Arhiva 21.02.2013. 00:00. Zadnja izmjena: 25.02.2016. 11:20.

SELNICA U ŠOKU: Valentin Šajnović (21) izgubio život u bušotini!

Okrutna igra sudbine htjela je da Valentino Šajnović, rođen 1991. godine iz Selnice, život izgubi na svoj imendan, i to u posebno tragičnim okolnostima. Valentino je kobne noći četvrtka, 14. veljače krenuo u polje iza zadnjih kuća na istočnom kraju mjesta i, hodajući, naišao na jamu bušotine starog naftnog polja, varljivo skrivenu slojem zemlje, a sada i snijegom. Upao je unutra, na dubinu od desetak metara, nije imao nikakve šanse za spas. Njegovo tijelo izvađeno je iz utrobe zemlje sutradan, u petak, 15. veljače. Ekipa za održavanje Elektre izašla je tog jutra u polje, kako bi kljaštrila žbunje koje raste ispod dalekovoda i nešto prije 10 sati u snijegu spazila tragove koji vode do nekakvog otvora, a da nema tragova koji vode natrag. Alarmirali su policiju, a ona je pozvala vatrogasce, ekipu Javne vatrogasne postrojbe Čakovec i domaće koji su prvo počeli ispitivati rupu. Kada je otvor širok nešto više od metra i proširen bagerom, iz dubine je, nešto prije 14 sati, izvučeno Valentinovo tijelo.
Obdukcija provedena u subotu pokazala je da je uzrok smrti utapanje. Valentinova pluća bila su puna vode, blata i nafte, mješavine karkteristične za stare bušotine.
Okolnosti koje su prethodile tragediji nisu jasne. Ovuda negdje prolazi staza kojom se mještrani Selnice služe kao prečacem kada idu prema obližnjem Zebancu, ali ne crtom kojom je Valentino krenuo. S roditeljima Mirjanom i Josipom rastao se te večeri oko 22 sata. Shrvana majka Mirjana kaže:
- Bio je veseo, tog je dana slavio imendan, ali je spomenuo da bi se morao naći s čovjekom kod kojeg bi trebao nastupiti na posao. Nećeš valjda sada, rekla sam mu. A možda se još trebao naći s prijateljima, ali tko će to sad znati. Mi smo legli, a on je nešto kasnije otišao.
Valentino je krenuo iz kuće i zacijelo je, slijedeći svjetla, krenuo najkraćim putem nekamo u smjeru Zebanca. Kobna odluka, pokazat će se. Do kobne nesreće najvjerojatnije je došlo ubrzo nakon što je izašao iz svog doma, udaljenog nekoliko stotina metara, kako je pokazala obdukcija. Mobitel koji je Valentino imao sa sobom uništen je u mješavini blata i nafte, tako da ne pokazuje s kim je Valentino bio u kontatu te večeri. To će vjerojatno ostati tajna - kako se ne radi o smrti koja je posljedica nasilja, policija se neće time baviti, a istina u ovom detalju ionako ne može više ničemu pomoći.
Šok i strah
u Selnici
Osim šoka zbog smrti mladog sumještanina, omiljenog među onima koji su ga poznavali, bio je vatrogasac i nogometaš, mještani Selnice osjetili su i strah. Mjesto tragedije nalazi se svega šezdesetak metara od najbliže kuće, tuda se znamo prošetati i povesti pse, prođu lovci, a sad se više nećemo usuditi, kaže nam jedna mještanka. Ne samo na prostoru izvan sela, već i u samom naselju ima starih bušotina.
Načelnik Općine Selnica Anđelko Kovačić podsjeća da se naftu u Selnici eksploatiralo još u XVIII. stoljeću, a početkom prošlog stoljeća, od 1901. do 1904. godine, ovdje je sagrađen prvi naftovod u ovom dijelu Europe. Bio je dug 4 kilometra, vodio je od Selnice do željezničkog kolodvora u Murskom Središću. Proizvodnja nafte potrajala je sve do 1952. godine. Pomogla je da se ovaj kraj razvije, ali i ostavila opasno naslijeđe. Iz metalnih cijevi ostavljenih u zemlji, blizu mjesta tragedije, još povremeno izvire nafta u malim količinama. To ukazuje na to da bušotine nisu bile dobro sanirane, kaže načelnik. U mjestu se to zna, zabilježen je i slučaj da se jama otvorila pri kopanju temelja kuće. Petar Kutnjak, koji obrađuje zemlju na kojoj se sada otvorila stara bušotina, kaže da to nije prvi ovakav događaj.
- Pred dvije smo godine brali kukuruz. Kad se zemlja otvorila, kombajn bi umalo kotačem propao unutra. Zatrpali smo grabu zemljom i ciglom, a kasnije ju ponovo obrađivali. Jednom ranije dogodilo se da je izbila voda i s njom nafta koju smo vadili kantama.
Prema raspoloživim podacima, čini se da je na prijelomu XIX. i XX. stoljeća izbušena ukupno 31 bušotina. No, točnog katastra bušotina nema. Nakon II. svjetskog rata, eksploataciju je vodio Jugoslavenski kombinat za naftu i plin – Proizvodnja nafte Lendava, sve do 1952. godine. Istina je da je kasnije INA preuzela i proizvodnju nafte u Lendavi, ali stare dokumentacije nema
- Za jame saznamo kad se otvore. Dosad smo imali četiri prijavljena slučaja, ali je onih neprijavljenih vjerojatno još toliko, ako ne i više, kaže nam općinski načelnik. U takvim smo se slučajevima obratili INI, koja je bila susretljiva, i uz njenu smo ih pomoć sanirali.
I Mirjana Šajnović ogorčena je na to što opasna mjesta nisu bila prijavljena:
- Ovo je prvo ovakvo upozorenje, nek ne bude drugog - rekla je.
Kovačić dodaje da sada očekuje angažman INE, u nastojanju da se korjenito riješi problem starih bušotina i opasnosti koje nose. Rekao je:
- U Hrvatskoj se danas jedino INA bavi eksploatacijom nafte i plina, ona je i nasljednik nekadašnjih tvrtki koje su eksploatirale naftu na našem području. Zato pozivam da njeni stručnjaci što prije izađu na teren, kako bi locirali nekadašnje bušotine, a onda bi se provela i temeljita sanacija.
Kovačić upozorava da se sada priprema eksploatacija plina na velikom nalazištu na području Selnice i okolnih općina. Ovaj slučaj sa starim, napuštenim eksploatacijskim naftnim poljima upozorenje je da u tome treba paziti na sigurnost mještana, u samoj eksploatraciji, ali i nakon nje, odgovarajućom sanacijom bušotina. Dodao je:
- I ponuđene naknade i rente premale su s obzirom na opasnosti koje projekt eksploatacije plina nosi sa sobom. Tražimo da se naknade i renta, koja sada iznosi oko 2 i pol posto vrijednosti proizvedenog plina, prilagode međunarodnim standardima, tako da i naša županija i svi njeni stanovnici budu odgovarajuće obeštećeni.
Ovome mi dodajemo da je tragedija Valentina Šajnovića pravi povod da se u cijelom Međimurju provede akcija utvrđivanja mjesta i stanja nekadašnjih bušotina i jama - za naftu, ali i za ugljen, kojih ovdje ima mnoštvo i ljudima su već zadavale muke, a sad je došao i najteži udarac.
Dražen KOVAČ
Snimio Dubravko Lesar

Izvor: 3017