Opet imamo jedinstvenu građevinsku dozvolu

Zbog promjena triju zakona - Zakona o prostornom uređenju, Zakona o gradnji i Zakona o građevnskoj inspekciji, Društvo građevinskih inženjera i tehničara Međimurja nedavno je održalo stručni seminar na kojem su proučavane novine u graditeljskoj regulativi. Izmjene su brojne, pa su kolege inženjere i tehničare graditeljstva, arhitekte i druge zainteresirane putem seta predavanja sa spomenutim zakonima upoznali pomoćnici ministrice graditeljstva i prostornog uređenja Danijel Meštrić, mag. ing. aedif., i Davorin Oršanić, dipl. ing. arh., te pravnik Josip Bienenfeld, načelnik sektora za pravne poslove Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja.
JEDINSTVENA DOZVOLA
Promjene koje su donijela tri nova zakona za struku su iznimno važne, međutim, na razini koja najširu javnost zanima, što je najvažnije znati za male investitore u obiteljskoj i sličnoj gradnji, skraćen opis izmjena daje Stjepan Baranašić, dipl. ing. građ., pročelnik Upravnog odjela za prostorno uređenje i gradnju Međimurske županije:
- Izmjene koje mogu zanimati privatne male investitore, dakle - one koji se ne žele gradeći mimo propisa dovesti u situaciju u kakvoj su sada tisuće ljudi koji su primorani za svoje nelegalne objekte proći postupak legalizacije, nije tako teško popamtiti, ali ne treba ih ni olako uzimati.
Kako je poznato, do sada se - po staroj regulativi, tzv. jednostavne građevine, različite vrtne nadsrešnice, nadstrešnice za stoku, podzidove, ograde i slično gradilo prema pravilniku o gradnji jednostavnih građevina koji je i dalje na snazi, ali je već također u postupku usklađivanja s EU regulativom i novoizmijenjenim zakonima.
Objekte, građevine do 400 m² korisne površine gradilo se uz prethodno pribavljanje “rješenja o uvjetima građenja”, a za objekte iznad 400 m² korisne površine trebalo je ishoditi lokacijsku dozvolu, pa zatim i “potvrdu glavnog projekta” koja je bila u funckiji dozvole za gradnju.
Tu su sada stvari promijenjene: novi Zakon o gradnji ponovo u funkciju vraća “građevinsku dozvolu”, nakon koje se mora pribaviti i uporabna dozvola po dovršenjeu građevine. Nema više razlike između objekata do ili iznad 400 m² korisne površine, već su objekti svrstani u pet osnovnih skupina (prema složenosti), a ono što najširu javnost najviše zanima, obiteljske stambene kuće, su u 3. i 4. skupini.
GLAVNI
PROJEKT JE
POČETAK
Za ishođenje građevinske dozvole u ovaj se ured mora doći s glavnim projektom za građevinu koja se namjerava graditi, međutim: taj projekt prethodno moraju već pregledati i ovjeriti (da je prihvatljiv) javna poduzeća koja upravljaju infrastrukturom.
Najveća je novina da se komunalni i vodni doprinos koji naplaćuju jedinice lokalne samouprave po novom zakonu plaća nakon izdavanja građevinske dozvole, a ne prije, što bitno rasterećuje proceduru u uredu jer predmeti neće više stajati, statistički gledano, nedovršeni zato što stranka u postupku - investitor, nije podmirila obvezne doprinose.
Mi, dakle, nećemo više biti u poziciji nečijih računovođa.
Novost je i to da građevinska dozvola važi tri godine i ne može se nakon tog roka produžiti, a određeno je i da se započeta građevina mora završiti u određenom roku - za skupine u kojoj su obiteljske kuće to je pet do sedam godina. Završenost podrazumijeva da je kuća izvana sasvim dovršena, s fasadom i svom vanjskom stolarijom, te da je građevinska čestica (okoliš) također uređena.
M.Belčić

Prostorni planovi
Novost u Zakonu o prostornom uređenju nije u proceduri donošenja prostorno-planske dokumentacije, već u tome što se sada s više razine (resornog Ministarstva, Vlade) u prostornom planu svake jedinice lokalne samouprave mogu uvrstiti tzv. strateški projekti i investicije, i to bez mogućnosti bilo kakvog pogovora! Nema više ni detaljnih planova uređenja, nego su generalni urbanistički plan i urbanistički plan uređenja izvor svih pravila za gradnju i zahvate u prostoru.

Legalizacija
Postupak legalizacije bespravno podignutih, dograđenih i svih drugih objekata koji nemaju urednu dokumentaciju i dozvole donio je na stolove referenata Upravnog odjela za prostorno uređenje i gradnju točno 16.080 “predmeta”. S. Baranašić kaže da se, zaključno s 31. siječnjem 2014. (u sedam mjeseci), razriješilo 1.742 predmeta statistički gledano, ali ima ih i više, no, nisu formalno dovršeni jer ljudi nemaju novaca za promptno plaćanje propisanih kazni, komunalnog i vodnog doprinosa - što se sve plaća u općinama i gradovima. Predmet je gotov ne kad referenti završe svoj posao, već kad “stranka u postupku”, na kraju, donese potvrdu da su plaćene sve obveze. Inače je kod referenata kontinuirano u obradi stotinjak predmeta. (mb)

Građevinska inspekcija
Zakon o građevinskoj inspekciji bitno ne mijenja ovlasti i zadaće građevinskih inspektora, već dio ovlasti koje oni imaju prenosi i na komunalne redare (redarstva) u jedinicama lokalne samouprave. Komunalni će redari kontrolirati tzv. jednostavne građevine, ali imati pravo i obvezu reagirari na uočene nedopuštene zahvate u prostoru ili gradnje na koje moraju upozoriti građevinske inspektore, odnosno inicirati njihovo postupanje.

Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja objavilo je podatke o broju predmeta koje će od županijskih i gradskih upravnih odjela diljem zemlje preuzeti Agencija za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada, a odjeli ih nisu uspjeli samostalno riješiti u zakonskom roku. Kad je riječ o Međimurskoj županiji, od ukupno 12.074 predmeta koje je zaprimio nadležni odjel, bit će ih izuzeto 1.300. Nadležni odjel Grada Čakovca zaprimio je 4.006 predmeta. Spomenuta agencija preuzet će njih 200. (vk)