S. REBERNIK: Ne strepim od konkurencije

Načelnik Općine Štrigova Stanislav Rebernik (SDP) u razgovoru za list Međimurje potvrđuje svoju kandidaturu na lokalnim izborima 19. svibnja, prisjeća se prvih mjeseci načelničke funkcije i izdvaja najvažnije realizacije u svom mandatu. Uvodno se dotiče preuzetog stanja u lipnju 2009. te otkriva kako su neke činjenice bile poput “plutajućih mina”.
- Stanje koje smo preuzeli bilo je u okvirima financijskih obveza koje su nam bile poznate, bilo je i ponešto nepoznatog, a naslijedili smo i sudske procese koji su se vodili ili trebali voditi. U financijskom pogledu, konstatirali smo obveze koje su bile jasne i nisu predstavljale preveliko opterećenje za Općinu, već su bile u granicama očekivanog i planiranog. Dakako, bilo je i “plutajućih mina”, stvari za koje nismo znali ili nismo trebali znati. Primjerice, bio je tu dug prema Međimurskim vodama od 200 tisuća kuna, što je za našu općinu značajna cifra. Zatim, prema nogometnom klubu Sloga u Štrigovi imali smo obvezu osiguravanja uvjeta za rad koji su proizašli iz projekta izgradnje školske sportske dvorane. Postojala je i obveza od 80 tisuća kuna za koju nisam znao, za povrat duga nastalog postavljanjem krova na svlačionicama nogometnog kluba.
Započeli ste načelnički mandat u vrijeme u kojem je Općina Štrigova imala loš imidž. Bila je među pet općina u državi s negativnim nalazom Revizije.
- Bilo je to vrlo nezgodno, uistinu vrijeme loše reputacije naše općine. Nalaz Državne revizije bio je negativan, pa se naše ime u Saboru spominjalo u negativnom kontekstu. Sklon sam prošlost uzimati u obzir tako da iz nje nešto naučim, zajedno sa svojim suradnicima, jer važnije je ono što se događa sada i što će biti tijekom pet, deset, dvadeset godina.
Kakav vam je kasnije bio nalaz Državne revizije.
- Sugerirane popravke obavili smo i sljedeći je nalaz bio pozitivan.
S čime ste konkretno počeli?
- Uz već poznate potrebe, situaciju smo snimili i putem zborova građana, osluškujući žitelje. Jedna od najbitnijih stvari, detektirana u svim naseljima, bila je izgradnja mrtvačnice. Bez obzira što to u nekoj općini ne bi spadalo u značajno ulaganje, ovdje je to bilo pitanje svih ljudi i bilo im je važno. Moram priznati da sam se začudio kad sam uvidio da je to isplivalo kao prioritet. Građani su sufinancirali izgradnju mrtvačnice, što smo riješili referendumom.
Nove ceste za
odlazak u svijet?
Tada je i neizgrađena cesta u Kozlovčaku bila doslovno goruće pitanje. Stigao je i državni novac koji dugo vremena, prije Vas, nije utrošen da se cesta izgradi.
- Strogo namjenska sredstva Ministarstva već su bila distribuirana u općinski proračun. Dakle, bila je to obveza za koju nismo htjeli ni pomisliti da ne bude riješena ili da bude prolongirana. Uostalom, taj bismo novac morali vratiti u državnu blagajnu, a stanari Kozlovčaka i dalje bi gledali svoju “prometnu agoniju”. To smo realizirali u najkraćem mogućem roku, tako da su i imovinsko-pravna pitanja riješena.
Popis stanovništva pokazao je da je u Vašoj općini posljednjih deset godina nestalo selo veličine Železne Gore.
- Smanjenje broja stanovnika predstavlja, da se tako izrazim, opasnost. U posljednjem desetljeću izgubili smo oko 500 ljudi, doista je nestalo selo veličine Železne Gore ili Svetog Urbana. To nas treba brinuti, to je naša odgovornost, ujedno i moja kao načelnika. Što nam vrijede moderne ceste ako će ljudi njima putovati u jednom smjeru, u svijet, i vraćati se turistički ili u posjet djedovini.
