Romi morau govoriti hrvatski i poštivati obveze!

U Međimurskoj je županiji u petak boravio potpredsjednik Vlade RH Neven Mimica sa suradnicima. U njegovoj su pratnji bili predstojnik Vladinog ureda za nacionalne manjine Branko Sočanac, saborski zastupnik Veljko Kajtazi, predstojnica Ureda potpredsjednika Vlade RH Sonja Žerjav i savjetnik u Uredu potpredsjednika Vlade Dario Dudas.
Tema razgovora sa županom Ivicom Perhočem, njegovim zamjenikom Matijom Posavcem i predstavnicima obrazovnog i društvenog života Međimurske županije bili su projekti vezani uz romsku nacionalnu manjinu.
Nakon zatvorenog dijela sastanka, sudionici su izašli pred novinare i izložili najvažnije elemente Nacionalne strategije za uključivanje Roma do 2020. godine. Taj će dokument uskoro biti u Vladi, očekuje se njegovo prihvaćanje, a potom i ozbiljan pristup u realizaciji. Gosti su izrazili razumijevanje za ozbiljnost problema s kojima se suočava Međimurje u tom smislu, o čemu je župan Perhoč uvodno rekao:
- Imamo rezultate u školovanju Roma, ali ne zadovoljavajućih. Devijantne pojave nenamjenskog trošenja novca od socijalne pomoći zahtijevaju zadiranje u promjene zakona o socijalnoj pomoći. Resorno ministarstvo ulagat će u predškolski odgoj, produženi boravak u školama Macinec i Kuršanec, a dugoročno rješenje je školovanje Roma - rekao je župan. Potpredsjednik Vlade N. Mimica naglasio je zainteresiranost za zaštitu prava nacionalnih manjina i njihovu društvenu uključenost, kao jedan od vrijednosnih prioriteta politike Vlade.
- Posebno smo zainteresirani usmjeriti pozornost na romsku nacionalnu manjinu. Vodimo politiku integracije koja ne smije završiti s asimilacijom. Pri kraju smo procedure utvrđivanja Nacionalne strategije za uključivanje Roma do 2020. godine i upravo je posjet Međimurskoj županiji važan doprinos provjeri svega što ta strategija predviđa. Vaši predstavnici Županije također su bili uključeni u izradu - rekao je Mimica.
Dodao je da su izgradnja OŠ Pribislavec i Centra za odgoj i obrazovanje prioriteti Županije, resornog ministarstva i Vlade koja već traži izvore financiranja - bilo u javno-privatnom partnerstvu, bilo u fondovima.
Međimurje je za Rome napravilo najviše
Neven Mimica u nastavku je istaknuo i sljedeće:
- Iako problemi i dalje postoje, moj je dojam da je Međimurska županija u cijeloj Hrvatskoj napravila najviše na uključivanju Roma u društvo. To je stoga što se razumije koliko je obrazovanje važno kao početni stup za uključivanje u društveni život - rekao je Mimica.
Tri osnovna stupa u procesu poboljšanja kvalitete življenja Roma su obrazovanje, stanovanje i zapošljavanje. Država će pomoći obrazovanju programima koji će sve više ići putem fondova Europske unije.
- I Romi u ovom procesu moraju biti sudionici, subjekti, a ne objekti koji čekaju da se njima bavi netko drugi i da smišlja kako ih uključiti u društveni i gospodarski život u zemlji - naglasio je u petak pred novinarima potpredsjednik Vlade RH.
Kajtazi: Pozitivna diskriminacija ovdje je dobra
Saborski zastupnik Veljko Kajtazi vjeruje u uspjeh nove strategije i ističe da diskriminacija u ovom slučaju ima smisla.
- Ova vlada, na čelu sa Zoranom Milanovićem, želi poboljšanje za romsku manjinsku zajednicu, osobito Neven Mimica koji je uključen u Nacionalni program za Rome. Po prvi put imam dojam da se doista žele poboljšanja. Od 22 nacionalne manjine u zemlji, jedino za romsku postoje strateški programi i dobro je što postoji pozitivna diskriminacija u tom smislu - rekao je Kajtazi.
Perhoč: Rađanje s
15 godina
protuzakonito je
Na novinarsku konstataciju kako su dosadašnja nastojanja da se poboljša život Roma u Međimurju uglavnom bila prepuštena djelovanju lokalnih vlasti, dodano je i pitanje o dvosmjernoj interakciji većinskog stanovništva i romske populacije. Potpredsjedniku Nevenu Mimici postavljeno je pitanje kako riješiti disbalans iz kojeg je razvidno da Romi okolinu u kojoj žive ne doživljavaju i ne poštuju na pravi način.
- Ovdje su standardi Roma daleko viši nego u većini europskih zemalja. Sve je u Međimurju napravljeno, a opet postoji pitanje što je s ponašanjem Roma? Ako su im poboljšani uvjeti života, jesu li i oni popravili svoje ponašanje - retorički je odgovorio N. Mimica.
Na pitanje novinara o radu s najugroženijima u romskoj populaciji - ženama i djecom, odgovorili su Mimica i Perhoč. Pitanje je uključivalo veliki broj maloljetničkih trudnoća te rastući broj djece koja su i izvor prihoda, konkretno dječjeg doplatka. Uključio se i zastupnik Kajtazi.
- Mislim da će problem biti sve veći jer natalitet Roma raste i, ako sada ne poduzmemo ozbiljne mjere, bit će i veći. Tu su važne edukacije i radionice za odrasle - rekao je Kajtazi, a župan se dotaknuo specifičnosti međimurskih Roma.
- Radit će se s roditeljima putem predškolskog odgoja i na zdravstvenoj preventivi jer događanja kojima svjedočimo valja nazvati pravim imenom - rađanje s 15 godina protuzakonito je! Ne može se to pokriti krinkom specifičnosti i običaja Roma. To je protivno zakonu i tako to trebamo tretirati. U tom smislu, treba reći da u Međimurju imamo situacije u kojima se govori o segregaciji lokalnog stanovništva - rekao je Perhoč.
U Parag uloženi
milijuni, a Romi
nezadovoljni
U romsko naselje Parag uloženi su milijuni u izgradnju infrastrukture, no, Romi su nezadovoljni. Na novinarsko pitanje kako postići poštivanje onoga što su dobili, župan je rekao:
- Danas u Međimurju imamo lošijih naselja od romskih. U Parag je uveden sustav zbrinjavanja otpada jednak za sve u Općini Nedelišće. Njihova je obveza plaćati odvoz otpada, a ne plaćaju ga iako dobivaju socijalnu pomoć koja se koristi za takve i slične obveze. Netko tko ima mirovinu 500 kuna, redovito plaća svoje obveze, a netko tko dobiva socijalnu pomoć, to ne plaća. Prečesto govorimo o pravima Roma, a sada će i obveze doći u prvi plan - rekao je župan.
Službeni jezik u RH
Kolegama novinarima iz Zagreba nevjerojatnim se čini podatak da Romi u 4. razredu osnovne škole ne znaju hrvatski jezik. Potpredsjednik Vlade Mimica rekao je da će se inzistirati na poznavanju službenog jezika Republike Hrvatske.
- Otvarat će se predškole jer tu najizravnije možemo utjecati na to da se uči i govori hrvatski. Međimurje je u to krenulo i prije Nacionalne strategije. Ako romski učenici ne govore hrvatski, s njima zaostaje cijeli razred. Standardi su u školama prilagođeni onima koji su u velikom broju slučajeva većina u razredu, a ne znaju hrvatski - rekao je Neven Mimica, dodajući da će do 2020. godine sva romska djeca morati imati završenu osnovnu školu u skladu s postignućima svih zemalja EU-a.
Aleksandra Ličanin

