O međimurskoj poljoprivredi baš nitko više ne brine

U četvrtak, 4. kolovoza konferenciju za novinare održali su Predrag Kočila, nezavisni županijski vijećnik i član Upravnog odbora Udruge uzgajivača svinja Međimurja, Dragutin Taradi, predsjednik Udruge međimurskih proizvođača merkantilnog krumpira, i Igor Rešetar, predsjednik Udruge proizvođača mlijeka Međimurja, kako bi pokušali oslikati stanje u međimurskoj poljoprivredi – aktualno i u nizu prošlih godina, procjenjujući da je krajnje vrijeme da se ipak nešto pokrene u korist poljoprivrednika.
P. Kočila, otvarajući konferenciju na kojoj su trebali biti i predstavnici kozara, no zbog prezauzetosti poslom su izostali, iznio je nekoliko ključnih ocjena:
- Danas, nakon pola godine otkako je preminuo Anđelko Horvat, zamjenik župana u čijem je resoru bila poljoprivreda, slobodno možemo reći da nam je međimurska poljoprivreda na političkoj razini ostala – obezglavljena. Župan Ivica Perhoč nije na primjeren način reorganizirao resor, a u poljoprivredi Međimurja prilike su katastrofalne, zbog čega sam i podnio ostavku na mjesto predsjednika Odbora za poljoprivredu Skupštine Međimurske županije. Stala je sasvim isplata poticaja, odnosno realizacija obveza koje Županija niz godina ima prema poljoprivrednicima. Dugovi su još iz (preko 300.000 kuna) 2008. godine, za 2009. i 2010. godinu nije isplaćena ni lipa. Sada se još za ukupno dva milijuna kuna u županijskom proračunu smanjilo potpore poljoprivrednicima!
Nemamo suradnju ni odgovarajući kontakt s Ministarstvom poljoprivrede, bježe nam prilike za uključivanje u različite pretpristupne EU fondove, a za pribavljanje potpora za programe iz državnog proračuna nemamo lobiste!
Kako su predstavnici spomenutih poljoprivredničkih udruga dan ranije imali sastanak sa županom I. Perhočem, uz kojeg su bili i Petar Novački, predsjednik Skupštine Međimurske županije, Stjepan Baranašić, pročelnik Ureda za graditeljstvo, te Danica Pošta, pročelnica Ureda za poljoprivredu i turizam, raspravljalo se o tri problema, rekao je I. Rešetar, koja najviše trenutno pritišću poljoprivrednike:
- Željeli smo znati što je s isplatama potpora koje Županija duguje poljoprivrednicima za 2008. i iduće dvije godine, upozorili smo na sušu kojom je pogođen velik dio Međimurja, a povjerenstva za procjenu šteta nisu krenula u posao kako treba, te što je moguće učiniti za bolju iskorištenost pretpristupnih EU fondova.
Umirujuće je što je župan rekao da isplata potpora nije upitna, pa zaostaci iz 2008. godine – ukupno 351.000 kuna – idu u isplatu u kolovozu i rujnu. K tome, obećana je isplata barem 60% neisplaćenih poticaja iz 2009. godine do kraja ove godine, no poticaji za 2010. godinu prebacit će se kao obveza na novi proračun.
Kad je riječ o potrebi proglašenja elementarne nepogode – suše – problem je u tome što prije proglašenja povjerenstva u jedinicama lokalne samouprave moraju napraviti sve predradnje, procjene i evidencije jer nakon proglašenja nema naknadnih prijava, a općine i gradovi nisu još uvijek obavili što je potrebno. Stočari su iznimno pogođeni sušom u najvećem dijelu Međimurja, prinosi na kulturama namijenjenim za ishranu stoke su niski...
Legalizacija objekata poljoprivrednika također je bila tema razgovora. Dva su tu pitanja jako važna: s jedne strane - Vlada je obećala sniženje davanja pri legalizaciji tih objekata za 50 do 75%, ali i općine i gradovi moraju odlučiti što s komunalnim doprinosom koji je neprimjenjiv i nepodnošljiv za poljoprivrednike.
D. Taradi, predsjednik Udruge međimurskih proizvođača merkantilnog krumpira, apelira:
- Najviše se šteta očekuje na krupiru zbog suše, pa apeliram na načelnike općina i gradonačelnike da krenu u procjene šteta. Žetva je gotova, pa znamo da je na pšenici 20 posto štete, krumpir je preko 50% u šteti, kukuruz najmanje 30%. Za proizvođače krumpira situacija je opet teška: cijena u otkupu je ista kao i lani, ne penje se iznad 1,5 kuna za kilogram, a s 50 posto štete od suše i rastom troškova proizvodnje nije teško zaključiti što se događa. Prijeti nam gubitak ove godine.
U zaključku konferencije predstavnici poljoprivredničkih udruga najavili su da neće više dopuštati smanjenje potpora iz županijskog proračuna za poljoprivredu jer su već skresani za 40%, a dotakli su i bolnu temu pripreme dokumentacije za konkuriranje programa u različitim fondovima.
- Kako razvijati poljoprivredu – upitao se I. Rešetar – kad si nismo još jasno zacrtali ciljeve. Razvojne agencije nisu nam baš na usluzi. Zar je teško u tim agencijama organizirati izradu tipskih projekata za više djelatnosti, za objekte koje možemo financirati iz EU izvora kao što su hladnjače, tipski farmerski objekti, skladišta i pakirnice... Čiji je posao te aktivnosti pokrenuti?

(MB)