Sajam ekologije i zdrave prehrane

Na XIV. međunarodnom sajmu ekologije i zdrave prehrane u subotu, 6. studenoga u Gospodarskoj školi u Čakovcu okupilo se dvadeset pet izlagača, većinom iz Međimurske županije, nekoliko iz Međimurju susjednih županija i iz Bosne i Hercegovine, a izlagači iz Slovenije (zbog troškova) najavili su svoj nastup samo u nedjelju, 7. studenoga.
Na otvorenju sajma goste i uzvanike pozdravila je Sabrina Blajda, ravnateljica Gospodarske škole, koja je ovojesenski domaćin manifestacije, uz organizatore Dugu plus – društvo za biološko-dinamičko gospodarenje iz Čakovca i Ekološku organizaciju Lipa iz Čakovca.
Izlagače i goste prigodnim su riječima pozdravili i gradonačelnik Čakovca Branko Šalamon i Petar Novački, predsjednik Skupštine Međimurske županije, koji je posebno, otvarajući sajam, naglasio:
- Proizvodi koje ovdje vidimo i možemo kušati nešto su što iz našeg agrarnog potencijala ima najvišu dodanu vrijednost, a mislim da posebno ne treba više isticati kolika je tržišna atraktivnost proizvoda, hrane iz biodinamičke i ekološke proizvodnje čije su vrijednosti današnji potrošači sve više svjesni. Zahvaljujem i čestitam svima koji u teškim okolnostima gospodarenja održavaju i proširuju tu vrstu proizvodnje hrane.
U ime izlagača nekoliko je riječi rekla i Bernarda Orehovec, začetnica bio-dinamičkog gospodarenja u Međimurju, prisjećajući se neukosti potrošača u ne tako davno vrijeme koje je trebalo educirati o vrijednosti povrća, voća, žitarica i prerađevina, pa i mesnih proizvoda uzgojenih prema postulatima antropozofa dr. Rudolfa Steinera, da bi se danas sve više poljoprivrednih proizvođača, povrtlara, voćara, ratara, stočara čak okretalo proizvodnji koja ne trpi industrijski velike količine, ali daje posebnu kvalitetu, čuva ljudsko zdravlje i vraća nas izvornim okusima iz vremena u kojem je svaka hrana imala svoj jasno prepoznatljiv okus i aromu.
Osim spontane edukacije koju su prolazili brojni znatiželjnici u obilasku sajma o proizvodima koji su bili izloženi, nešto se i prodavalo, zapisivalo recepte, upute o uzgoju ove ili one kulture, a održano je i nekoliko stručnih predavanja.
Šteta je jedino što publika, tražeći zdravu hranu, štoviše - ekološke proizvode, u kupovinu na štandove dolazi s plastičnim vrećicama koje prije ili kasnije vjetrom odnesene završe na kakvoj sjenokoši ili u šumarku, a ne s košarama od šibe ili cekerima od luščinja koje smo kao ekološki međimurski proizvod skoro zaboravili. (MB)