Odgovorom ste na tragu mog sljedećeg pitanja - znate istaknuti kako Vas ne opterećuje učinjeno, već ono što nije učinjeno.
- Naravno, to je priroda stvari. Najviše me opterećuje ono što nije napravljeno, a to je prvenstveno pitanje zapošljavanja u našoj općini i u samoj Štrigovi, ako hoćete. Za mene i moje sugrađane to je naš cijeli svijet. Ljudima treba posao jer je rad osnovna stvar koja može uliti optimizam. U protivnom, sva infrastruktura i uvjeti života badava su izgrađeni.
Međimurski
Obrovac
Pitanje zapošljavanja djelomično je trebala riješiti Tijara koja je danas “međimurski Obrovac”. Nazire li se kraj sudskom sporu?
- Točno je da sam se nadao da ćemo pitanje zapošljavanja dijelom riješiti upravo u Tijari. Prijašnja je vlast kupila zemljište koje je poklonila za izgradnju Tijare, a mi smo naslijedili sudsku parnicu. Ova promašena investicija stoji od 2007. godine - i kao zgrada i kao proces, što smatram našom zajedničkom sramotom. Odmah sam shvatio da će biti jako teško jer sam saznao da još nije održano ni jedno ročište zato što se obitelji Antončić ne uspijeva uručiti sudski poziv. Sami smo se, poput detektiva, angažirali i javnom bilježniku u Malinskoj na Krku dostavili poziv koji je uručio gđi Antončić.
Prvostupanjska presuda je na strani Općine, što je rekao drugostupanjski sud?
- Eto, ništa nam ne znači što smo na prvostupanjskom sudu to dobili jer je nakon žalbe sve vraćeno na početak. To je za nas vrlo važno. Da se zaposli i 50 ljudi, Štrigovi je značajno.
Bilo je i interesenata za kupnju.
- Više ili manje ozbiljnih upita za taj prostor bilo je desetke, ali čim ljudi čuju za status na sudu - odustanu. Teško je reći kako će završiti ovaj naš Obrovac jer ugovor jest sudski poništen i više nema pravnu vrijednost, no, dva su momenta otežavajuća.
Na prvostupanjski sud predmet se vraća zbog toga što je na našem zemljištu izgrađen objekat koji bi morao pripasti nama. Općina nije za to zainteresirana kako bi zaradila, već da bude u funkciji. Uz to, problem je i taj što u priči više nisu samo Općina i obitelj Antončić, već grupa Talijana koja je na to stavila zabilježbu zbog Antončićevih dugova prema njima.
Pobjednički
raspoložen i bez HNS-a
U Općinskom ste vijeću ovaj mandat proveli u manjini, ali niste imali problema s radom i donošenjem odluka.
- Radili smo bez problema iako nismo imali većinu. Svakom vijećniku moram odati priznanje jer su svi korektno nastupali. U svakoj kritici bili su i konstruktivni, uvijek imali prijedlog rješenja i nisu potencirali probleme tamo gdje ih nema.
Bit ćete kandidat SDP-a na predstojećim lokalnim izborima. S kim koalirate?
- Sigurno je da sam kandidat za načelnika i da idemo sa zajedničkom listom s HSS-om.
Ta je stranka, iako nije velika, cijelo vrijeme naš korektan partner. Njihovi su apetiti sadržani u tome da imaju jednog člana na listi, Alenku Kosić, koja je i u ovom sazivu članica Općinskog vijeća.
Spominjala se i koalicija s HNS-om.
- Dogovor s HNS-om upitan je. Sve što se priča su špekulacije.
Vaši protukandidati također nisu sa sigurnošću poznati, ali imate nekih spoznaja tko bi oni mogli biti. Mjerite li svoju reputaciju u odnosu na bilo koga?
