NOVI PREKRŠAJNI ZAKON: Popusti za uredne platiše

Povodom izmjena Prekršajnog zakona koji je na snazi od lipnja, s prvim lipnjem na snagu stupaju izmjene Prekršajnog zakona koje donose niz novosti na tom području.
Njihov je cilj, kažu u MUP-u, smanjiti priljev predmeta na prekršajne sudove, pojačati aktivnost o tužitelja, ubrzati i pojednostaviti prekršajni postupak te povećati stupanj naplate izrečenih novčanih kazni.
Jedna od novina je uvođenje instituta beznačajnog prekršaja. To je odredba koja govori da nema prekršaja iako su ostvarena njegova bitna obilježja. Prekršaj se može smatrati beznačajnim ako postoji neznatan stupanj ugrožavanja ili povrede javnog poretka, društvene discipline i vrijednosti.
- Primjerice, ako policijski službenici žele provjeriti identitet osobe, a ona sa sobom nema osobnu iskaznicu. No, ako ode po iskaznicu, u slučaju da stanuje u blizini mjesta na kojem je zatečena, prekršaja nema, pojašnjava Kristijan Srpak iz Policijske uprave međimurske.
Zakonske izmjene osobama koje počine prekršaj omogućuju i pregovaranje o priznavanju krivnje, odnosno sporazumijevanje o sankciji i mjerama. Pri tome će se, naravno, u obzir uzimati konkretne okolnosti djela i počinitelja, stupanj krivnje, opasnost djela i svrha kažnjavanja. Ukoliko se radi o novčanoj kazni, vodit će se računa i o imovnom stanju počinitelja. Mogućnost sporazumijevanja o kazni blažoj od propisane ovisit će i o, primjerice, tome je li se počinitelj pomirio s oštećenim te je li nadoknadio prouzročenu štetu.
Jedna od zanimljivijih novosti vezana je i uz prekršajne naloge. Ako prekršitelj u zadanom roku, od 8 dana, plati dvije trećine novčane kazne, smatrat će se da je ona u cijelosti plaćena. Nadalje, policijski službenik, pod uvjetom da se radi samo o novčanoj kazni, može iznos prepoloviti ako ga počinitelj plaća odmah – na mjestu prekršaja. Takva se kazna izriče usmeno, uz izdavanje potvrde. Kao i dosad, novčana kazna naplaćena na mjestu počinjenja prekršaja ne unosi se u prekršajnu evidenciju niti se počinitelj smatra osobom osuđenom za prekršaj. To je ujedno, kaže Srpak, još jedan instrument kojim će se nastojati smanjiti pritisak na sudove. No, istodobno, povećani su cenzusi za obvezne prekršajne naloge.
Građani će ubuduće morati i dobro promisliti hoće li uložiti prigovore i žalbe. Naime, ako prekršitelj podnese prigovor, a na kraju ipak bude proglašen krivim, platit će sudske troškove koje sud određuje paušalno.
Situacija se komplicira i za one koji računaju na zastaru. Rok se produljuje na četiri godine, a ukida se i relativna zastara. Poznato je, naime, da mnogi prekršitelji ulažu žalbe. Visoki prekršajni sud u Zagrebu pretrpan je njima, pa se zbog toga dosta prekršitelja izvuče. Istodobno, kako neslužbeno doznajemo, država si uspijeva naplatiti tek 10 posto izrečenih novčanih kazni (u Međimurskoj županiji oko 15 posto). Dosad nije uspijevala niti prisilna naplata za koju je bila zadužena Porezna uprava. Kad, nakon roka od godinu dana, Porezna uprava nije uspjela naplatiti kaznu, predmet se vraćao MUP-u koji je zatim sudu slao zahtjev za zamjenu novčane zatvorskom kaz-nom. Kad je riječ o našem kraju, okrivljenik najčešće nije završavao u zatvoru jer je onaj nama najbliži, u Varaždinu, prenapučen. Rok za naplatu novčane kazne sada se produljuje na dvije godine, no, nakon tog vremena kazna do 2 tisuće kuna naplaćivat će se ovrhom. Ona viša od spomenutog iznosa mijenjat će se zatvorskom kaznom ili radom za opće dobro. Doduše, ni institut rada za opće dobro dosad nije funkcionirao iz jednostavnog razloga što država nije sklapala ugovore s pravnim subjektima u kojima bi osuđenik mogao odraditi kaznu. Žalbe će od prvog lipnja, osim Visokog prekršajnog suda u Zagrebu, rješavati i sudovi u Splitu, Osijeku i Rijeci, što znači da će procesi ipak teći brže. Spomenimo i da oni koji već čekaju drugostupanjsko rješenje neće biti obuhvaćeni novim rokom zastare od četiri godine. Od prvog siječnja iduće godine onima koji duguju za kazne moći će biti uskraćeno izdavanje pojedinih dokumenata, neće - primjerice, moći registrirati svoje vozilo.
Pri kraju još detalj. Razne podneske (žalbe prigovore) prekršitelji će uskoro moći podnositi i u elektroničkom obliku, odnosno putem interneta.
Velimir Kelkedi