Romske predškole daju dobre rezultate

Iskustva koja s provedbom predškole imaju u Murskom Središću i Pribislavcu ohrabrujuća su ako ih gledamo kroz prizmu ukupne problematike romske nacionalne manjine i uklapanja mališana u školski sustav. Nepoznavanje hrvatskog jezika već se godinama pokazuje kao prva i najveća prepreka u napredovanju romske djece u školi, pa je rad s njima u predškoli od vitalnog značaja. Prvi su se u njega upustili u Murskom Središću u kojem su u Vrtiću Maslačak unatrag tri godine polaznici i mališani romske nacionalne manjine koji žive u Sitnicama. Prve rezultate odgojnog rada s malim Romima prepoznali su nastavnici OŠ Mursko Središće, pa danas u prvom i drugom razredu rade s priličnom lakoćom u odnosu na ranije razdoblje.
Dakako, romski su pomagači također od važnosti, a u razgovoru s ravnateljicom OŠ Mursko Središće Marijom Trstenjak i pedagoginjom Miljenkom Župan doznajemo da ih je u prvim i drugim razredima četvero. Razrednici Lidija Vuri, Dubravka Posavec, Lidija Pintarić, Mirjana Mošmondor i Aleksandra Novak također su zadovoljni vidljivim rezultatima te uspjehom učenika koji su sada pošli u drugi razred. Romski pomagači su im Boro Horvat, Svjetlana Kalanjoš, Olivera Bogdan i Violeta Novak.
- U prvim razredima sada imamo 18 učenika romske nacionalne manjine, i to u tri odjela po njih 6. Našu školu polazi 101 romski učenik, s tim da su rezultati rada s mališanima u predškoli sada mjerilo iz kojeg vidimo veliku razliku u tome kada se djecu priprema za polazak u školu. Nijedan učenik nije pao razred prošle godine, nema ni onih koji polaze po prilagođenom programu. Sreća je što smo se kao sredina otvorili prema Romima i što su Romi u Sitnicama drugačiji od ostalih im sunarodnjaka u Međimurju - ističe M. Trstenjak.
Velika vrijednost romskih pomagača
Velika se vrijednost romskih pomagača ogleda u činjenici da djecu prate od kuće do škole i natrag, pomažu im u izradi domaće zadaće u vrijeme u kojem nisu na izbornoj nastavi.
- Pomagači također s djecom crtaju i osmišljavaju im radionice, a pomoć u zadaći je vrlo značajna jer, na žalost, roditelji svojoj djeci ne mogu pomoći zato što su ili nepismeni ili ne govore hrvatski jezik. Nepismenih je puno, no, raduje nas što se odazivaju pozivima na roditeljske sastanke i primanja - kaže pedagoginja M. Župan, također naglašavajući da roditelji brinu o školskoj literaturi i sva djeca imaju udžbenike te im plaćaju užinu i sve obveze unutar škole. Ovi lijepi pokazatelji i dosadašnji rezultati ne izoliraju OŠ Mursko Središće od problema. Ima ih i dalje, a vezani su uz učenike romske populacije kojima nedostaje discipline.
- Imamo višestruke ponavljače. Primjerice, u 6. razredu imamo četverostrukog ponavljača koji ni dalje ne može pratiti nastavu jer stalno izostaje, stvara nered. Ima takvih učenika od 5. do 8. razreda i s tim se još uvijek nekako nosimo, međutim, ne treba izgubiti iz vida podatak da ih sve više završava školu - ističe za list Međimurje ravnateljica Trstenjak i podastire brojke. U 5. razredu trenutno je 21 učenik romske manjine, u 6. njih 12, a u 7. i 8. razredu njih po 7.
- To je prije pet godina bilo nezamislivo. U 13 godina ih je samo 5 završilo osnovnu školu - kaže M. Župan.
... a država nije
saveznik
Podaci iz OŠ Mursko Središće svakako jesu ohrabrujući, no, bilo bi ih lakše i sveobuhvatnije ostvarivati kad bi Republika Hrvatska bila prijateljskije raspoložena u rješavanju ukupne problematike romske nacionalne manjine u Međimurju. Ravnateljica Marija Trstenjak to argumentira sljedećim:
- Država nije saveznik jer ohrabruje nerad. Upravo su Romi u Sitnicama još 1996. godine slali predstavku Centru za socijalnu skrb da ukine socijalnu pomoć i zamijeni ju javnim radovima. Svjedoci smo da se to nije dogodilo i baš zato su nam neki pomagači rekli da će vagnuti isplati li im se više raditi ili primati socijalnu pomoć. Svijest o tome da socijalnu pomoć treba vratiti društvu od kojeg je primaš polje je na kojem treba još jako puno raditi - zaključuje M. Trstenjak.
Predškolci iz
Pribislavca
Obišli smo i mališane koji polaze predškolu u Pribislavcu. U skromnom prostoru zgrade društvenog doma, tik ispod prostorija općinskog ureda, svakodnevno se radi s 42 djece. Odgojiteljice Monika Jurgec i Dragica Kraljić među klincima su se dobro snašle već po “glasu službe”, no, važna spona u radu su im romske pomagačice Melita Oršoš i Milena Kalanjoš.
U dvije grupe radi se s po 21 djetetom i za polazak u osnovnu školu sveobuhvatno ih se priprema. Monika Jurgec ističe kako se pred-škola u Pribislavcu strukturirano provodi treću godinu, no, već je sedam generacija njome prošlo i u drugim oblicima provedbe.
- Kod djece stvaramo higijenske navike, učimo ih lijepom ponašanju, suzbijamo svaki oblik djetinje agresije i ružnog govora. Tučnjava se kod djece brzo riješi, a potom ih učimo načinima kojima će izgladiti nesporazum. Učimo ih pjesmice, boje, brojanje, razvijamo im grafomotoriku koja je u početku u pravilu loša. Kad pođu u prvi razred, naši mališani znaju svoje ime i prezime, imena svojih roditelja i braće, odakle su - ističe Monika koja često ode u romsko naselje kako bi se neformalno susrela s roditeljima i kolegicama s posla Melitom i Milenom.
Melita Oršoš već je drugu godinu angažirana kao pomagačica, a završila je srednju školu za kuharicu.
- Išla sam u Srednju školu Prelog i voljela bih raditi u struci, no, veseli me i ovaj posao koji radim preko Zavoda za zapošljavanje. Lijepo je s djecom i s kolegicom Monikom koja k meni često dođe u naselje na kavu - kaže nam Melita.
Da je još koja godina
Odgojiteljica Monika Jurgec na rad s romskim mališanima gleda iz perspektive struke i naglašava kako je jedna godina predškole solidna za početak, ali u budućnosti bi ona trebala trajati tri godine.
- Djeca bi se puno bolje i lakše uklopila u osnovnu školu da polaze vrtić i predškolu tri godine. Sada radimo sa 6-godišnjacima i u školi nitko od onih koji su bili kod nas nije ponavljao razred. Svi se dobro snađu, no, sustavan pristup u višegodišnjem razdoblju polaženja vrtića nužan je i na tome treba raditi. Komunikacija s roditeljima također je bolja otkako se s mališanima radi prije polaska u školu, a oni su spona bez koje je sve ovo neostvarivo - zaključuje Monika.
Aleksandra Ličanin