- Kandidati s drugih lista poznati su mi samo iz kuloarskih priča, tako da ih ne mogu komentirati. Volio bih da se pojave ljudi čistog obraza koji su poznati akteri u Štrigovi. Sve što će se meni htjeti eventualno “napakirati”, što je u kampanjama normalno, trebat će se izmisliti. Morat će se potruditi i ići “ispod crte” da nešto konstruiraju.
Na svoju sreću, ja sam svoj osobni i profesionalni život uredio kako valja. U životu si nisam priuštio ništa što bi me diskreditiralo.
Dakle, pobjednički ste raspoloženi?
- Ne znam svoje protukandidate, ali volio bih da to budu ljudi s kojima se može sjesti i razgovarati o budućnosti. Ako takvih ljudi oko mene bude, bit će mi svejedno iz koje su političke opcije. Svi ostali su avanturisti i nisu dobrodošli nigdje, pa ni u Štrigovi. Avanturizam košta i mislim da to ljudi vide.
Novi potencijali
Ravnatelj ste OŠ Štrigova. Imate dvije velike odgovornosti. Jeste li ponekad iscrpljeni?
- Bilo bi od mene neodgovorno da kažem kako mi nekada nije naporno i da to ponekad nije najsretniji izbor. Međutim, dobro je što sam stalno u žiži događanja i što mi posao omogućava da u svakom trenutku mogu pratiti i općinske poslove. Nisam se ni približno umorio da ne bih mogao odraditi još jedan mandat, i to baš zato što ima stvari koje nisu odrađene. Kao Općina smo napravili dobru stvar - otvorili smo se prema građanima. Nisam imao nijedan ozbiljan sukob u Općini, nismo bili u novinama zato što nismo prema nekome bili ljudski raspoloženi.
Ostanete li načelnik, što sljedeće treba odraditi? Što sutra?
- Kad dođete na ovakvu poziciju, dio vremena prođe u tome da pohvatate stvari. Sada to stanje znam i znam gdje najprije intervenirati. Prvi mi je posao vidjeti u čemu možemo pomoći da se otvore radnja mjesta. Još uvijek imamo oko 40 km cesta koje treba urediti, krenuti u projekt izgradnje kanalizacijske mreže.
Za kanalizaciju imate građevinsku dozvolu, a radovi nisu ni na pomolu.
- Imamo građevinsku dozvolu duže od onih koji su već nešto odradili. To je i meni kritika jer u tom smislu nisam napravio puno. S Raskrižjem u Sloveniji dogovorili smo korištenje njihovog pročistača, no, naša županijska vlast tome mora dati privolu. Do kraja smo dogovorili pokretanje tog projekta jer Štrigova vapi za kanalizacijom. Zbog zahtjevne konfiguracije tla, izgradnja će u svim naseljima biti zahtjevna, no, uzor nam je susjedno Raskrižje koje ima mrežu u svim svojim naseljima, a također su briježni kraj.
Turizam, turizam, turizam
Stalno ističete turističke potencijale. Smjer imate, što dalje?
- Imamo mi turističkog potencijala. Turizam, turizam, turizam - tome se moramo ozbiljno posvetiti. Ovo što imamo sada nije turizam kakav u konačnici želimo, ali mislim da smo na pravom putu. Zahvaljujući Josipu Mikecu koji je pokrenuo niz programa i projekata u općinskoj Turističkoj zajednici, došli smo do nivoa koji nije beznačajan, ali je dio puta koji u konačnici vidimo u vinogradrskom, seoskom i vjerskom turizmu. Urbanovo je brand i tako će i ostati. Imamo mogućnosti novog razvoja vinogradarstva tako da se zapošljavaju novi ljudi, no, treba nam i privatna inicijativa koja je ovdje skromna.
Vjerski turizam?