Kako su došli do 4. razreda, a ne znaju hrvatski?
Ivica Perhoč: Kako je netko došao do 4. razreda osnovne škole, a ne zna hrvatski jezik? Tako što su u školama počeli snižavati kriterije i prilagođavati se. To je osnovni problem hrvatskog stanovništva. Djeca Hrvati moraju stati i čekati da ih netko stigne. Iz perspektive Bruxellesa, to se pitanje gleda kao problem koji stvaraju Hrvati, ali tome nije tako.

Podilazilo se Romima, s tim je gotovo
Ivica Perhoč: Smatramo da se ranije vodila politika podilaženja Romima. Prilagođavalo im se ovisno o vremenu održavanja izbora, a nije se ulazilo u srž problema. Ne treba nam naklonost pojedinaca samo radi trenutne pozicije. Ne želimo lažni suživot, već stvarni.

Kad ne primaju dječji doplatak, idu na ulicu
Ivica Perhoč: U Međimurju je 60 posto Roma mlađih od 16 godina. To je dokaz da je demografska politika Hrvatske pridonijela tome da djeca postaju predmet stvaranja prihoda. Problem je što nakon 15. godine života romska djeca imaju završenu osnovnu školu, ali ne nastavljaju školovanje i roditelji više nemaju pravo na dječji doplatak. Roditeljima tada više nisu interesantni i prepuštaju ih ulici. Kad su na ulici, javlja se novi problem, vezan uz sigurnost koja je u nadležnosti policije.

Kriva percepcija
Neven Mimica: Ako se nacionalna i međunarodna percepcija djelovanja prema Romima bazira samo na presudi Suda za ljudska prava, onda je to posve neosnovano jer je u Međimurju učinjeno puno, najviše u Hrvatskoj.