O mukama pčelara zbog tople zime - Velimir Glumac

Ekstremmno topla zima izmamila je već prve vjesnike proljeća - visibabe, jaglace, procvjetali su lijeska i drenek, a samim time, izašle su i pčele u potrazi za peludom. Nožica punih žutog nektara koji marljivo sakupljaju već duže vrijeme i unose ga u svoje košnice. Upravo o njima i njihovim aktivnostima u javnosti se puno govorilo ovih dana, i to u crnom kontekstu. Ponukani time, ali i željni saznanja o pravom stanju stvari u Međimurju, na njegovom imanju nedaleko Novog Sela na Dravi posjetili smo našeg poznatog pčelara, čovjeka veterinarske struke, dr. sc. Velimira Glumca. Već na samom početku razgovora uvjeravao nas je da i nije sve tako crno kako se govori. Naime, kako je rekao, i prije smo imali i tople i ektremno hladne zime, pa su pčele preživjele.
- Oni pčelari koji su svoje pčele uzimili s dosta hrane, dobro ih očistili od varoe, nemaju se čega bojati, s velikom je sigurnošću započeo naš razgovor. Istina je kako je trenutno vrijeme toplo i pčele idu van. To samo po sebi i nije neki problem. Dapače, čak je i korisno jer pčele prazne crijeva, izbacuju “blato” iz košnice. No, s druge strane, unosom peludi u košnice, počela su se i razvijati legla ranije nego što je to uobičajeno. U “normalnim” zimama, matica jaja liježe tek krajem siječnja, a sada su ona stara već i po 15-ak dana. Čak ni to nije strašno. Problemi bi tek nastali ako se temperature naglo spuste na -5 ili -6, već na -10, -15 ili čak -20, i to potraje duže vrijeme.
Mlado leglo zahtijeva posebnu brigu, objasnio nam je dalje. Prvo, tu je temperatura od 37-40 stupnjeva (uobičajena temparatura zimi dostatna je na 16-17 stupnjeva), zatim se javlja i pojačana potrošnja hrane budući da i leglo mora jesti. Sve to pčele moraju osigurati. Tu potrebnu temperaturu osiguravaju svojim tijelima, ne mičući se od legla, pa im stoga i hrana mora biti nadohvat, odmah iznad legla. Naime, ako je samo centimetar dalje, pčele ju neće moći dohvatiti i tada cijelo društvo propada. To je zapravo sada jedina istinska opasnost.
- Sada bih jedino pčelarima savjetovao da svoje pčele ne diraju ako imaju dovoljno hrane. Pozorno trebaju pratiti najave meteorologa i pripremiti dodatne šećerno-medne pogače. Naime, ako ide najava o jačem zahlađenju, pčele treba pokriti tim pogačama, kako bi imale doticaj s hranom. Inače, pogače ne treba stavljati bez veze jer se time dodatno stimulira razvoj legla, poručuje dr. Glumac.
Što se tiče govora o masovnom pomoru pčela, to nema veze s toplom zimom. Naime, naglašava, ili pčelari pčelama nisu osigurali dovoljno hrane ili nisu proveli tretman protiv varoe na zadovoljavajući način. Pčelari već nekoliko godina unazad u sustavu poticaja pčelarstva dobivaju praktički badava lijek protiv varoe. Istina, izbor lijeka ove godine nije bio baš najsretniji (Bayvarol trake) jer je nakon izvršenog tretiranja tijekom srpnja i kolovoza varoa i dalje bila prisutna u košnicama. Stoga je Udruga pčelara Agacija svojim članovima preporučila kontrolu stanja i, po potrebi, još jedno tretiranje. Uz to, provelo se i zimsko tretiranje oksalnom kiselinom, ali i drugim dopuštenim preparatima.
- Drugim riječima, većina međimurskih pčelara napravila je sve što je trebala. Ono koji to nisu, sada su već sigurno bez pčela jer su legla bila dugo u košnicama, što pogoduje razmnožavanju varoe. Bez hrane i tretiranja, pčelar je osuđen na propast, odnosno njegove pčele neće doživjeti proljeće, zaključio je na kraju.

Vlasta Vugrinec