Oprezno sa zadnjim zaštitama grožđa!
Prema zbroju srednjih dnevnih temperatura većih od 10ºC mjereno na lokalitetu Orehovčak u Železnoj Gori od početka mjeseca travnja do dana 31. srpnja o.g. sumirano je 935ºC, pa prema tim podacima započinje dozrijevanje grožđa (što je primjerice vidljivo na vinskim sortama pinot crni i pinot sivi – promjenom boje kožice boba ili “šara”)! Premda je početak vegetacije vinove loze 2013. sezone “kasnio” u odnosu na prethodnu 2012. godinu čak 14 dana, uspoređujući podatke o zbroju temperaturnih podataka i početak dozrijevanja grožđa sa protekle dvije sezone na dan 31. srpnja (vidi tablicu 1.) vidljivo je da se taj “zaostatak” u vegetaciji vinograda gotovo “izgubio”, pa ako se takav trend meteoroloških prilika nastavi i tijekom kolovoza 2013. ponovno za ranije epohe dozrijevanja grožđa predviđamo početak berbe već krajem kolovoza i/ili početkom mjeseca rujna!
Proteklog mjeseca srpnja na mjernom je lokalitetu Trnovčak ukupno palo samo 33.0 mm a na mjernom lokalitetu Orehovčak tek 42.5 mm kiše (u srpnju 2012. godine na mjernom uređaju Trnovčak izmjerili smo ukupno 99,8 mm, a godinu dana ranije u istom mjesecu 106,0 mm kiše), pa najopasniju bolest plamenjaču ili peronosporu krajem mjeseca srpnja gotovo da na vršnom lišću u vinogradima uopće nismo pronalazili (za razliku od 2011. i 2012.)! Zadnje jače oborine zabilježen u vinogorju 7. srpnja o.g. na netretiranom su trsu u poljskom mikro-pokusu na lokalitetu Vučetinec (moslavac bijeli ili šipon) “spustile” plamenjaču sa oboljelog lišća tek na nekoliko grozdova (vidi fotografiju). Vrlo vruć zadnji tjedan proteklog mjeseca (sa najtoplijim danom zabilježenim u petak 26. srpnja o.g. – u vinogradu na lokalitetu Trnovčak u rajnskom rizlingu najviša temperatura u hladovini je izmjerena +36,7°C), pa je takav toplinski udar “uništio” gotovo svu preostalu plamenjaču na vršnom lišću. Vrlo toplo i suho meteorološko razdoblje nastavilo se i početkom kolovoza o.g.! Moguća ranija pojava sive plijesni (Botrytis) (tzv. “zelena plijesan”) moguća je samo u vinogradima gdje nije kvalitetno suzbijanja druga generacija pepeljastog grožđanog moljca u dva preporučena termina: krajem mjeseca lipnja (ili početkom srpnja) i 14-15 dana nakon toga - sredinom mjeseca srpnja! Leptiri grožđanih moljaca (Lobesia botrana) drugog ili ljetnog pokoljenja su na praćenim lokalitetima (Orehovčak, Sv.Urban, Trnovčak) bili “aktivni” u razdoblju od 26. lipnja do 30. srpnja o.g.! Stoga je njihovo suzbijanje trebalo provoditi u dva navrata! Ako su provedene mjere zaštite, suzbijanje grožđanih moljaca ove sezone više neće biti potrebno!
Pepelnica grožđa – dominantan
zdravstveni problem!
Vrlo vruće i sparno razdoblje od druge polovice lipnja uz iste uvjete tijekom cijelog srpnja o.g. najviše pogoduje jačem razvoju pepelnice na grožđu (Uncinula/Erysiphe necator). Tako je primjerice na netretiranih 20-ak trsja sorte moslavac bijeli ili šipon poljoprivredno savjetodavne službe na lokalitetu Vučetinec zaraza grožđa pepelnicom od 6. srpnja do 30. srpnja o.g. porasla s 25% na gotovo 100% napadnutih bobica. Na pepelnicu je u našem vinogorju posebice osjetljivo grožđe sorata chardonnay, pinot bijeli, pinot sivi i moslavac ili šipon. Toplo i sparno razdoblje tijekom mjeseca kolovoza još će uvijek pogodovati razvoju kasne pepelnice grožđa u slabije zaštićenim nasadima, a ranijih smo sezona ovu pojavu naročito bilježili na dominantnim sortama kasnije epohe dozrijevanja, npr. moslavac ili šipon, rajnski rizling, pa čak i na graševini. U zadnjim mjerama zaštite vinogradarima protiv pepelnice grožđa preporučujemo planirati korištenje sumpornih fungicida i pripravak Cantus DF (djelatna tvar boskalid – vidi Tablicu 1.) koji pored sive plijesni učinkovito suzbija i pepelnicu!
Zbog produljene karence za vinske sorte loze već od kraja srpnja o.g. više ne preporučujemo miješati sumporne fungicide sa djelatnim organskim tvarima iz skupine ditiokarbamata (npr. pripravci koji sadrže mankozeb, propineb, metiram). Karenca u tom slučaju iznosi čak 56 dana! VAŽNO: Većina fungicida dopuštenih za suzbijanje biljnih bolesti u vinogradarstvu ima za vinske sorte u pravilu dužu karencu nego za stolne ili jestive sorte grožđa, zbog mogućeg naknadnog negativnog utjecaja na fermentaciju mošta i/ili vinifikaciju!
