine bila je 10 posto manja u odnosu na 12. mjesec 2012. godine.
U siječnju ove godine manja je za čak 26 posto u usporedbi s prvim mjesecom 2013. godine. Za 4,10 posto potrošnja je bila manja kad se usporedi čitava 2013. godina s godinom ranije.
- Budući da je podosta domaćinstava posljednjih godina prešlo na grijanje na kruta goriva, dok su mnogi ujedno obnovili svoje fasade i krovove, odnosno povećali energetsku učinkovitost svojih kuća, nama se potrošnja svake godine smanjivala za oko 10 posto. Kumulativno, to je doseglo oko 40 posto manje u odnosu na neka sad već bivša vremena. No, mislim da je to sad limit te da su svi koji su razmišljali o promjeni energenta to i učinili, ocjenjuje Hranilović. U Međimurju ima oko 29.000 plinskih priključaka. Njih 26.000 odnosi se na domaćinstva. (vk)