RAVNATELJ BOLNICE KOPASIĆ: Ne očekujem zatvaranja odjela

Skupština Međimurske županije odlučila je predati upravljačka prava nad Bolnicom državi, koja se obvezuje sanirati dug, a o očekivanjima i mogućnostima koje će proces sanacije otvoriti razgovaramo s ravnateljem Županijske bolnice u Čakovcu Dragutinom Kopasićem, dr. med., spec. anest., koji se u drugom mandatu bori s jazom stvarnog troška i onog što Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje priznaje:
Koliki je dug čakovečke Bolnice?
- S 31. prosincem 2012. dug naše bolnice iznosio je 97 milijuna kuna. U tom iznosu je i 28 milijuna kuna kredita, ali i masa za plaće koja mjesečno doseže do 10 milijuna kuna. U preostalih 60-ak milijuna kuna je i dio nedospjelog duga (otprilike 12 milijuna kuna). Oduzmemo li i kamate dobavljačima koje nakon duljeg vremena obično otpisuju ili smanjuju, naše obveze starije od 60 dana iznose oko 40 milijuna kuna. Pretpostavljam da obveze do 60 dana ne idu u sanaciju. No, Bolnica ima i potraživanja, i ona su prema HZZO-u na kraju prošle godine dosegla nešto više od 41 milijun kuna. Fakturirali smo više od onog što po bodovnom rangu priznaje HZZO-o, i to još uvijek nismo otpisali iako smo svjesni da to nećemo uspjeti naplatiti. HZZO nam, na osnovi limita, priznaje tek 19,621.000 kuna.
Je li u Vašim mandatima ikada bila u pitanju isplata plaća?
- Nije.
Vjerujete li u program sanacije koji nudi Ministarstvo zdravlja?
- Sjeverozapad Hrvatske spominje se kao primjer potrebe za suradnjom bolnica zbog blizine. I nama je jasno da se trebamo horizontalno povezati s drugim bolničkim ustanovama, no, taj bi proces trebalo očistiti od političkog utjecaja te ga postaviti prema stvarnim potrebama stanovništva. Očekujem da će se poštivati jasno postavljeni kriteriji. Često se čuje da kriterij broja kreveta nije jedini, međutim, iz HZZO-a nikada nije rečeno koji su to drugi kriteriji. Iza floskule “drugi kriteriji” ne skriva se, zapravo, ništa - jer drugih kriterija nema! Trebat će postaviti jasne standarde da bi se bolnice ujednačile. Sanaciju bolnica će, zapravo, vršiti Ministarstvo financija, a ne Ministarstvo zdravlja.
BUDUĆNOST JE U REGIONALNIM PROJEKTIMA
Očekujete li zatvaranje odjela ili poliklinika u našoj bolnici?
- Nemam bojazni da će se kod nas nešto zatvarati s obzirom na omjer broja stanovnika i broja kreveta. Moguće je da će pacijenti za neke pretrage morati do drugih bolnica, ali ne u smislu drastičnih promjena u odnosu na sadašnju situaciju.
Vjerojatno će se inzistirati na objedinjavanju nemedicinskih djelatnosti među bolnicama, poput pravne službe, nemedicinskih servisa, tehničkih službi, zaštitarskih i slično. Mjesta za racionalizaciju ima, pa je moguće da se dogovorimo da se skupe i rijetke laboratorijske pretrage provode u jednoj bolnici. Kad uđemo u Europsku uniju, financiranje će uvelike ovisiti o projektima regionalnog značaja te je i to razlog zbog kojeg moramo razmišljati o suradnji.
Kakva je situacija s dugovima veledrogerijama za lijekove?
- Donesen je novi zakon o rokovima plaćanja s kojima se ni naša bolnica ne može nositi. Trenutno veledrogerije čekaju sanaciju jer im je jasno da ni bolnice ni županije ne mogu platiti. Tijekom travnja trebalo bi biti imenovano sanacijsko vijeće, a potom donesen i sanacijski plan.Tek tada ćemo znati na čemu smo.
Naš problem je što unutar Bolnice ne možemo utjecati na prihode i rashode. Problem je nastao ove godine jer je u primjeni granski kolektivni ugovor koji nastavlja obvezu prema kojoj, primjerice, samo dežurstva plaćamo bitno više (1,250.000 kn mjesečno, a prije smo izdvajali 950.000 kn) te smo s 1. siječnjem startali sa 7,5 milijuna kuna više u odnosu na prošlu godinu. Na to nemamo utjecaja niti je popraćeno povećanjem limita ili nekih drugih oblika financiranja Bolnice.
Kada će u sanaciju i adaptaciju paviljon 3 i preseljenje Odjela psihijatrije?
- Sanacija paviljona 3 prijavljena je u bazu projekata naše županije jer za nju imamo kompletnu dokumentaciju.
Zgrada je izgrađena 1952. i riječ je o zahvatu koji nadilazi mogućnosti naše tehničke službe. Ovog trenutka ne znamo ni sudbinu decentraliziranih sredstava u budućnosti.
LISTE ČEKANJA DUGE KO PRUGE
Jesu li skraćene liste čekanja?
- Iskreno rečeno, liste čekanja nismo značajno skratili jer i to košta. Donekle smo smanjili listu za ultrazvuk srca te u djelatnosti radiologije, a i dalje su najdulje liste čekanja na ortopediji: na operaciju ugradnje proteze kuka čeka se do 550 dana, a na operaciju koljena od 350 do 400 dana. U toj smo se djelatnosti našli u problemu jer nam je jedan specijalist otišao u Sloveniju, a ugovor s prof. dr. Dubravkom Orlićem, umirovljenim ortopedom iz Zagreba, nije bio u skladu sa zakonom i morao sam ga raskinuti. I ranije smo imali jedno loše iskustvo iz programa smanjenja lista čekanja: šest subota smo operirali te HZZO-u za to fakturirali 420.000 kuna. Platili su nam 200.000 kuna, što znači da su nas - prevarili.
Kojih specijalista trenutno najviše nedostaje?
- Ako bismo htjeli da liste čekanja nestanu, treba nam liječnika svih struka. Raste broj zahtjeva za pretragama, pa i to generira i potrebu za stručnjacima. Uz ortopede, nedostaju nam gastroenterolozi, radiolozi, onkolozi, kardiolozi...
Generira li primarna zdravstvena zaštita veliki broj nepotrebnih pretraga?
- Danas se magnetna rezonanca iznimno traži i prati veliki broj CT nalaza. U Međimurju se godišnje napravi i više od 1.500 nalaza magnetske rezonace. Nekad su sporovi zbog propusta u liječenju bili rijetkost, a danas taj broj enormno raste.
Liječnici su oprezniji i prisiljeni su generirati veći broj pretraga radi potvrde ili isključivanja. Trenutno imamo 8 sporova: dva sa zaposlenicima, a 6 sporova zbog medicinske pogreške.
Željka Drljić