U trećoj smo preporuci nakon cvatnje (sredinom ili početkom druge polovice mjeseca srpnja o.g.) već zadnji puta protiv peronospore ili plamenjače preporučili koristiti noviji pripravak Mildicut SC (karenca za vinske sorte grožđa samo 21 dan!). U četvrtoj zaštiti nakon cvatnje (u danima nakon 25. srpnja o.g.) zbog vrlo visokih temperatura (+36°C u hladovini!) nismo preporučili koristiti pojedinačne ili kombinirane bakarne fungicide (kombinirane sistemično-bakarne fungicide, npr. Curzate-B ili Ridomil Gold Plus, ove smo sezone preporučili koristiti krajem lipnja-početkom srpnja, odnosno u drugoj zaštiti vinograda nakon cvatnje)! Karenca bakarnim i sumpornim fungicidima za vinske sorte grožđa iznose 35 dana. Tijekom suhih i izrazito vrućih godina (kao npr. 2012., 2013.) bakar više ih u prvoj polovici kolovoza i/ili kasnije ne preporučujemo koristiti, naročito ne u mirisnim vinskim sortama (npr. muškat žuti, sauvignon), radi mogućeg negativnog utjecaja na arome!
U pravilu, struka početkom stadija dozrijevanja grožđa (promjena boje ili “šara”) preporučuje obaviti preventivnu zaštitu samo zone grožđa specifičnim pripravcima protiv sive plijesni (Botrytis cinerea) (tzv. botriticidi). VAŽNO: U sorata ranije epohe dozrijevanja (pinot sivi, pinot crni, traminac, sauvignon, chardonnay, silvannac) čija se berba o.g. planira već krajem kolovoza i/ili početkom mjeseca rujna ovu preporučenu mjeru zaštite protiv sive plijesni niti ne preporučujemo obavljati, ali u sorata kasnije epohe dozrijevanja (npr. moslavac bijeli ili šipon, graševina, rajnski rizling) preporuka je tretiranje obaviti do prve polovice mjeseca kolovoza!
Pritom se zadnje zaštite vinove loze provode upravo primjenom fungicida protiv uzročnika sive plijesni (Botrytis cinerea) tek nekoliko tjedana (3) ili mjesec dana prije početka berbe. Stoga je za vinogradara i vinara uvijek aktualno pitanje da li ostaci kemijskih sredstva za zaštitu negativno mogu utjecati na sam postupak proizvodnje vina, odnosno da li utječu na sastav mikroorganizama i zastupljenost vrsta autohtonih kvasaca, a time i na senzorička svojstva vina?!
Najviše dopuštene količine ostataka kemijskih sredstva za zaštitu bilja (MRL = engl. maximum residue limit) na grožđu u vrijeme berbe su propisane zakonom. Određuju se na temelju brojnih poljskih pokusa u skladu s dobrom poljoprivrednom praksom, a postavljene MRL vrijednosti ostataka SZB prvenstveno ovise o tome kojoj generaciji ili skupini dotična sredstva pripadaju. Pri njihovoj primjeni uvijek govorimo o karencama, odnosno o razdoblju u danima koje mora proći od zadnje aplikacije sredstva do trenutka ubiranja ili žetve biljnih proizvoda. Naknadni ostaci kemijskih sredstva koje analitičkim metodama možemo dokazati u moštu i vinu su ovisni od koncentracije (količine) korištenog sredstva, razdoblja koje prođe od njegove primjene (prskanja) do berbe grožđa i meteoroloških uvjeta u tom razdoblju. Novija istraživanja ostataka botriticida iz skupine dikarboksimida (Kidan SC) i skupine anilinopirimidina & fenpirola (Mythos SC, Switch WG) tijekom razdoblja 2002.-2004. godine su pokazala da su njihovi ostaci na grožđu bili najmanji tijekom sušne i vrlo vruće 2003., što samo potvrđuje da su ovi pripravci bolje osjetljivi na visoke temperature i štetno UV zračenje nego na ispiranje oborinama zabilježenim 2002. i 2004. godine. Pritom su ostaci iprodiona (Kidan), te fludioksonila i ciprodinila (Switch) u grožđu bili značajno manji od literaturnih podataka, a ostaci pirimetanila (Mythos) nešto veći od očekivanih vrijednosti. Premda spadaju u istu skupinu anilinopirimidina početna koncentracija ciprodinila ( u pripravcima Chorus i Switch) se umanji za polovicu već 12 dana nakon aplikacije, dok je pirimetanilu za isto potrebno čak 57 dana!
Stoga pirimetanil u našoj zemlji ima za vinske sorte grožđa ima novu – “produljenu” karencu (vidi Tablicu 2.). U Njemačkoj je primjerice iz tih razloga pirimetanil dopušteno u vinogradima koristiti samo jednom tijekom sezone!
Dakle, u zadnjim tretiranjima zone grožđa protiv sive plijesni tijekom kolovoza ili najkasnije početkom rujna (za moguće kasne berbe) treba biti oprezan u doziranju i poštivanju karence. Protekle 2012. sezone zadnje aplikacije smo obavili krajem srpnja, a većina vinogradara u kolovozu nije više poduzimala nikakve mjere zaštite grožđa (ali u lanjskom kolovozu i prvoj polovici rujna nismo zabilježili oborine!), pa je zdravstveno stanje i kakvoća grožđa bila odlična!
Izvor: 3041
Ostalo iz kategorije "Arhiva"
09.11.2015
Cvrčak i mrav iz druge basne
08.11.2015