PFEIFER: Poslije nogometa, ribolov najjači

Organiziran sustav ribolova kao sporta i djelatnosti u Međimurju datira od 1912. godine, kada je u Prelogu registrirano najstarije riblovno društvo u Županiji - Glavatica. Savez sportskih ribolovnih društava Međimurske županije osnovan je 16. travnja 1959. godine u Čakovcu i ovo vrijeme koristi za obilježavanje svoje 50. obljetnice rada. Za petak, 28. siječnja u restoranu Kristal najavljena je svečanost kojom će Savez dati pečat polustoljetnom radu te u prvi plan, uz djelovanje, staviti ljude koji su ga svojim angažmanom obilježili. Razgovarali smo s predsjednikom Saveza ŠRD-a Međimurske županije Zoranom Pfeiferom koji je na toj dužnosti u drugom mandatu. Zanimalo nas je koliko se ustroj i rad Saveza promijenio otkako mu je na čelu naš sugovornik.
- Ima velikih pomaka pošto se u vrijeme mog preuzimanja Saveza počeo primjenjivati novi Zakon o slatkovodnom ribarstvu. Morali smo obaviti sve potrebne prilagodbe, promjene su bile izuzetno opsežne, pa je i posla bilo puno. Ovlaštenici smo ribolovnog prava, što znači da smo u nekom vidu koncesije koju nam je dalo Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog gospodarstva. To nas godišnje stoji 140 tisuća kuna koje plaćamo Ministarstvu jer brinemo o 97 posto voda.
Koliko je društava okupljeno u Savezu?
- Donedavno nas je bilo 36, a sada nas je 37. Pridružilo nam se novoosnovano športsko ribolovnog društvo Sunčanica iz Pribislavca.
Kažete da brinete o 97 posto voda. Tko brine o ostatku?
- O njima brinu još tri ovlaštenika: ŠRD Mura Mursko Središće s ribnjacima Selnica i Zalešće, ŠRD Čakovec koje je vlasnik Ribnjaka d.o.o. s Jegersegom, Križopotjem i Balogovcem te ŠRD Linjak iz Palovca. Svi su oni, naravno, dio Saveza.
Međimurski Savez i
ribočuvari najbolji u zemlji
Kako obavljate ribočuvarski posao? Je li točno da ste u tome najbolji u Hrvatskoj?
- Čuvanje voda je kompleksan posao i nadam se da je dovoljno reći kako nas je Hrvatski ribolovni savez proglasio najboljim ribočuvarima u zemlji. Imamo sjajnu suradnju sa sisačkim, bjelovarskim i drugim kolegama koji traže savjete. O nama govore podaci. Lani smo iz voda izvadili 80 mreža i napravili oko 100 prijava ribokrađe. Istodobno, na području Požeško-slavonske županije, koja ima najviše ribolovaca, napravili su samo petnaestak prijava.
Zapošljavate li profesionalne ribočuvare ili se radi na dobrovoljnoj osnovi?
- Imamo dvije interventne ekipe s 40-ak ribočuvara, od kojih je 18 izuzetno aktivnih na murskom i dravskom dijelu. Kupili smo dvije lade nive u tu svrhu i čuvari su kompletno opremljeni, kako bi mogli biti stalno na terenu. Danas tu službu više ne obavljamo kao nekada, sada radimo ciljano i organizirano. Puno i dobro surađujemo s policijskim upravama međimurskom, varaždinskom, koprivničko-križevačkom, zajedno organiziramo akcije. Evo, do 17. siječnja o.g. izvadili smo 10 mreža. Samo s petka na subotu, 14. na 15. siječnja izvadili smo 5 mreža na jezeru Kuršanec. Ribočuvari rade za pola dnevnice, a postoji i Pravilnik o nagrađivanju, kako bi ih se motiviralo.
Kakve su posljedice za ribokradice?
- Prijavljujemo ih sucu za prekršaje ako se radi o lovu puštenim načinom. Globa je 1.500 kuna i sud je tu vrlo ažuran. Kod kaznenih prijava za postavljanje ribolovnih mreža djelujemo zajedno s PUM-om. Kazne su 10 do 15 tisuća kuna, uz zapljenu svih mreža, čamca i drugog. To je proces koji traje, ali je djelotvoran.
Reprezentativci,
natjecatelji, ribiči,...
Koliko je u MŽ registriranih ribolovaca i natjecatelja?
- Po broju članova, mi smo drugi ili treći savez u zemlji, a u Međimurju smo, nakon nogometa, najmasovniji. Imamo 270 registriranih natjecatelja i 4.000 ribiča u 37 ŠRD-ova. Sva su društva dobra, dinamična i uredna u radu. Oni su prvenstveno čuvari okoliša i održavatelji voda i ribe.
Jeste li zbog cijene ribolovnice imali odljev članstva?
- Imali smo ga lani. Članarina je bila 50 kuna, a ove godine je 100. Ribolovna dozvola stoji 400 kuna i služi za podmirenje obaveza Saveza. To znači da 80 kuna uplaćujemo Ministarstvu, 40 Hrvatskom sportskom ribolovnom savezu, daljnjih 86 kuna dajemo svakom ŠRD-u, a ostatkom gospodari Savez.
Koliko to godišnje ispadne u prihodima?
- Oko milijun i pol kuna. Dobro je da i lokalne samouprave dotiraju ŠRD-ove, međutim, u gradskim sredinama za to nemaju senzibilitet. Županija ne daje ništa. Od županijske Zajednice sportova godišnje dobijemo 350 kuna. Znate, ima tu jedna kolizija. Oni koji eksploatiraju šljunak državi plaćaju praktično jednaku naknadu kao i mi, s tim da oni na tome puno zarade, a mi, volonteri, još imamo obaveze.
Našim vodama
plivaju...
Kakav je plan rada u 2011. godini?
- Kao nositelji gospodarenja, moramo izvršiti obaveze prema Ministarstvu, brinuti o vodama i ugovoriti ribu za poribljavanje. Poribljujemo 12 do 14 tona godišnje i to Savez košta 350 do 400 tisuća kuna. To je najvažniji dio našeg posla, a odmah potom je ribočuvarska djelatnost.
Kojom ribom poribljujete ovdašnje vode?
- Kod nas je u vodi riba domaćeg porijekla. Imamo ugovor s Ribnjacima iz Donjeg Miholjca u kojima je genetski kod autohton. Uzimamo vretenastog šarana, šarana bezljuskaša, divera, linjak. Poribljujemo i amurom koji i jest i nije domaća riba, a problem je taj što nemamo domaćeg proizvođača te ribe. U jesen vode probiljujemo predatorima, i to štukom i smuđom.
Postoje li ugrožene vrste?
- Apsolutno. Predatori kojih je sada manje nego ranije. Jesu li izlovljeni ili se nešto u vodama promijenilo u biološkom smislu teško je procijeniti iako mislim da ovo posljednje ima svoj utjecaj. To pokazuju i neke studije.
Aleksandra Ličanin

