Arhiva 08.08.2013. 00:00. Zadnja izmjena: 25.02.2016. 11:24.

Oko 85 posto socijalne pomoći ide Romima

Protekle godine žiteljima Međimurske županije u svrhu pomoći za uzdržavanje isplaćeno je tek nešto manje od 30 milijuna kuna (29,935.134,64 kune). Od tog iznosa, čak 84 posto dodijeljeno je romskim obiteljima. Prema podacima Centra za socijalnu skrb dobivenim temeljem prebivališta (Centar ne vodi evidenciju pomoći prema nacionalnosti), u Međimurju je 6.500 Roma, od čega je skoro 60 posto djece. Iz godine u godinu broj korisnika socijalne pomoći raste, a u protekloj je godini premašio 5.800, s tendencijom daljnjeg rasta. O ovoj “osjetljivoj temi” povela se rasprava i na protekloj sjednici Skupštine Međimurske županije, a temu je, vezano uz izvješće Centra za socijalnu skrb, otvorila HSP-ova vijećnica Marija Hertelendi koja je izrazila zabrinutost u svezi podjele novca jer način na koji se to radi neće riješiti problem romske populacije. Hertelendi smatra da se radi o gorućem i radikalnom problemu koji traži da se “prema Zagrebu” inzistira na izmjeni i dopuni zakonske regulative. Laburistica Petra Novinščak zatražila je od Centra za socijalnu skrb da se vijećnicima dostave podaci o detaljnijoj strukturi primatelja stalne socijalne pomoći, a dobro bi bilo znati i u kojoj su mjeri nadležni državni službenici putem unutarnjeg i upravnog nadzora nadzirali zakonitost rada Centra te zakonitost provođenja postupaka u ostvarivanju prava iz sustava socijalne skrbi. Činjenica koju nitko ne može osporiti je da se u sve većoj mjeri uočava nenamjensko trošenje novca, a isto je tako notorna činjenica da se u vrijeme isplate socijalne pomoći bilježi prava eskalacija raznih oblika društveno neprihvatljivog ponašanja, posebno u romskim naseljima. Budući da je novac (i kada ga ima, i kada ga nema) zapravo uzrok svih problema, Centru je na raspolaganju jedno od mogućih rješenja - smanjivanje pomoći u novcu, a povećanje u drugim oblicima.
Vršiteljica dužnosti ravnateljice Centra Antonija Canjuga objasnila je da Centar radi prema Zakonu o socijalnoj skrbi, da se nekim korisnicima, za koje se utvrdi da neracionalno troše novac, dio novca upućuje direktno u prehrambene prodavaonice, ali da se to čini u manjoj mjeri. Romi, ali i drugi korisnici socijalne pomoći imaju pravo na pomoć za uzdržavanje i mora im se to isplaćivati, bez obzira na ponašanje i eventualnu prekršajnu, ili kaznenu evidenciju.

Pijanke oko 20. u mjesecu
Međutim, opravdanje iz Centra da se drugi oblici pomoći upražnjavaju puno manje nego ranije zbog toga jer su se Romi žalili kako ih se varalo, ili im se roba isporučivala odjednom, a ne tijekom cijelog mjeseca, zapravo je prilično neuvjerljivo i govori o problemu unutar sustava i nepostojanju pravih mehanizama kontrole. Budući da se evidencija korisnika socijalne pomoći ne vodi prema nacionalnosti (osim toga, podaci o tome tretiraju se kao tajna), do broja korisnika stalne socijalne pomoći došlo se prema prebivalištu, pa je tako i postotak romske populacije u ukupnom broju korisnika socijalne pomoći tek približno točan.
Župan Matija Posavec potvrdio je da je o toj temi bilo rasprave i na Odboru za financije, uz zaključak da će se organizirati tematska sjednica Odbora na kojoj će se proanalizirati “potencijalno nenamjensko trošenje sredstava koje seže ponekad i u kriminalnu sferu”.
- Prema izvršnoj županijskoj vlasti, na inicijativu Odbora, i Skupština treba dati prijedlog, da vidimo kako i na koji način ići prema institucijama, kako bi se stvari poboljšale, zaključio je župan.
Bilo je ovo priznanje kako je lokalna zajednica zapravo nemoćna promijeniti stvari, a prema državi se još uvijek ide nedovoljno agresivno, kao da se države to ne tiče. Tako će i dalje, oko 20. u mjesecu, dakle u vrijeme isplate socijalne pomoći, u romskim naseljima vladati pravo “ratno stanje” i pijanke - ma koliko mi pred time zatvarali oči, i zaista je krajnje vrijeme da upravo država, s punom odgovornošću, uzme stvar u svoje ruke.
V.Trstenjak

Izvor: 3041