Opasni komarci dolaze!

Protekle srijede održan je kolegij gradonačelnika i načelnika općina u Međimurskoj županiji na kojem je bilo riječi o provedbi mjera dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije, problemu koji sve više tišti lokalnu zajednicu. Zbog nedostatka novca, uočljiv je trend smanjivanja broja intervencija, posebno kad je u pitanju suzbijanje komaraca, pa je tako prošle godine suzbijanje komaraca odrađeno samo u jednoj lokalnoj samoupravi.
Na kolegiju je (grado)načelnicima prezentirana važnost suzbijanja komaraca, s obzirom na činjenicu da je 2013. godine u Međimurju zabilježen i prvi slučaj bolesti groznice zapadnog Nila kod ljudi. Dodatno zvono za uzbunu je i činjenica da su se u Hrvatskoj prije nekoliko godina pojavili i prvi slučajevi denga bolesti (uzročnik Denga virus) čiji je prijenosnik komarac koji je već evidentiran u najmanje 7 županija u RH. Što zbog klimatskih promjena, što zbog drugih razloga, na području RH može se s velikom dozom sigurnosti očekivati dolazak i drugih invazivnih komaraca koji prenose razne zarazne bolesti, pa iz Zavoda za javno zdravstvo upozoravaju na važnost provođenja sustavne dezinsekcije na području cijelog teritorija Međimurske županije.
DDD košta, a novca nema
Međutim, tu nastaje problem. Zavod za javno zdravstvo može davati tek preporuke, odnosno prijedlog provedbe mjera DDD-a, Sanitarna inspekcija je ta koja je zadužena za njihovu provedbu, a sve to na kraju moraju platiti općine. Zato je na kolegiju dogovoreno da se pokuša isposlovati ponuda za tretiranje komaraca na području cijelog Međimurja, uz prihvatljivu cijenu. O tome će pregovore voditi načelnik Franjo Makovec, predsjedavajući kolegija. Ako dogoovr ne uspije, svaka će općina za svoj račun sama organizirati suzbijanje.
Dogovoreno je također da se po općinama sazovu zborovi mještana, kako bi se ljudi educirali o ovoj pošasti jer je, kako je zaključeno, edukacija najvažnija te da se akcije tretiranja provode u ožujku i travnju, kada je komarac u stadiju larve. Kad je u pitanju deratizacija (suzbijanje štakora), dogovoreno je da se svaka sredina pobrine za to prema potrebi i mogućnostima. Problematiku su čelnicima općina i gradovima sa stručne strane približile Marina Payerl-Pal, Višnja Smilović i Marko Klemenčić.
V.Trstenjak