Turistička grana nas nije prepoznala
Zoran Pfeifer: K nama na natjecanja i druženja dolaze ljudi iz cijele zemlje i inozemstva. Žao mi je što to ne prepoznaju ovdašnje turističke zajednice, osobito županijska, jer mislim da bi naš spoj u radu trebao biti značajniji. Imamo dva jezera, a nijednu jedrilicu ili čamac za vožnju. ŠRD-ovi to ne mogu staviti u službu turizma jer za to nisu ovlašteni, ali ima tko može. Samo ću reći da jesmo za suradnju i pružanje logističke pomoći. (al)

Inspekcija od koje ne boli glava
Zoran Pfeifer: Inspektorica s kojom dobro surađujemo je Marijana Fabić Rusak. Pošpota nas kad treba, dvaput nas je i globila, ali traži ozbiljnost rada i baš zato smo najbolji savez u Hrvatskoj. Nije ovaj posao šala, zbog čega nam je inspekcija partner, a ne samo sustav kontrole. (al)

Ponosni na
reprezentativce
Zoran Pfeifer: Prošla je godina bila izuzetna. Imamo sjajne sportske rezultate. Kadetinje Klen Vigme iz Svete Marije su prvakinje Hrvatske. Njihove juniorke također. Juniori preloške Glavatice Pfeifer TTI su prvaci Hrvatske. Ekipe Soma Kotoriba i Klen Vigme plasirale su se u 1. hrvatsku ribolovnu ligu. Imamo trojicu reprezentativaca: Ivana Jakupaka iz kotoripskog Soma, Alena Perka i Petra Dominika koji su članovi U18 reprezentacije Hrvatske. (al)