- Detalj koji se pojavio vezan uz sv. Jeronima i zapise u knjizi Natale Solum koji govore da je taj svetac rođen upravo u Štrigovi. Prema Bedekovićevoj predaji, podno Crkve sv. Jeronima je zdenac na kojem su se nekada namjernici napajali ljekovitom vodom. Obnova crkve je u tijeku, a naša je namjera obnoviti zdenac koji je na zemljištu mješovitog vlasništva - nešto je državno, nešto privatno, nešto od lovačkog društva. Pregovaramo o otkupu zemljišta i sigurno ćemo većinu kupiti ili zamijeniti vlasništva. U proljeće nastavljamo radove, kako bismo unaprijedili vjerski turizam. Ako to ne iskoristimo na taj način, onda smo i neodgovorni i nesposobni.
Nastavak bez utega
Bilo da na izborima pobijedite Vi ili netko drugi, kakvo financijsko stanje očekuje načelnika u novom mandatu?
- Naš izvorni proračun je 1,5 milijuna kuna. Ako to usporedimo s potrebama, mi smo na repu svih odnosa. To znači da jedva pokrivamo osnovno funkcioniranje, društvene potrebe, sufinanciranje vrtića. Najvažnije je to da Općina nije optrećena dugovima, i to je bitno svakom tko će preuzeti vlast nakon lokalnih izbora. Nemamo financijske obveze ni prema kome, potpuno smo čisti i može se nastaviti bez utega.
Aleksandra Ličanin

Što će ovdje biti sutra
Stanislav Rebernik: Ne mislim da je Općina Štrigova zaživjela kad je došla garnitura koju vodim, niti mislim da će stati kad mene ne bude. Doživljavam našu općinu puno šire jer u njoj živim, radim i ostajem. Zbog toga mi je Općina Štrigova važna. Naša je odgovornost u tome što će ovdje biti sutra.

U četiri godine odrekao se 240 tisuća kuna naknada
U predizbornoj kampanji najavljivali ste odreći se naknade u Općini, na što su neke struje gledale sa skepsom. Ostali ste dosljedni. O kojem je iznosu u konačnici riječ?
Stanislav Rebernik: Bilo je tvrdnji da je to moja predizborna patka, što nije moj stil, a drugi su govorili da za rad trebam biti i plaćen. Svoju načelničku naknadu prepustio sam za stavku stipendiranja naših mladih sumještana i do rujna 2012. godine taj je iznos dosegao 212 tisuća kuna. Danas je, naravno, nešto viši, oko 240 tisuća kuna. To se od mene može i očekivati jer cijelog života radim u prosvjeti i imam osjećaj za to. Učinio sam to zato što mogu, jer imam osiguranu egzistenciju kao ravnatelj škole. No, nemojte zaboraviti da su se svi vijećnici SDP-a i HSS-a odrekli svojih naknada i do rujna lani iznos je dosegao 125 tisuća kuna. Ukupno je to 350 i više tisuća kuna, za svaki proračun puno novca, a kamoli za naš.

Ništa nije slučajno
Stanislav Rebernik: Sa županom i javnim poduzećima dogovorili smo način i intenzitete ulaganja u Općinu Štrigova. Prije svega, dobro smo surađivali sa ŽUC-om, Elektrom, Međimurskim i Hrvatskim vodama, Međimurje-Plinom. U zbroju, lani je s tih adresa kod nas uloženo 12 milijuna kuna. Nije se to dogodilo slučajno.

ŠTO KAŽU VIJEĆNICI?

Boris Novak (HKDS):
- Mislim da se radilo pošteno i dobro, no, pobornik sam stava da se uvijek može učiniti više. Smatram da su izostale značajnije investicije i da prostora za napredak još ima.
Rajko Cmrečnjak (HDZ):
- Svoj sam stav rekao i načelniku, a taj je da je SDP na poziciji i lokalno i u državi, pa se Općini Štrigova moglo namijeniti puno više novca. Od baze do vrha nisu se baš prepoznali.
Bojan Štampar (HDZ):
- Bili smo korektna oporba, no, vladajući nisu ambiciozni. Također, nije se smjelo dogoditi da u ovoj garnituri političkih snaga u zemlji i lokalno Štrigova ne dobije ništa.