Pravi šampion kvalitete među pršutima je iz Međimurja!

Na ovogodišnjem VII. Nacionalnom sajmu pršuta u Sinju, gdje se deseci hrvatskih proizvođača predstavljaju sa svojim najboljim dostignućima u proizvodnji pršuta i drugih za naše priobalje karakterističnih suhomesnatih proizvoda (kraški vrat, panceta i sl.) dobitnik najviše nagrade šampion kvalitete bio je Vajdin dalmatinski pršut!
Za mnoge je to iznenađenje, jer ipak su kontinentalci na gostujućem terenu potukli domaćine u njihovoj vlastitoj diciplini. No Mesna industrija Vajda Čakovec sa svojim je proizvodima na spomenutom sajmu od prvih dana i od samog je početka – po osvojenim nagradama i priznanjima - konstantno među najboljima.
Nagrada šampion kvalitete za Vajdin dalmatinski pršut došla je samo kao potvrda vrhunske kvalitete proizvoda i dugog kontinuiteta u kojem je stvaran prepoznatljiv, po porijeklu, sirovinama, recepturi, okolišu u kojem je oplemenjivan – pravi hrvatski proizvod!
Tehnička direktorica MI Vajda, Emilija Cmrečak, dr. vet. med., kaže da u proizvodnji dalmatinskog pršuta u Vajdi nema nikakvih nebeskih tajni, štoviše, da je recept koji podrazumijeva jednostavnost, pažnju, marljivost i dosljednost u cijelom procesu ono što je dalo rezultat:
- U našoj je proizvodnji cjelokupan asortiman proizvoda, od svježeg mesa do prerađevina najvišeg kvalitativnog razreda, pod kontrolom od polja do stola. Odnosno, u našem slučaju, od toga kakav odojak ide u tov, u kakvim se zootehničkim uvjetima svinje drže, koja je kvaliteta hrane kojom se ih tovi... Ništa ne prepuštamo slučaju ili improvizaciji. Tako se i za proizvodnju pršuta na liniji klanja bira najviša kvaliteta svinjskog buta, jedinično najmanje težine 12 kilograma u sirovom stanju, a naši ga mesari posebno pripremaju (konfekcioniraju) za daljnji postupak.
U obrađen but utrljava se krupna morska sol, a masiranjem se iz buta istiskuje i posljednji ostatak krvi... U desetak dana odležavanja pršuti se okreću u soli, kontroliraju, po potrebi dosoljavaju. Zatim slijedi faza vodene kupke kojom se odsoljava, odnosno slanost pršuta svodi na potrebnu mjeru i dvadesetak dana prešanja.
Tako pripremljeni pršuti na 45 do 65 dana izlažu se hladnom dimu u kojem je samo aroma drveta koje se koristi (bukva, grab) i dalmatinskog samoniklog aromatičnog bilja. Oplemenjivanje tog pršuta u Vajdinoj pršutani u Mirlović Zagori (u blizini Drniša) odvija se u idealnim mikroklimatskim uvjetima, pršut se izlaže buri na području na kojem je istovremeno optimalna vlaga u zraku, a cijeli proces traje – da bi se dobio vrhunski proizvod – do godinu i pol dana. Trenutno je naša godišnja prosječna produkcija na oko 3.000 pršuta, međutim, vrlo smo uspješni i u proizvodnji pancete i kraškog vrata (suhe vratine, buđole) koji su nam sve traženiji proizvodi na tržištu, a proizvode se na jednak, prirodni način, bez bilo kakvih industrijskih poboljšivača okusa ili neprimjerenih konzervansa, kemije...
Sudi li se po riječima E. Cmrečak – Mesna industrija Vajda očigledno je uspjela ostvariti svoj dio u hrvatskoj bajci koju se godinama sluša o zeleno-plavoj suradnji, o simbiozi hrvatskog plavog juga i zelenog sjevera, korištenju hrvatskih tzv. komparativnih prednosti... Pa dobro, bar netko uspijeva.
M. Belčić