Plakete Bačvariji Srnec i Matiji Grabroviću

Hrvatskom himnom koju su otpjevali članovi Muške vokalne grupe Zbora Josip Vrhovski iz Nedelišća otvorena je svečana sjednica Općinskog vijeća Nedelišća u četvrtak, 14. lipnja u mulitimedijskoj dorani MESAP-a, sazvana povodom Dana Općine Nedelišće koji se slavi o blagdanu sv. Vida.
Dobrodošlicu svim gostima i uzvanicima – županu međimurskom Ivici Perhoču, te gradonačelnicima i načelnicima jedinica lokalne samouprave Međimurja koji su se u većem broju odazvali svečanosti - poželio je predsjednik Općinskog vijeća Željko Kacun, a kratak uvod u vrlo simpatično filmsko izvješće o postignućima Općine u proteklih nekoliko godina – predstavljeno auditoriju umjesto kakvog zamornog referata – dao je načelnik Mladen Horvat.
Najavljujući filmski pregled događaja u Općini od 2008. do 2012. godine, M. Horvat je – između ostalog – rekao:
- Te godine najvećim svojim dijelom obilježene su kao krizne. Razvijali smo se i živjeli na dug, odgađajući trenutak otrežnjenja u kojem moramo shvatiti da smo trošili više nego smo imali. Taj je opći zaključak primjenjiv i na lokalnu samoupravu koja se dodatno našla u nepovoljnom položaju jer su s razine države na županije, gradove i općine svaljivane brojne obveze koje, s druge strane, nije pratila decentalizacija sredstava.
No, unatoč svjetskim kriznim trendovima s okusom naših hrvatskih slabosti, pogled unatrag na učinjeno u Općini Nedelišće u protekle četiri godine potvrđuje da je kriza i izazov na koji odgovaramo pojačanim trudom, punim anagažmanom i umješnošću u svih 11 općinskih naselja. Tada dolaze i rezultati u rješavanju onih sitnih životnih problema - poput zamjene rasvjetnih tijela u nekoj ulici ili oplemenjivanja prostora sadnjom cvijeća, preko uređenja i modernizacije ulica, izgradnje društvenih domova, ustanova i obnove sakralnih objekata do krupnih infrastrukturnih zahvata, poput višemilijunskog projekta kanalizacije ili sportskog parka. Radilo se i gradilo, planiralo i pripremalo temelj za buduće investicije, ali se nije zaboravilo da je nužan sastavni dio života i zabava, radost okupljanja i druženja ljudi na nizu, rekli bismo već tradicionalnih i tradicijskih manifestacija na kojima se ne susreću samo žitelji Općine, već sve više i ostali naši Međimurci, kao i ljudi iz drugih krajeva lijepe naše te strani gosti i turisti.
Po projekciji filma koji je na tisuću puta bolji način prikazao stvarnost Općine od bilo kakvih drugih oblika izvješća, župan I. Perhoč čestitao je svim žiteljima Dan njihove općine, a pažljivo je birao riječi kako bi opravdao zašto objektivno Županija ne može (zbog natalaoženih proračunskih problema) na primjeren način pratiti razvoj jedne dobro organizirane i dinamične jedinice lokalne samouprave kakva je Općina Nedelišće.
Povodom Dana Općine, na svečanoj su sjednici dodijeljene i dvije plakete.
VJERNI TRADICIJI
Plaketa Općine Nedelišće dodijeljena je Bačvariji Srnec Nedelišće za očuvanje i razvoj tradicijskog obrta.
Bačvarska tradicija u obitelji Srnec iz Nedelišća datira od 1918. godine, kad se bačvarskim zanatom počeo baviti Matija Srnec kojeg je koncem 40-ih godina prošlog stoljeća naslijedio sin Josip Srnec. On je kasnijom modernizacijom obrta ručnu obradu materijala djelomično zamijenio strojnom te sa sinovima Dragutinom, Josipom i Brankom krenuo u ozbiljniju proizvodnju bačvi, stalno modernizirajući radionicu. 1991. obrt preuzima Dragutin Srnec, a 2006. od njega posao preuzima sin Siniša. No, i u novoj, modernijoj radionici ostala je vjernost tradicionalnoj izradi bačvi po kojoj je Bačvarija Srnec poznata i izvan granica Hrvatske.
ČUVAR ZAVIČAJNE BAŠTINE
Plaketa Općine Nedelišće za očuvanje, njegovanje i podučavanje folklorne baštine dodijeljena je Matiji Grabroviću, prosvjetaru iz Čakovca koji je svoj četrdesetogodišnji radni vijek posvetio odgoju i obrazovanju osnovaca, prvo u Osnovnoj školi Nedelišće, a zatim u II. osnovnoj školi Čakovec. Svima poznat Matek ili Mato svoje je slobodno vrijeme posvetio folkloru. Kao učenik prvog razreda Učiteljske škole davne 1947. godine, završio je tečaj za voditelja folklora. Uz to što je plesao u folklornoj skupini čakovečke Preparandije, uskoro je i druge započeo poučavati folkloru. Već 1949., s nepunih 17 godina, postaje voditelj folklorne sekcije u Međimurskoj trikotaži koja je djelovala do ranih devedesetih, kada prerasta u KUD Veseli Međimurci. Gotovo istodobno, od 1951. godine, počinje voditi ogranak Seljačke sloge Nedelišće, sve do početka osamdesetih godina prošlog stoljeća. Nakon obnove udruge sredinom devedesetih godina, Matek se vraća vođenju KUU-a Seljačka sloga Nedelišće u kojem i danas radi kao voditelj i koreograf te pomaže u svim segmentima djelovanja Udruge. Zahvaljujući folklornoj baštini, koju njeguje i prenosi na druge, Matek je stekao brojna prijateljstva, a kao plesač ili koreograf s nedelišćanskom Slogom nastupio je na više od dvije tisuće priredbi, na brojnim festivalima i smotrama folklora u Hrvatskoj, Sloveniji, Bosni i Hercegovini, Srbiji, Makedoniji, Austriji, Njemačkoj, Švicarskoj i Mađarskoj. Predanost i ljubav prema folkloru Matija Grabrović pokazao je i šivanjem nošnji za folkloraše s kojima je radio. Tako su njegovom singericom prošle nošnje iz gotovo svih krajeva nekadašnje Jugoslavije, a najviše ih je ipak bilo iz njegove najveće ljubavi – Međimurja. Njegove koreografije u potpunosti ili djelomično plešu se u velikom dijelu međimurskih folklornih društava i na taj ih se način prenosi na mlađe generacije te čuva od zaborava.
S pravom se može reći da je Matija Grabrović, nakon 65 godina rada, živa legenda međimurskog folklora, a još se više može reći kako je sinonim za Kulturno-umjetničku udrugu Seljačka sloga Nedelišće.
SVI ZAPJEVAJTE!
U kulturnom dijelu programu kojim je začinjena svečana sjednica također se vidio trag dugogodišnjeg truda M. Grabrovića. Pred auditorij su izašli mališani iz Dječjeg vrtića Zvončić (skupina Medvjedići) s recitacijom Snoboki i pjesmicom Ćuk se je oženil, a prva postava Seljačke sloge s tamburašima zapjevala je Katruže i V leti ide sunce doli pomali.
Šteta: da se tako pjeva bilo gdje drugdje, cijeli bi auditorij pjevao s folklorašima. Naše Međimurce kao da je malo sram. Ma, svi zapjevajte, tako se čuva zavičajna baština!
Marijan Belčić