Nikad lošiji prinosi kukuruza!
Poljoprivredna savjetodavna služba, u suradnji s obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvom Zvonimira Babića iz Svetog Martina na Muri, već sedmu godinu za redom na paralelnim pokusnim nasadima kukuruza mjeri prinos suhog zrna po hektaru hibrida uzgojenih pod potpuno istim uvjetima, uz primjenu svih poželjnih agrotehničkih mjera.
Ove se godine u javnoj berbi na polju između Sv. Martina na Muri i Hlapičine u nedjelju, 14. listopada bralo 63 hibrida kukuruza različitih sjemenarskih kuća koje u Hrvatskoj prodaju sjemensku robu.
Najveći prinos zabilježen je na hibridu KWS 3381 - 9.577 kg/ha s vlagom od 18,8%, dok je najmanji ostvaren prinos od 4.785 kg/ha. Za šest hibrida zabilježen je prinos iznad 9 t/ha, a iznad 8 t/ha ostvareno je na dvadeset jednom hibridu, s time da su se u pokusu sijali i namjenski hibridi kukuruza koji i u klimatološki normalnim godinama imaju niže prinose.
No, Suzana Pajić, dipl.ing. agr., viša stručna savjetnica za ratarstvo PSS-a, kaže:
- Kao u svim ostalim područjima Međimurja, tako je i na pokusnim nasadima u Hlapičini zabilježen najmanji prinos po hektaru u sedam godina, koliko već provodimo paralelni pokus! Na lokalitetu pokusa ove je godine bilo 46,8 litara kiše po kvadratu, prošle godine 42,5 litara, a i 2008. godina bila je tu negdje, s 50,1 litrom kiše, no,rezultati su bitno različiti za te tri (od sedam) sušne godine. Primjerice, 2008. prosječan je prinos bio 13.891 kilogram po hektaru, uz 23,7% vlage, 2011. smo zabilježili 8.975 kilograma po hektaru uz 22,6% vlage, a ove godine prosjek je na samo 7.503 kg zrna po hektaru, uz 18,7% vlage. Među tim je godinama rekordna 2010. s 13.773 kilograma prosječnopg prinosa po hektaru, uz 28,9% vlage.
U cvatnji i oplodnji u srpnju ove godine bilo je deset litara kiše po kvadratu, što bi u principu bilo dovoljno da je kiša bila dobro raspoređena. Problem su bile i visoke temperature (čak do 39,1°C) zbog kojih je bila slabija oplodnja i vijabilnost polena. Na lokalitetu pokusa zabilježena je i izuzetna invazija kukuruznog moljca, što je dodatno smanjilo prinos za bar 20%, kao i svuda po Međimurju i ostatku Hrvatske.
No, svi i znaju zašto je došlo do toga: nepridržavanjem plodoreda, ne uništava se potencijalne domaćine (npr. korov), pravovremeno se ne zaorava biljne ostatke... Onda stradaju i oni koji se na svojim parcelama pridržavaju agrotehničkih mjera i zakonskih obveza!
Zvonimir Babić u spomenutih je sedam godina pokusa vrlo savjestan suradnik PSS-a, a ove je godine u sjetvu sva 63 hibrida kukuruza krenuo 25. travnja. Na parceli na kojoj je pretkultura bila pšenica tlo je protiv korova tretirano preparatima Samson Extra 6 OD s 0,75 l/ha i Banvelom s 0,3 l/ha. Učinio je, kaže, sve što je trebalo učiniti za dobar rezultat, međutim:
- Suša je, to se jasno vidi, napravila svoje, ali podsjeća me ovo na 2007. godinu, kada je bilo slično, a financijski zapravo dobro kao i ove godine. Prinos je izrazito nizak makar su sve agrotehničke mjere obavljene na vrijeme, uredno, a gnojilo se s 400 kg NPK 5:15:30, s 200 kg ureje te s 350 kg NPK 15:15:15 na hektar.
Sad je otkupna cijena tek ublažila štetu. U poljoprivredi je tako: kad naraste puno, nije dobro jer je odmah niska otkupna cijena, kad je prinos u podbačaju, dijelom se tek nešto spasi s višom otkupnom cijenom. Sad je trenutno 1,6 kuna za kilogram.
Ove je godine, uz sušu, i kukuruzni moljac izazvao velike štete. Ljudi ne poštuju plodored i mala je korist od toga što na parceli na kojoj sam ja sijao kukuruz četiri godine nije bilo kukuruza kad u susjedstvu ima parcela na kojima je kukuruz godinu za godinom, a polja se ni ne čiste od biljnih ostataka, ne zaorava se na vrijeme... Kiše i jak vjetar otprije nekoliko dana ponovo su nanijeli nešto štete, stabljike su popadale oslabljene zbog moljca... To je naša uobičajena muka.
Marijan Belčić
Izvor: 3000
Ostalo iz kategorije "Arhiva"
09.11.2015
Cvrčak i mrav iz druge basne
08.11.2015